Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}↵' u ''

2026-03-19T20:54:58Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:54
Redak 97:		Redak 97:
	* [http://www.potsdam.de/ Službena stranica] {{nje oznaka}}		* [http://www.potsdam.de/ Službena stranica] {{nje oznaka}}
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscathr=Potsdam~~
	}}
	{{mrva-grad-njemačka}}		{{mrva-grad-njemačka}}
	{{Svjetska baština u Njemačkoj}}		{{Svjetska baština u Njemačkoj}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:36:01Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:36
Redak 98:		Redak 98:
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr=Potsdam		\|commonscathr=Potsdam
	}}		}}
	{{mrva-grad-njemačka}}		{{mrva-grad-njemačka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:54:48Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:54
Redak 98:		Redak 98:
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat=Potsdam~~		\\|commonscathr=Potsdam
	\|commonscathr=Potsdam
	}}		}}
	{{mrva-grad-njemačka}}		{{mrva-grad-njemačka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-29T00:04:11Z

Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 00:04
Redak 95:		Redak 95:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* [http://www.potsdam.de/ Službena stranica] {{~~de icon~~}}		* [http://www.potsdam.de/ Službena stranica] {{nje oznaka}}
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

2025-04-26T01:15:31Z

Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 01:15
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Potsdam'''-->{{~~Njemački~~ grad		<!--'''Potsdam'''-->{{Infookvir njemački grad
	\|ime = Potsdam		\|ime = Potsdam
	\|izvorno ime = <small>Podstupim</small>		\|izvorno ime = <small>Podstupim</small>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T23:09:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Njemački grad
|ime = Potsdam
|izvorno ime = <small>Podstupim</small>
|slika = Potsdam view from Nikolaikirche 05-15 img06.jpg
|slika grba = DEU Potsdam COA.svg
|slika karte =
|geslo =
|pokrajina = [[Datoteka:Flag of Brandenburg.svg|19px|border|Zastava Brandenburga]] [[Brandenburg]]
|upravno područje =
|okrug =
|stanovništvo =150.833
|godina popisa = [[31. prosinca]] [[2007.]]
|izvor popisa =
|gustoća stanovništva = 805
|površina = 187,27
|visina = 35
|širina-stupnjevi = 52
|širina-minute = 24
|širina-oznaka = N
|dužina-stupnjevi = 13
|dužina-minute = 4
|dužina-oznaka = E
|poštanski broj = 14401–14482
|pozivni broj = + 49 331
|registarska oznaka = <tt>P</tt>
|gradonačelnik = Jann Jakobs ([[SPD]])
|stranica = [http://www.potsdam.de/ potsdam.de]
}}

'''Potsdam''' ([[Lužičkosrpski jezici|lužičkosrpski]]: '''Podstupim''') glavni je grad [[njemačke savezne pokrajine]] [[Brandenburg]]a. Nalazi se na rijeci [[Havel]], 24 km jugozapadno od središta [[Berlin]]a, i kako na sjeveru graniči s [[Berlin]]om, dio je metropolske zone Berlin/Brandenburg. Krajem [[2007.]] imao je 150.833 stanovnika. Potsdam je bio glavni grad [[Prusija|pruskih]] kraljeva sve do [[1918. ]] god. Oko grada se nalazi serija povezanih jezera i jedinstven kulturološki krajolik u kojemu se, između ostalih, nalazi dvorac [[Sanssouci]], [[UNESCO]]-va [[svjetska baština]]. [[Potsdamska konferencija]], glavna konferencija Saveznika nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], je opet održana u drugom obližnjem dvorcu - [[Cecilienhof]]u.

[[Babelsberg]], na sjeveroistoku Potsdama, je bilo središnje mjesto njemačke filmske industrije prije Drugog svjetskog rata i danas važi za glavno središte europske filmske produkcije nakon pada Berlinskog zida. ''Filmstudio Babelsberg'' ima povijesni značaj kao najstariji veliki filmski studio na svijetu. ''Deutsches Filmorchester Babelsberg'' snima zvučne zapise za većinu domaćih i mnoge strane filske produkcije.

