Povijest - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Velika geografska otkrića' u 'Velika zemljopisna otkrića'

2026-01-08T21:49:29Z

Zamjena teksta - 'Velika geografska otkrića' u 'Velika zemljopisna otkrića'

←Starija inačica		Inačica od 8. siječanj 2026. u 21:49
Redak 193:		Redak 193:

	====Novi vijek====		====Novi vijek====
	{{glavni\|Novi vijek\|Velika ~~geografska~~ otkrića}}		{{glavni\|Novi vijek\|Velika zemljopisna otkrića}}
	U ranom novom vijeku čovjek gradi brodove kojima istražuje i oplovljava cijeli svijet. Kao početak razdoblja novog vijeka uzima se godina [[Kolumbo]]vog otkrića [[Amerika\|Amerike]], [[1492.]] godine. U društvenim odnosima se pojavljuje [[kapitalizam]]. U umjetnosti i znanosti javljaju se [[renesansa\|renesansni]] i [[barok\|barokni]] stil, te [[klasicizam]] i [[prosvjetiteljstvo]]. Dolazi i do [[Industrijska revolucija\|industrijske revolucije]].		U ranom novom vijeku čovjek gradi brodove kojima istražuje i oplovljava cijeli svijet. Kao početak razdoblja novog vijeka uzima se godina [[Kolumbo]]vog otkrića [[Amerika\|Amerike]], [[1492.]] godine. U društvenim odnosima se pojavljuje [[kapitalizam]]. U umjetnosti i znanosti javljaju se [[renesansa\|renesansni]] i [[barok\|barokni]] stil, te [[klasicizam]] i [[prosvjetiteljstvo]]. Dolazi i do [[Industrijska revolucija\|industrijske revolucije]].

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T14:21:41Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 14:21
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Povijest'''-->{{dz\|[[Povijest (Herodot)]]\|[[Herodot]]ovo djelo}}		<!--'''Povijest'''-->{{dz\|[[Povijest (Herodot)]]\|[[Herodot]]ovo djelo}}
	[[~~File~~:Clio sarcophagus Louvre Ma475.jpg\|thumb\|[[Antika\|Antički]] prikaz grčke [[Muza\|muze]] [[Klio]], zaštitnice povijesti]]		[[Datoteka:Clio sarcophagus Louvre Ma475.jpg\|thumb\|[[Antika\|Antički]] prikaz grčke [[Muza\|muze]] [[Klio]], zaštitnice povijesti]]
	'''Povijest''' ili [[historija]] ([[Etimologija\|etim.]] od [[grčki\|grčkog]] ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, [[spoznaja]] dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u [[Hrvatski jezik\|hrvatskom jeziku]] ponekad se razgovorno koriste kao [[Sinonim\|istoznačnice]] za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela),<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49831 Povijest], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> ali danas uvelike prevladava ''povijest''. U stručnom nazivlju oni označavaju dva različita pojma: ''povijest'' prošlu zbilju, a ''historija'' [[Humanističke znanosti\|humanističku]] [[znanost]] koja proučava tu zbilju. Srodna znanost koja ju proučava na temelju pisane građe naziva se [[Historiografija\|historiografijom]]. [[Znanstvenik]]a koji istražuje ljudsku povijest nazivamo ''povjesničarom''. (Vidi članak ''[[historija]]'' za podrobnija objašnjenja.)		'''Povijest''' ili [[historija]] ([[Etimologija\|etim.]] od [[grčki\|grčkog]] ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, [[spoznaja]] dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u [[Hrvatski jezik\|hrvatskom jeziku]] ponekad se razgovorno koriste kao [[Sinonim\|istoznačnice]] za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela),<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49831 Povijest], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> ali danas uvelike prevladava ''povijest''. U stručnom nazivlju oni označavaju dva različita pojma: ''povijest'' prošlu zbilju, a ''historija'' [[Humanističke znanosti\|humanističku]] [[znanost]] koja proučava tu zbilju. Srodna znanost koja ju proučava na temelju pisane građe naziva se [[Historiografija\|historiografijom]]. [[Znanstvenik]]a koji istražuje ljudsku povijest nazivamo ''povjesničarom''. (Vidi članak ''[[historija]]'' za podrobnija objašnjenja.)

