WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Jakov, prikazan u borbi s anđeo|anđ...«.

2022-07-12T07:39:15Z

Nova stranica

[[Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 063.jpg|250px|mini|desno|Prema židovskoj tradiciji, [[Jakov (praotac)|Jakov]], prikazan u borbi s [[anđeo|anđelom]] na ovoj [[Rembrandt]]ovoj slici, bio je otac izraelskih plemena.]]
'''Povijest Židova''' [[povijest]] je njihove [[judaizam|religije]] i kulture, onako kako se razvijala i komunicirala s drugim [[narod]]ima, [[religija]]ma i [[kultura]]ma.

Iako se [[judaizam]] kao [[religija]] prvi put pojavljuje u [[Stara Grčka|grčkim]] spisima tijekom [[Helenizam|helenističkog]] razdoblja (323. - 31. pr. Kr.), a najranije spominjanje [[Izrael]]a upisano je na steli Merneptaha iz 1213.–1203. pr. Kr., spominjanja Izraelaca u vjerskoj literaturi sežu unazad do oko 1500 pr. Kr. [[Židovska dijaspora]] započela je s [[Asirija|asirskim]] zatočeništvom i nastavila se povećavati u mnogo većem obujmu za vrijeme [[Babilonsko ropstvo|babilonskog progonstva]]. [[Židovi]] su također bili rašireni širom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], a to se nastavilo u manjoj mjeri i tijekom razdoblja bizantske vladavine u srednjem i istočnom [[Mediteran]]u. Bizantsko Carstvo je 638. godine izgubilo kontrolu nad [[Levant]]om. Arapsko [[islam]]sko carstvo pod kalifom Omarom osvojilo je [[Jeruzalem]] i zemlje [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Sirija|Sirije]], [[Palestina|Palestine]] i [[Egipat|Egipta]]. Zlatno doba židovske kulture u [[Španjolska|Španjolskoj]] poklopilo se sa [[srednji vijek|srednjim vijekom]] u [[Europa|Europi]], razdobljem muslimanske vladavine na većem dijelu [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]]. Tijekom tog vremena, Židovi su bili općeprihvaćeni u društvu i cvjetao je židovski vjerski, kulturni i ekonomski [[život]].

Tijekom klasičnog osmanskog razdoblja (1300.-1600.), Židovi su, zajedno s većinom drugih zajednica u carstvu, uživali određenu razinu blagostanja. U 17. stoljeću u zapadnoj je Europi bilo mnogo značajnog židovskog stanovništva. U razdoblju europske [[renesansa|renesanse]] i [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] dogodile su se značajne promjene u židovskoj zajednici. U 18. stoljeću, Židovi su počeli voditi kampanju za oslobađanje od restriktivnih [[zakon]]a i integraciju u šire europsko društvo. Tijekom 1870-ih i 1880-ih židovsko stanovništvo u Europi počelo je aktivnije raspravljati o emigraciji u [[Izrael]] i ponovnoj uspostavi židovske nacije u svojoj nacionalnoj [[domovina|domovini]]. Cionistički pokret službeno je osnovan [[1897]]. godine. U međuvremenu su Židovi Europe i [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] stjecali slavu na polju znanosti, kulture i gospodarstva. Među onima koji se općenito smatraju najpoznatijima su znanstvenik [[Albert Einstein]] i filozof [[Ludwig Wittgenstein]]. Mnogi nobelovci u to vrijeme bili su Židovi, kao što su i danas.<ref>http://www.jinfo.org/Nobel_Prizes.html Preuzeto 5. srpnja 2022.</ref>

Godine [[1933]]., s dolaskom [[Hitler|Adolfa Hitlera]] i [[nacizam|nacista]] na vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], položaj Židova postajao je sve teži. Ekonomske krize, rasno-antisemitski zakoni i strah od nadolazećeg rata naveli su mnoge Židove da pobjegnu iz Europe u Palestinu, Sjedinjene Američke Države i [[Sovjetski Savez]]. Godine 1939. počeo je [[Drugi svjetski rat]] i do 1941. Hitler je okupirao gotovo cijelu Europu, uključujući [[Poljska|Poljsku]], u kojoj su tada živjeli milijuni Židova, i [[Francuska|Francusku]]. Godine 1941., nakon [[Operacija Barbarossa|invazije na Sovjetski Savez]], pokrenuto je [[Konačno rješenje]], velika organizirana operacija neviđenih razmjera, usmjerena na uništenje židovskog naroda, a rezultirala je progonom i ubojstvom Židova u Europi, uključujući i europsku [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]]. Ovaj [[genocid]], u kojem je metodično istrijebljeno oko šest milijuna Židova, poznat je kao [[holokaust]] ili Shoah ([[hebrejski]] izraz). U Poljskoj je tri milijuna Židova ubijeno u plinskim komorama u svim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]] zajedno, a milijun samo u kompleksu [[Koncentracijski logor Auschwitz|logora Auschwitz]].

Godine 1945. židovske organizacije otpora u Palestini ujedinile su se u Židovski pokret otpora, koji je napao britanske vlasti. [[David Ben-Gurion]] je 14. svibnja 1948. proglasio uspostavu židovske države u [[Eretz Yisrael|Eretz Izraelu]] poznate kao Država Izrael. Odmah zatim susjedne arapske države napadaju novu državu, ali se novoosnovana država odupire. Godine 1949. rat je završio i država [[Izrael]] počela se razvijati i apsorbirati ogromne valove stotina tisuća Židova iz cijelog [[svijet]]a. Danas je Izrael parlamentarna demokracija s preko 9 milijuna ljudi, od kojih su oko 7 milijuna Židovi. Najveće židovske zajednice su u Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama, a postoje i značajne zajednice u Francuskoj, Argentini, Rusiji, Velikoj Britaniji, Australiji, Kanadi i Njemačkoj.<ref>Harshav, Benjamin (1999). The Meaning of Yiddish. Stanford: Stanford University Press. p. 6. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Židovi]]
[[Kategorija:Povijest Izraela]]
[[Kategorija:Judaizam]]

Povijest Židova - Povijest promjena

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Jakov, prikazan u borbi s anđeo|anđ...«.