Od 19. stoljeća Potsdam se razvio kao znanstveno središte Njemačke. Danas se u njemu nalaze tri državna sveučilišta s više od 30 znanstvenio-istraživačkih institucija. Poznat je kao studentski grad jer oko 15% stanovništva čine upravo studenti.

==Povijest==

[[Slika:Schenkungsurkunde Potsdam 993.jpg|mini|lijevo|<center>Dokument [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] iz [[993.]] god. U kojem se spominje naselje ''Poztupimi''.]]
[[Slika:Potsdam - Schloss Sanssouci mit Weinberg 2005 2.jpg|mini|lijevo|<center>[[Sanssouci|Palača Sanssouci]].]]
Potsdam je vjerojatno osnovan u 10. stoljeću kao slavensko selo po imenu „Poztupimi“. Prvi put se spominje [[993.]] god., i do [[1317.]] god. se spominje kao mali (sada njemački) grad. Stekao je gradsku povelju [[1345.]] godine, a od 15. stoljeća Potsdam je imao gradonačelnika (''Bürgermeister'') i gradski savjet. Godine [[1573.]] je još bio mali trgovački grad s oko 2,000 stanovnika. [[Tridesetogodišnji rat]] (1618. - 1648.) je uništio skoro pola grada.
[[Slika:Potsdam Sanssouci 07-2017 img4.jpg|mini|250px|<center>Nova palača u Potsdamu (''Neues Palais'').]]
Sudbina Potsdama se dramatično promijenila kad je [[1660.]] god. izabran za lovačku rezidenciju [[Fridrik Vilim I.|Fridrika Vilima I.]], izbornog princa [[Brandenburg]]a. Grad je kasnije postao rezidencija pruske kraljevske porodice, a u njemu je također bila smještena i pruska vojska. Značajne zgrade su mahom građene za vrijeme vladavine [[Fridrik II. Veliki|Fridrika Velikog]]. Palača [[Sanssouci]] (na [[francuski|francuskom]]: „bez briga“, Georga Venceslava fon Knobelsdorfa, 1744.) je jedna od najčuvenijih, prije svega po svojim formalnim vrtovima i unutrašnjosti u stilu [[Rokoko]]a.

Od [[1809.]] god., gradski savjet je bio biran, s nad-gradonačelnikom (''Oberbürgermeister'') na čelu.
Dok je Berlin bio službena prijestonica Prusije i kasnije Njemačkog Carstva, dvor je bio u blizini Potsdama, a i mnogi vladini službenici bili su smješteni u Potsdamu. Grad je izgubio status druge prijestonice [[1918.]] god. po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].
Po osnutku [[Treći reich|Trećeg carstva], ceremonijalno rukovanje između predsednika, [[Paul von Hindenburg|Paula von Hindenburga]] i novog kancelara [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] je održano [[21. ožujka]], [[1933.]] god. u potsdamskoj stožernoj crkvi (''Garnisonskirche''), simbolizirajući koaliciju vojske (''rajhsvera'') i [[nacizam|nacizma]]. Za vrijeme Trećeg reicha, gradonačelnika je birala NSDAP, a gradski savjet je raspušten; simbolično je rekonstruiran poslije rata, ali slobodni izbori se nisu održavali do [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]].

Potsdam je teško oštećen u bombardiranju tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Palača [[Cecilienhof]] je bila mjesto gde je održana [[Potsdamska konferencija]] od [[17. srpnja]] do [[2. kolovoza]] [[1945.]] god., kad su se [[Saveznici|saveznički]] lideri ([[Franklin Roosevelt]], [[Harry Truman]], [[Winston Churchill]], [[Clement Attlee]] i [[Staljin]]) sastali da odluče o daljnjoj sudbini Njemačke.

Nakon podjele Njemačke vlada [[DDR|Istočne Njemačke]] je nastojala da izbriše simbole pruskog militarizma i mnoge povijesne građevine, koje su bile teško oštećene tijekom rata, su srušene.
Kako je Potsdam jugo-zapadno od Berlina, i graniči sa zapadnim Berlinom, kad je izgrađen [[Berlinski zid]] Potsdam je odsječen od zapadnog Berlina i vrijeme potrebno da se dođe do istočnog Berlina je bilo udvostručeno. Most Glienike preko reke Havel je spajao grad sa zapadnim Berlinom, i bio je mjesto odigravanja nekih od razmijena [[špijun]]a tijekom [[hladni rat|hladnog rata]].
Poslije ujedinjenja Njemačke, Potsdam je postao glavni grad ponovo osnovane savezne države [[Brandenburg]].