Redak 17:		Redak 17:
	{{glavni\|Geološka razdoblja}}		{{glavni\|Geološka razdoblja}}

	[[~~File~~:Pangea animation 03.gif\|thumb\|Razdvajanje [[Pangea\|Pangee]] tijekom [[Mezozoik\|mezozoika]]]]		[[Datoteka:Pangea animation 03.gif\|thumb\|Razdvajanje [[Pangea\|Pangee]] tijekom [[Mezozoik\|mezozoika]]]]
	Nastanak i razvoj Zemlje prije pojave čovjeka dijeli se na [[Geologija\|geološke]] [[Eon (geologija)\|eone]], [[Era (geologija)\|ere]], razdoblja (periode) i [[Epoha (geologija)\|epohe]].		Nastanak i razvoj Zemlje prije pojave čovjeka dijeli se na [[Geologija\|geološke]] [[Eon (geologija)\|eone]], [[Era (geologija)\|ere]], razdoblja (periode) i [[Epoha (geologija)\|epohe]].

Redak 33:		Redak 33:
	====Kameno doba====		====Kameno doba====

	[[~~File~~:Krapina - Hruskovo 01.jpg\|thumb\|Prikaz života [[Krapinski pračovjek\|krapinskog pračovjeka]]]]		[[Datoteka:Krapina - Hruskovo 01.jpg\|thumb\|Prikaz života [[Krapinski pračovjek\|krapinskog pračovjeka]]]]
	'''[[Starije kameno doba\|Starije kameno doba (paleolitik)]]''' (prije 2,5 milijuna godina – 10 000. godina pr. Kr.)		'''[[Starije kameno doba\|Starije kameno doba (paleolitik)]]''' (prije 2,5 milijuna godina – 10 000. godina pr. Kr.)

Redak 116:		Redak 116:
	====Metalno doba====		====Metalno doba====

	[[~~File~~:Bronze age weapons Romania.jpg\|thumb\|Brončano oružje pronađeno na području današnje [[Rumunjska\|Rumunjske]]]]		[[Datoteka:Bronze age weapons Romania.jpg\|thumb\|Brončano oružje pronađeno na području današnje [[Rumunjska\|Rumunjske]]]]
	[[Metalno doba]] dijeli se na. [[bakreno doba]] (eneolitik) (3500. - 3000.), [[brončano doba]] (3000. – 1200.) i [[željezno doba]] (od 1200.)		[[Metalno doba]] dijeli se na. [[bakreno doba]] (eneolitik) (3500. - 3000.), [[brončano doba]] (3000. – 1200.) i [[željezno doba]] (od 1200.)

Redak 189:		Redak 189:
	{{glavni\|Srednji vijek}}		{{glavni\|Srednji vijek}}

	[[~~File~~:Invasions of the Roman Empire 1.png\|thumb\|200px\|Velika seoba naroda]]		[[Datoteka:Invasions of the Roman Empire 1.png\|thumb\|200px\|Velika seoba naroda]]
	Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo\|Zapadnog Rimskog carstva]] prilikom [[Seoba naroda\|Velike seobe naroda]] u Europi počinje "mračni" srednji vijek. [[Bizant]] nastavlja tradiciju rimskoga carstva. Na [[Zapadni svijet\|zapadu]] u društvenim odnosima prevladava [[feudalizam]]. Najznačajniji pravci u umjetnosti toga razdoblja su [[predromanika]], [[romanika]] i [[gotika]].		Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo\|Zapadnog Rimskog carstva]] prilikom [[Seoba naroda\|Velike seobe naroda]] u Europi počinje "mračni" srednji vijek. [[Bizant]] nastavlja tradiciju rimskoga carstva. Na [[Zapadni svijet\|zapadu]] u društvenim odnosima prevladava [[feudalizam]]. Najznačajniji pravci u umjetnosti toga razdoblja su [[predromanika]], [[romanika]] i [[gotika]].

