WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T03:20:50Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 03:20
Redak 125:		Redak 125:
	* [[Istraživanje Australije]]		* [[Istraživanje Australije]]

	~~{{commonscat\|History of Australia}}~~
	[[Kategorija:Povijest Australije\| ]]		[[Kategorija:Povijest Australije\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T06:52:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Australian states history.gif|mini|250px|'''Povijesna karta Australije''']]
Najveći dio proteklih 40.000 godina Australija je bila naseljena pripadnicima naroda [[aboridžini|Aboridžina]]. Aboridžini su podrijetlom Azijci i stvorili su bogatu kulturu utemeljenu na [[lov]]u i skupljanju plodova. Njihov miran život uništio je dolazak Europljana krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prvi doseljenici bili su zatvorenici iz pretrpanih britanskih zatvora, a kasnije su im se pridružili [[poljoprivreda|poljoprivednici]] i [[rude|rudari]] privučeni bogatstvima ove zemlje. Godine [[1901.]] Australija je postala nezavisna država koja se svojim snagama pridružila bitkama u oba svjetska rata. Danas je to multikulturna zemlja s bogatom ekonomijom i blisko povezana s [[azija|Azijom]], [[SAD|Amerikom]] i [[europa|Europom]].

=== Prastanovnici ===

Prvi ljudi koji su naselili Australiju bili su preci današnjih Aboridžina. Stigli su u ovu zemlju prije otprilike 40.000 godina preplovivši plitka mora koja su kasnije razdvojila Australiju od Azije. Kako je morska razina rasla, oni su se povlačili u unutrašnjost, a sjekirama su kročili drveće da bi podigli zaklon od drva i kore.

=== Prva opažanja ===
[[Datoteka:AbelTasman.jpg|lijevo|mini|200px|'''Abel Tasman''']]
U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] [[španjolska|španjolski]] moreplovac [[Luis Vaez de Torres]] i Nizozemec [[Willem Jansz]] istraživali su otoke u Aziji i [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Došlo je do neplaniranog pristajanja jer su brodovi skrenuli s kursa. Godine [[1642.]]-[[1643.|43.]] Nizozemac [[Abel Tasman]] plovio je oko Australije, a da je nije niti zamjetio. Pristao je na otok koji je nazvao '''''Van Diemenova zemlja''''', a koji se danas naziva [[Tasmanija]]. Godine [[1770.]] britanski istraživač kapetan [[James Cook]] uplovio je u jednu uvalu na jugoistoku Australije. To mjesto nazvao je '''Botany''' i cijelu istočnu obalu Australije proglasio britanskim vlasništvom. [[Joseph Banks]], jedan od britanskih prirodoslovaca, skicirao je i prikupio stotine biljaka koje Europljani dotada još nisu vidjeli. Godine [[1787.]] Britanci su odlučili brodovima u Australiju prevesti zatvorenike. Prva skupina od 759 zatvorenika stigla je u ''Zaljev Botany'' [[1788.]] godine. Podignuto je kažnjeničko naselje nedaleko od ''Sydney Cova'' u [[Port Jackson]]u. Prijevoz zatvorenika okončan je [[1868.]] godine.

== Dolazak zatvorenika u Botany Bay ==
[[Datoteka:Endeavour_replica_in_Cooktown_harbour.jpg|mini|220px|'''Dolazak zatvorenika u Port Jackson''']]
Ideja o prijevozu kriminalaca i političkih nepoželjnika pojavila se gotovo odmah pošto je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]] stekla zemlju u koju ih je mogla poslati. Gotovo 200 je godina na desetke tisuća osuđenika zapravo poslano u Amerike i Zapadnu [[Indija|Indiju]] poput robova. Taj se običaj raširio tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Zatvori su bili prenapučeni: prijevoz je bio rješenje toga problema, a opskrba jeftinom radnom snagom ubrzala je napredak kolonija. Džepari, zvjerokradice. Pobunjeni jakobinci, [[Irska|irski]] nezadovoljnici i kradljivci ovaca bili su među prvim britanskim prekomorskim naseljenicima. [[SAD|Američka]] je neovisnost uzrokovala krizu. Nova republika više nije željela britanske robijaše, pa su zatvorenici osuđeni na prijevoz umjesto toga bili zatvarani u stare ratne brodove. U tim okolnostima, [[James Cook|Cookova]] su otkrića bila dar providnosti. Banks je predložio parlamentu da naseli zaljev Botany, istaknuvši da bi [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]] istodobno mogla riješiti svoj problem napučenih zatvora ako ondje pošalje robijaše. Ta je ideja bila privlačna iz još jednoga razloga: borovi i lan s toga područja mogli bi se koristiti za izradu jarbola i jedara za brodove koji trguju na [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Tako je [[1786.]] Britanija prisvojila zaljev Botany kao prvu [[Australija|australsku]] robijašku koloniju.