Danas je gradski savjet središnji administrativni organ grada. Od [[1990.]] do [[1999.]] god., predsjedatelj gradskog savjeta je bio poznat kao "gradski predsjednik" (danas jednostavno "predsjedatelj gradskog savjeta"). Gradonačelnik se bira direktno. Posljednji lokalni izbori su održani [[2008.]] god.

==Znamenitosti==
[[Slika:Einsteinturm 7443.jpg|mini|<center>[[Einsteinov toranj]] izgrađen 1921. god. kako bi u njemu istraživali [[Teorija relativnosti|teoriju relativnosti]].]]
Potsdam je bio središte europskih migracija jer je njegova vjerska tolerancija privlačila ljude iz Francuske, Rusije, Nizozemske i Češke. To je i danas vidljivo na kulturološkoj i arhitektonskoj panorami grada.
[[Slika:Potsdam Sanssouci 07-2017 img2.jpg|mini|lijevo|<center>Znamenite zgrade Sveučilišta u Potsdamu.]]
Najpopularnija atrakcija je park [[Sanssouci]] koji se nalazi oko 2 km zapadno od gradskog središta Potsdama. God. 1744. kralj [[Fridrik II. Veliki]] je naredio gradnju svoje rezidencije gdje bi mogao ''sans souci'' ([[francuski]]: ''"bez briga"''; Francuski je bio službeni dvorski jezik). U parku se nalazi [[botanika|botanički vrt]] (''Botanischer Garten Potsdam'') i mnoge veličanstvene građevine:

* Palača [[Sanssouci]] (Schloss Sanssouci), skromna palača pruskih kraljeva i njemačke kraljevske obitelji
* Palača ''Orangerieschloss'', bivša rezidencija za kraljevske goste
* Nova palača (''Neues Palais''), izgrađena od 1763. do 1769. god. Kako bi se obilježio kraj [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] u kojemu je [[Prusija]] zamijenila [[Austrija|Austriju]] u njenoj stoljetnoj ulozi kao najdominantnije Njemačke sile. Mnogo veća i raskošnija od palače Sanssouci s preko 200 soba i 400 ukrasnih skulptura. U njoj su odsjedali mnogi kraljevski gosti.
* Palača [[Charlottenhof]] (''Schloss Charlottenhof''), neoklasična palača arhitekta [[Karl Friedrich Schinkel|K. F. Schinkela]] izgrađena 1826. god.
* Rimske [[terme]] (''Römische Bäder''), koje je također izgradio Karl Friedrich Schinkel u suradnji s Ludwigom Persiusom od 1829. Do 1840. god. To je kompleks građevina koje uključuju paviljon, vilu u renesansnom stilu i rimsko kupatilo po kojemu je cijeli kompleks dobio ime.
* Kineska kuća čaja (''Chinesisches Teehaus''), paviljon iz 18. st. koji je izgrađen u [[Kineska umjetnost|kineskom stilu]] koji je tada bio u modi.

[[Slika:Potsdam St. Nikolaikirche 2005.jpg|mini|lijevo|<center>Vrata sreće (''Fortunaportal'') i Crkva sv. Nikole (''Nikolaikirche'') na trgu ''Alter Markt''.]]
Trg stare tržnice (''Alter Markt'') je povijesno središte Potsdama. Četiri stoljeća ovaj je trg bio mjesto Potsdamske gradske vijećnice (''Stadtschloß''), kraljevske palače koju je [[Fridrik II. Veliki]] izgradio 1662. god. i koja je postala zimskom rezidencijom pruskih vladara. Palača je jako oštećena prilikom savezničkog bombardiranja 1945. god. i naposlijetku ju je 1961. god. srušila [[komunisti]]čka vlast. God. 2002., ''Vrata sreće'' (''Fortunaportal'') su ponovno iizgrađena na povijesnoj lokaciji koja označava prvu fazu u obnovi palače. Trgom danas dominira Crkva sv. Nikole (''Nikolaikirche''), koja je izgrađena 1837. god. U neoklasičnom stilu. Bilo je to posljednje djelo [[Karl Friedrich Schinkel|K. F. Schinkela]] koji nije doživio njen završetak. Dovršili su je njegovi učenici, [[Friedrich August Stüler]] i [[Ludwig Persius]]. Istočnom stranom trga dominira Gradska vijećnica (''Altes Rathaus''), koju je 1755. god. Izgradio [[Nizozemci|Nizozemski]] arhitekt [[Jan Bouman]] (1706.-1776.). Ona ima karakteristične kružne tornjeve koji su okrunjeni pozlaćenim [[Atlas]]ima koji na svojim ramenima nose svijet.

[[Slika:Potsdam brandenburger tor.jpg|mini|<center>Potsdamska Brandenburška vrata.]]
[[Slika:Fotothek df ps 0004701 Stadt ^ Stadtlandschaften ^ Wohnhäuser.jpg|mini|<center>Nizozemska četvrt.]]
Sjeverno od Starog trga nalazi se ovalna Francuska crkva (''Französische Kirche''), koju su 1750ih dali izgraditi Boumani iz zajednice [[Hugenoti|Hugenota]], kao i Brandenburška iz 1770. (slična [[Brandenburška vrata|Brandenburškim vratima]] u Berlinu).

Još jedna znamenitost Potsdama je dvosmjerna Nizozemska četvrt (''Holländisches Viertel''), skup zgrada koji je jedinstven u Europi s oko 150 zgrada od crvene opeke u nizozemskom stilu. Izgrađena je od 1734. Do 1742. god. Pod upravom Jana Boumana kako bi služila nizozemskim majstorima koje je pozvao u grad kralj [[Fridrik Vilim I.]]. Danas je ovo jedna od najposjećenijih Potsdamskih atrakcija.

Sjeverno od gradskog središta je [[Rusija|ruska]] kolonija Aleksandrovka (''Alexandrowka''), malena enklava izgrađena u ruskom stilu, uključujući [[Ruska pravoslavna crkva|rusku pravoslavnu]] kapelu iz 1825. god., za grupu ruskih izbjeglica. Od 1999. god. ova kolonija je [[UNESCO]]vom popisu mjesta svjetske baštine.

Istočno od Aleksandrovke nalazi se Novi vrt (''Neuer Garten''), koji je izgrađen 1786. god. u [[Engleski park|engleskom stilu]]. Tu se nalaze dvije palače, [[Cecilienhof]] )mjesto održavanja [Potsdamska konferencijaPotsdamske konferencije]] Svaeznika u srpnju i kolovozu 1945. god., i Mramorna palača izgrađena 1789. u stilu [[neoklasicizam|neoklasicizma]]. U blizini se nalazi i tropski botanički vrt ''Biosphäre Potsdam''.

U Potsdamu se nalaze i mnogi parkovi, od kojih su neki [[UNESCO]]va svjetska baština:

<gallery caption="Parkovi u Potsdamu">
Slika:Potsdam BelvedereKlausberg1.jpg|<center>Belvedere (Potsdam) pored parka Sanssouci.
Slika:Hunting_Lodge_Glienicke_2.jpg|<center>Pogled na Park Babelsberg prema Berlinu.
Slika:Chinesisches Haus Sanssouci.jpg|<center>Kineska kuća čaja
Slika:Brandenburger Straße.jpg|<center>Brandenburška ulica
</gallery>

U Potsdamu se također nalazi i memeorijalni centar u bivšem [[KGB]]ovom zatvoru u ulici ''Leistikowstrasse''.<ref>[http://www.kgb-gefaengnis.de/site.php]</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.potsdam.de/ Službena stranica] {{de icon}}
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Potsdam
|commonscathr=Potsdam
}}
{{mrva-grad-njemačka}}
{{Svjetska baština u Njemačkoj}}
{{Brandenburg}}
[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Brandenburg]]
[[Kategorija:Potsdam| ]]

Potsdam - Povijest promjena