Redak 199:		Redak 199:
	{{glavni\|Suvremena povijest}}		{{glavni\|Suvremena povijest}}

	[[~~File~~:Apollo 17 Cernan on moon.jpg\|thumb\|U drugoj polovici dvadesetog stoljeća čovjek je uspio napustiti matični planet i sletjeti na [[Mjesec]].]]		[[Datoteka:Apollo 17 Cernan on moon.jpg\|thumb\|U drugoj polovici dvadesetog stoljeća čovjek je uspio napustiti matični planet i sletjeti na [[Mjesec]].]]
	Najnovije doba - doba današnjice, poslije otkrića parnog stroja i željeznice, proizvodnje na vrpci (automobili), zrakoplovi, struja, računala... Kao početak se uzima konac [[Prvi svjetski rat\|prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine (nekad se isticalo i nakon [[Oktobarska revolucija\|Listopadske revolucije]] [[1918.]]). U društvenim odnosima se pored [[kapitalizam\|kapitalizma]], koji je sam doživio duboke promjene, javlja i [[socijalizam]]. Dvadeseto stoljeće obilježila su dva svjetska rata uz ogromne ljudske gubitke. Razdoblje nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], koje je potrajalo do kraja stoljeća naziva se razdobljem [[Hladni rat\|hladnog rata]].		Najnovije doba - doba današnjice, poslije otkrića parnog stroja i željeznice, proizvodnje na vrpci (automobili), zrakoplovi, struja, računala... Kao početak se uzima konac [[Prvi svjetski rat\|prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine (nekad se isticalo i nakon [[Oktobarska revolucija\|Listopadske revolucije]] [[1918.]]). U društvenim odnosima se pored [[kapitalizam\|kapitalizma]], koji je sam doživio duboke promjene, javlja i [[socijalizam]]. Dvadeseto stoljeće obilježila su dva svjetska rata uz ogromne ljudske gubitke. Razdoblje nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], koje je potrajalo do kraja stoljeća naziva se razdobljem [[Hladni rat\|hladnog rata]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T10:30:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Povijest (Herodot)]]|[[Herodot]]ovo djelo}}
[[File:Clio sarcophagus Louvre Ma475.jpg|thumb|[[Antika|Antički]] prikaz grčke [[Muza|muze]] [[Klio]], zaštitnice povijesti]]
'''Povijest''' ili [[historija]] ([[Etimologija|etim.]] od [[grčki|grčkog]] ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, [[spoznaja]] dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] ponekad se razgovorno koriste kao [[Sinonim|istoznačnice]] za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela),<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49831 Povijest], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> ali danas uvelike prevladava ''povijest''. U stručnom nazivlju oni označavaju dva različita pojma: ''povijest'' prošlu zbilju, a ''historija'' [[Humanističke znanosti|humanističku]] [[znanost]] koja proučava tu zbilju. Srodna znanost koja ju proučava na temelju pisane građe naziva se [[Historiografija|historiografijom]]. [[Znanstvenik]]a koji istražuje ljudsku povijest nazivamo ''povjesničarom''. (Vidi članak ''[[historija]]'' za podrobnija objašnjenja.)

''Povijest'' može podrazumijevati samo ljudsku prošlost, u cjelini ili od nastanka [[civilizacija|civilizacije]] (ono što prethodi povijesti je ''pretpovijest'' ili ''[[prapovijest]]''). Također se govori o ''povijesti'' u širem smislu, obuhvaćajući ne samo ljudsku prošlost, nego i povijest [[Zemlja|Zemlje]] ili cijelog [[svemir]]a.

==Kronologija==
Kronološki povijesni tijek može se podijeliti na tri glavna razdoblja. Prvo razdoblje (pretpovijest) obuhvaća nastanak i razvoj svemira i Zemlje do pojave čovjeka. Drugo razdoblje (prapovijest) traje od pojave čovjeka do otkrića pisma, a treće (povijest) počinje otkrićem pisma i još uvijek traje. Nazivi pretpovijest i prapovijest koriste se također i kao [[Sinonim|sinonimi]].

===Pretpovijest===
Pretpovijesno razdoblje obuhvaća nastanak i razvoj svemira i Zemlje do pojave čovjeka. Proučavanjem tog razdoblja bave se [[astronomija]], [[fizika]], [[geologija]] i [[biologija]].

====Povijest svemira====
Pretpostavlja se da je [[Svemir|svemir]] star oko 13,7 milijardi godina, te da je nastao [[Veliki prasak|Velikim praskom]]. Najraniju povijest svemira [[astronomija]] dijeli na nekoliko epoha. Iza epohe [[Kvantna gravitacija|kvantne gravitacije]], slijede redom epoha velikog ujedinjenja, epoha elektroslabe sile ([[kvark]]ovska epoha), [[lepton]]ska epoha, [[foton]]ska epoha, epoha u kojoj svemir postaje proziran i epoha formiranja [[galaktika]] nakon koje nastupa sadašnja faza razvoja svemira.

====Geološka povijest Zemlje====
{{glavni|Geološka razdoblja}}

[[File:Pangea animation 03.gif|thumb|Razdvajanje [[Pangea|Pangee]] tijekom [[Mezozoik|mezozoika]]]]
Nastanak i razvoj Zemlje prije pojave čovjeka dijeli se na [[Geologija|geološke]] [[Eon (geologija)|eone]], [[Era (geologija)|ere]], razdoblja (periode) i [[Epoha (geologija)|epohe]].

=====Pretkambrij=====
[[Prekambrij|Pretkambrij]] je trajao od otprilike prije 3800 - 545 milijuna godina. Dijeli se na '''[[arhaik]]''' i '''[[proterozoik]]'''.

=====Fanerozoik=====
[[Fanerozoik]] je započeo prije otprilike 545 milijuna godina i traje do danas. Dijeli se na tri geološka razdoblja (perioda). Prvo od njih je '''[[paleozoik]] ili staro doba''' (prije 545 - 248 milijuna godina) koji se dijeli na '''[[kambrij]]''', '''[[ordovicij]]''', '''[[silur]]''', '''[[devon]]''', '''[[Karbon (geološko razdoblje)|karbon]]''' i '''[[perm (period)|perm]]'''. Drugo razdoblje je '''[[mezozoik]] ili srednje doba''' (prije 248 - 65 milijuna godina) i dijeli se na '''[[Trijas|trijas]]''', '''[[jura (period)|juru]]''' i '''[[Kreda (period)|kredu]]'''. Treći period je '''[[kenozoik]] ili novo doba''' (prije 65 - 1,8 milijuna godina), koji se dijeli na '''[[tercijar]]''' i '''[[kvartar]]''' (prije 1,8 milijuna godina - danas).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=34181 Kronostratigrafija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 16. studenog 2015.</ref>

===Prapovijest===
{{glavni|Prapovijest}}

Prapovijesno razdoblje počinje pojavom čovjeka i traje do povijesnog razdoblja, koje karakterizira početak upotrebe pisma i pojava [[Historiografija|historiografski]] uporabljivih dokumenata. <ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49953 Prapovijest], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> Kako razni dijelovi svijeta usvajaju kulturu različitim tempom, preciznu podjelu na razdoblja koja bi vrijedila za cijelo čovječanstvo nemoguće je napraviti. Tako se neka razdoblja vremenski i prostorno preklapaju. Prapovijesno razdoblje proučavaju [[arheologija]], [[paleontologija]] i [[paleoantropologija]].

====Kameno doba====

[[File:Krapina - Hruskovo 01.jpg|thumb|Prikaz života [[Krapinski pračovjek|krapinskog pračovjeka]]]]
'''[[Starije kameno doba|Starije kameno doba (paleolitik)]]''' (prije 2,5 milijuna godina – 10 000. godina pr. Kr.)