== Kako se Australija razvila ==
[[Datoteka:Bathurst Island men.jpg|mini|lijevo|200px|[[Aboridžini]]]]
Prva je flota od 8 brodova s robijašima stigla u zaljev Botany [[18. siječnja]] [[1788.]] Sve ih je, poput guvernera, kapetana Arthura Phillipa, vodio zapis kapetana [[James Cook|Cooka]] o mjestu na kojemu treba očekivati lijepu luku okruženu plodnim pašnjacima. No umjesto toga oni su ugledali samo šikaru prošaranu eukaliptusom koji se pružao prema obzoru.
Prvih godina žetve nisu bile rodne i bilo je malo hrane. Godine [[1790.]] stiglo je još robijaša, od kojih je polovica bila previše bolesna da bi radila. Kako bi ublažio sve veću potištenost osuđenika, Phillip je njihovo dobro vladanje počeo nagrađivati zemljom. Godine [[1791.]] jedan je farmer objavio da je samodostatan i Phillip mu je dao još zemlje. Potkraj [[1792.]] stanovništvo se povećalo na oko 3500. Iste je godine 62 ljudi dobilo zemlju od Phillipa, pa je nakon toga bito 700 obrađenih hektara. Činilo se da će mlada kolonija poživjeti.

== 19. stoljeće ==
[[Datoteka:Captainjamescookportrait.jpg|mini|'''James Cook''']]
Nekih 90 godina nakon dolaska Cooka, uz obalu su se nalazila glavna naselja, a u unutrašnjost je odlazilo vrlo malo ljudi. Prvi istraživači ucrtali su u karte rijeke [[Murray]] i [[Darling]] na jugoistoku, dok su ostali pokušali stići do samog središta Australije. ''Kraljevsko društvo Viktorija'' odlučilo je poslati [[ekspedicija|ekspediciju]] koja će prijeći kontinent od juga prema sjeveru. Irac [[Robert O´Hara Burke]] i Englez [[William J. Wills]] dovršili su to putovanje [[1861.]] godine, no umrli su na povratku. U [[srpanj|srpnju]] [[1862.]] godine njihov suparnik [[John Stuart]] dovršio je slično putovanje ne znajući da su ga u tome potukli Burke i Wills. Umro je u tom pokušaju. No, i samo otkriće zlata izazvalo je pravu najezdu lovaca na sreću. Godine [[1860.]] stanovništvo je s 200.000 naraslo na 1,1 milijun, a u Australiji je iskopano 39 posto od ukupnog svjetskog iskopa. Kolonije su brzo napredovale krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Naglo se razvijala [[industrija]], osobito u područjima kao što su građevinarstvo i proizvodnja. Mjere socijalne politike bile su vrlo napredne: naprimjer, jedan od prvih ciljeva bio je svima dostupno obrazovanje; u mnogim područjima organizirana su trgovačka udruženja.

*'''Ned Kelly'''

Tijekom cijelog 19. stoljeća dijelovima Australije vladalo je bezakonje. Jedan od najpoznatijih odmetnika, ili razbojnika, bio je Ned Kelly (1855-80), koji je predvodio razbojničku bandu. Ta je banda [[1878.]] godine ubila tri policajca i opljačkala nekoliko banaka, a potom je Kelly uhićen i obješen u [[Melbourne|Melbourneu]] [[1880.]] godine. Njegova borba protiv vlasti učinila je Kellya narodnim junakom.

== Nezavisna nacija ==
U početku se Australija sastojala od šest odvojenih [[kolonija]]. Svaka je imala svoju administraciju, no potpadala je pod vrhovnu britansku vlast. Kako su jačale [[poljoprivreda]] i [[industrija]], tih šest kolonija počelo je tješnje surađivati. Godine [[1901.]] Australija je stekla nezavisnost od Britanije i u glavnom gradu Melbourneu utemeljena je federalna vlada. Danas je glavni grad Federacije [[Canberra]].

*'''Sile ANZAC-a'''
[[Datoteka:Boers 1881.png|mini| '''ANZAC u burskom ratu''']]
Australske i novozelandske snage borile su se na strani Britanije u [[Burski rat|Burskom ratu]] (1899-1902) u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] te u oba svjetska rata. Borile su se zajedno kao australska i novozelandska vojska ([[ANZAC]]), a njihov doprinos bio je daleko veći od njihove brojnosti. Žrtve su bile ogromne, no taj pokušaj pridonio stvaranju jakog osjećaja nacionalnog identiteta.

*'''Galipolje'''

Dana 25. travnja [[1915.]] sile ANZAC-a pristale su u [[Galipolje|Galipolju]] na ulazu u [[Crno more]] nedaleko [[turska|Turske]]. Nadali su se zauzeti [[Konstantinopol]] (današnji [[Istanbul]]) i istisnuti iz rata Tursku, njemačkog saveznika u [[Prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]]. Ljudi su pokazali izuzetnu hrabrost i vjeru, no pohod je katastrofalno okončan. Nije postignuto ništa važno, a život je izgubilo više od 11.400 pripadnika ANZAC-a.