*prvi [[hominidi]] se javljaju prije 8 – 5 milijuna godina, a od životinja se razlikuju inteligencijom

*rod '''[[australopitek]]''' – 4 milijuna godina - [[Afrika]] ([[Etiopija]], [[Tanzanija]])
**najstarija '''Lucy'''
**hrane se mesom
**mozak im je veći od životinjskog
**živi u skupinama
**otkriće vatre
*kultura oblutaka – 2,5 do 1,5 milijun godina – krešu samo dio kamena

'''Rod homo'''
*[[homo habilis]] – 2,5 – 1,5 milijun godina – spretni čovjek – [[Kenija]], [[Tanzanija]] – precizno hvata, razvijen mozak
*[[homo erectus]] – 1,5 milijun godina – uspravni čovjek – Heidelberg, [[Peking]], [[Kenija]], [[Java (otok)|Java]] – uspravan, prvo privremeno stanište
*1,900.000. godina – oganj – novi način obrade kamena – okresivanjem
*[[homo sapiens]] – 400 000. godina – mudri čovjek – Europa, Zapadna Azija – živi u čoporima
*[[homo sapiens neandertalensis]] – [[Neandertal]], Hušnjakovo Brdo – slijepa grana, nema nasljednika
*[[homo sapiens sapiens]] – Cromagnon, Altamira (Šp), Lascaoux (Fr), Niaux (F)
**nomad, živi u čoporima, živi u špiljama, nosi odjeću

'''Vjera'''
*'''[[animalizam]]''' – obožavanje duha životinje kao zaštitnika zajednice
*'''[[animizam]]''' – vjerovanje u postojanje duhova koji prožimaju sve
*'''[[totemizam]]''' – vjeruju u ljudsku povezanost sa životinjama i njima u čast izrađuju umjetničke predmete

'''Umjetnost'''
*početci umjetnosti – špiljsko slikarstvo - ''Altamira'' ([[Španjolska]]), ''Lascaoux'' ([[Francuska]])
*simboli plodnosti ''[[Wilendorfska Venera]]''

'''[[Srednje kameno doba|Srednje kameno doba (mezolitik)]]''' (10 000. – 6500. godina pr. Kr.)

*10 000 - 6500. godina
*postledeno doba
*nastanak rasa - [[negroidi]], [[europeidi]], [[mongoloidi]]
*povećanje vodenih površina – promjena flore i faune
*male i brze životinje (ubijaju ih lukom i strijelom)
*razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)
*nastaju prve nastambe
*odjeća i obuća je od kože
*pripitomljena prva životinja – [[pas]]
*razvitak ljudskih zajednica – obitelji se udružuju u rodove

'''[[Mlađe kameno doba|Mlađe kameno doba (neolitik)]]''' (6500. - 3500. g. pr. Kr.)

*[[holocen]] – [[Eufrat]], [[Tigris]], [[Nil]] – zemlje plodnog polumjeseca
*ljudi se više ne sele, sjedilački način života
*razvoj ratarstva i stočarstva – [[pšenica]] i [[ječam]], [[proso]] i [[riža]], [[kukuruz]]
*prvi alati – '''motika, srp, plug'''
*pripitomljavanje [[ovca|ovaca]], [[koza]], [[konj|konja]], [[goveda]], [[svinja]], [[magarac|magarca]] i [[kokoš|kokoši]]
*prva ljudska naselja
**'''[[Jerihon]]''' (8000.)
**'''[[Catal Hüyük]]''' (7000.)
**'''[[Qatal Jarmo]]''' (7000.)
*izumi – obrada kamena glačanjem, tkalački stan, keramičko posuđe, kotač
*stvaraju se šire ljudske zajednice – rod, bratstvo, pleme
*vjera – kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam
*umjetnost – graditeljstvo:
**prva svetišta – megalitsko graditeljstvo (megaliti – veliki kameni blokovi teški po tonu)
***'''[[Stonehenge]]''' – kameni – dolmeni i menhiri

'''Hrvatska u kamenom dobu'''

*paleolitik (1,2 milijuna godina – 9000.g) – S Hrvatske i kopno S Jadrana
**stariji paleolitik – Šandalja I kod [[Pula|Pule]] – kultura oblutaka
**srednji paleolitik
***[[Hušnjakovo brdo]] kod [[Krapina|Krapine]] - [[1899.]] – [[1905.]] istražuje [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] – homo neandertalensis (130 000. godina)
***spilja Vindija kod Ivanca – kontinuitet nalazišta
***spilja Veternica kod [[Zagreb|Zagreba]] – kult spiljskog medvjeda
*mezolitik (8000. – 5000.) – Šandalja II, [[Lopar]], Vindija
*neolitik (5000.) – sjedilačke kulture – utjecaj [[Mediteran|Mediterana]] i Srednje Europe
**Sjeverna Hrvatska
***starčevačka kultura (5500. – 4500.) – boja oker
***sopotska kultura (4500. – 3500.) – cik cak uzorak
***korenovska kultura – trakaste linije
**Južna Hrvatska
***impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, školjke
***danilska kultura (4500. – 3900.) – kružne kolibe, ritoni
***hvarska kultura (3900. – 2500.) – meandri

====Metalno doba====

[[File:Bronze age weapons Romania.jpg|thumb|Brončano oružje pronađeno na području današnje [[Rumunjska|Rumunjske]]]]
[[Metalno doba]] dijeli se na. [[bakreno doba]] (eneolitik) (3500. - 3000.), [[brončano doba]] (3000. – 1200.) i [[željezno doba]] (od 1200.)

*'''bakar''' – iz oko 6000. godine, u svakodnevnoj primjeni od 3500.
*tehnika obrade bakra – lijevanje i taljenje u kalupima
*žive na uzvisinama – gradine (ograđene suhozidom) – grobni humci nekropole
*otkriće kositra – bronca (koristi se za nakit, oružje, oruđe…)
*razvitak tehnike taljenja – prve prastare talionice – [[željezo]]
*prve kulture – Bliski Istok i [[Europa]]

'''Kulture'''
*[[bakreno doba]] - '''badenska i lasinjska'''
*[[brončano doba]] – kulture na I Sredozemlju i Bliskom Istoku – oko 1700. '''[[kultura žarnih polja]]''' (u žare spremaju spaljene mrtve)
*[[željezno doba]] – kulture na Bliskom Istoku i Maloj Aziji – u Europi dvije kulture ([[Francuska]], [[Švicarska]], [[Austrija]], [[Njemačka]])
**[[Hallstatt]] (Austrija) – srednja Europa – oko 800. g. pr. Kr.
**[[La Tene]] (Francuska) – srednja Europa – oko 450. g. pr. Kr. (Kelti ili Gali)
***obrada željeza – posuđe, noževi, oružje, oklopi
***dugi mačevi od kovanog željeza
***obrt i trgovina, ratarstvo i stočarstvo

*promjene u željeznom dobu
**naselja u dolinama rijeka
**organizacija života – irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo…
*raslojavanje društva:
**ratari i stočari
**obrtnici i trgovci
**bogati i siromašni
**svećenici

*razvitak rodovske zajednice – nekad je bilo po ratničkoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci, koji postaju starješine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari
*nove civilizacije
**3000. – uz [[Eufrat]] i [[Tigris]] nastaje '''[[Mezopotamija]]'''
**3100. – uz [[Nil]] nastaje '''[[Egipat]]'''
**2500. – uz [[Ind]] nastaju '''[[Harappa]]''' i '''[[Mohendžo Daro]]'''
**1600. – uz [[Yangtze]] nastaje '''[[Kina]]'''

'''Hrvatska u metalnom dobu'''

*[[bakreno doba]] (3500. – 1800.)
**Sjeverna Hrvatska – [[vučedolska kultura]] (3000. – 2300.)
***od Panonske nizine do Jadrana
***utvrđena naselja, kuće blizu jedna drugoj
***kuće s polukružnim završetkom
***ornamentalna keramika
*[[brončano doba]] (1800. – 1200.)
**Sjever – [[vinkovačka kultura]]
**Jug – [[cetinska kultura]]
**cijela Hrvatska – [[kultura žarnih polja]]
*[[željezno doba]]
***[[Grupa Dalj]]
***[[Grupa Martijanec-Kaptol]]
***[[Grupa Budinjak]]
**nastanak prvih etničkih skupina – [[Iliri]]
***[[Histri]] – [[Istra]] – geometrijski ukrasi na grobovima
***[[Liburni]] – [[Raša (rijeka)|Raša]], [[Krka]] – liburne, gusarenje
***[[Japodi]] – [[Lika]]
***[[Kolapijani]] – [[Pokuplje]]
***[[Panonci]] – [[Panonska nizina]]
***[[Delmati]] – [[Krk]], [[Neretva]]
**žive u gradinama
**dolazak [[Kelti|Kelta]] iz sjeverne [[Italija|Italije]] u 4. st. pr. Kr. – nositelji latenske kulture

===Povijest===
Smatra se kako povijest u pravom smislu riječi počinje otkrićem i početkom uporabe [[Pismo|pisma]], oko 3500. g. pr. Kr. na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Proučavanjem ovog razdoblja bavi se [[Historija|povijesna znanost]].

====Stari vijek====
{{glavni|Stari vijek|Antika}}

Stari vijek dijelimo prema kulturama čiji tragovi su se zadržali do danas (3.500 pr. Kr. - 5. stoljeće). Najznačajnije civilizacije su [[Drevna Mezopotamija]], [[Drevni Egipat]], [[Povijest Kine|Drevna Kina]], [[Povijest Indije|Drevna Indija]], [[Drevna Grčka]] i [[Drevni Rim]].

====Srednji vijek====
{{glavni|Srednji vijek}}

[[File:Invasions of the Roman Empire 1.png|thumb|200px|Velika seoba naroda]]
Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog carstva]] prilikom [[Seoba naroda|Velike seobe naroda]] u Europi počinje "mračni" srednji vijek. [[Bizant]] nastavlja tradiciju rimskoga carstva. Na [[Zapadni svijet|zapadu]] u društvenim odnosima prevladava [[feudalizam]]. Najznačajniji pravci u umjetnosti toga razdoblja su [[predromanika]], [[romanika]] i [[gotika]].

====Novi vijek====
{{glavni|Novi vijek|Velika geografska otkrića}}
U ranom novom vijeku čovjek gradi brodove kojima istražuje i oplovljava cijeli svijet. Kao početak razdoblja novog vijeka uzima se godina [[Kolumbo]]vog otkrića [[Amerika|Amerike]], [[1492.]] godine. U društvenim odnosima se pojavljuje [[kapitalizam]]. U umjetnosti i znanosti javljaju se [[renesansa|renesansni]] i [[barok|barokni]] stil, te [[klasicizam]] i [[prosvjetiteljstvo]]. Dolazi i do [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]].

====Suvremena povijest====
{{glavni|Suvremena povijest}}

[[File:Apollo 17 Cernan on moon.jpg|thumb|U drugoj polovici dvadesetog stoljeća čovjek je uspio napustiti matični planet i sletjeti na [[Mjesec]].]]
Najnovije doba - doba današnjice, poslije otkrića parnog stroja i željeznice, proizvodnje na vrpci (automobili), zrakoplovi, struja, računala... Kao početak se uzima konac [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine (nekad se isticalo i nakon [[Oktobarska revolucija|Listopadske revolucije]] [[1918.]]). U društvenim odnosima se pored [[kapitalizam|kapitalizma]], koji je sam doživio duboke promjene, javlja i [[socijalizam]]. Dvadeseto stoljeće obilježila su dva svjetska rata uz ogromne ljudske gubitke. Razdoblje nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koje je potrajalo do kraja stoljeća naziva se razdobljem [[Hladni rat|hladnog rata]].

==Povezani članci==
* [[Historija|Povijesna znanost]]
* [[Povjesničar]]
* [[Historiografija]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* {{dmoz|World/Hrvatski/Društvo/Povijest/|Povijest}}

[[Kategorija:Povijest| ]]
[[Kategorija:Povijesna znanost]]
[[Kategorija:Filozofija povijesti| ]]