*'''Status dominiona'''

Kada je Australija postala nezavisna 1901. godine, ostala je dominion Britanskog carstva i zadržala blisku povezanost s bivšim vladarom. No, mnogi ljudi nisu bili odveć povezani sa starom "''Majkom zemljom''". Opasnost od japanske invazije tijekom [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] dovela je do zbližavanja s [[SAD]]-om koji je bio jedina snaga što je mogla obraniti Australiju.

*'''Useljavanje'''

Godine [[1902.]] vlast je donijela ''Zakon o ograničavanju useljavanja'' radi ograničavanja doseljavanja [[kinezi|Kineza]]. Prema tom zakonu doseljenici su morali govoriti europskim jezikom što je označilo početak politike ''bijele Australije'' koja je trajala sve do 1970-ih. [[Britanci]], [[Grci]] i [[Talijani]] nahrupili su u Australiju 1950-ih i 1960-ih, no kasnije je pojačano doseljavanje iz Azije.

== Moderna Australija ==
[[Datoteka:Sydney opera house and skyline.jpg|mini|250px|lijevo|'''Zgrada opere u Sydneyu''']]
Nakon II. svjetskog rata Australija je nastavila svoje vojno savezništvo sa SAD-om. Zemlja je slala svoje trupe da se bore s Amerikancima u [[koreja|Koreji]] tijekom 1950-ih i u [[Vijetnam]]u 1960-ih. Posljednjih godina te su veze oslabile i Australija se radi trgovine i investiranja sve više okreće Aziji, osobito Japanu. Danas je Australija važan trgovački partner većine moćnih istočnoazijskih ekonomija.

*'''Nacionalni simbol'''

Zgrada opere u [[Sydney]]u sa svojim izražajnim betonskim krovom postala je prepoznatljivim simbolom Australije u cijelom svijetu.

*'''Australska republika'''

Godine [[1992.]] premijer '''Paul Keating''' izjavio je kako želi da ova zemlja do [[2000.]] godine postane [[republika]] na čijem čelu će umjesto Britanske monarhije biti Australija. Međutim, [[referendum]]om održanim [[1999.]] taj je prijedlog odbačen.

*'''Multikulturna Australija'''
[[Datoteka:Olympic flame at opening ceremony.jpg|mini|200px|'''Olimpijski plamen u Sydneyu''']]
Moderna Australija je višerasna država s brojnim kineskim i grčkim stanovništvom. Međutim, Aboridžini već dugo vode bitku da budu uključeni u društvo te da osiguraju svoje pravo na zemlju i građanske slobode.

*'''Sportski uspjesi'''

Jedan od načina australskog izražavanja nacionalnog identiteta postiže se sportskim aktivnostima. Postoje značajni uspjesi u sportovima kao što su [[kriket]] i [[jedrenje]]. Naprimjer, [[1983.]] Australija je preuzela stoljetnu dominaciju SAD-a u jedrenju pobjedom u ''America`s Cupu''. Sydney je bio izabran za domaćina [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] 2000. godine.

=== Vremenska tablica ===

{|class="wikitable"
!Godine
!Povijesne značajke
|-
|o.40.000 pr. n. e.
|Aboridžini stižu u Australiju
|-
|1642-43.
|Tasman daje ime Van Diemenovoj zemlji - Tasmanija
|-
|1770.
|Kapetan Cook pristaje u zaljev Botany.
|-
|1788.
|Stižu prvi britanski zatvorenici.
|-
|1828.
|Charles Sturt počinje istraživati rijeke Murray i Darling.
|-
|1851.
|Otkriveno zlato u Victoriji i Novom Južnom Walesu.
|-
|1860-61.
|Burke i Wills putuju Australijom od juga prema sjeveru.
|-
|1868.
|Britanija ukida prijevoz zatvorenika.
|-
|1901.
|Australija postaje samoupravni dominion Britanskog Carstva.
|-
|1902.
|Zakonom o ograničavanju useljavanja uspostavlja se politika bijele Australije.
|-
|1914-18.
|60.000 Australaca poginulo je boreći se za Britaniju u I. svjetskom ratu.
|-
|1927.
|Prvi sastanak parlamenta u novom federalnom glavnom gradu Canberri.
|-
|1970-ih
|Ukinuta politika bijele Australije.
|-
|1993.
|Zakonom priznata prava Aboridžina na zemlju.
|-
|2000.
|Olimpijske igre održane u Sydneyu.
|-
|2001.
|Jak požar nanio velike štete.
|-
|}

== Poveznice ==
* [[Istraživanje Australije]]

{{commonscat|History of Australia}}
[[Kategorija:Povijest Australije| ]]

Povijest Australije - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica