Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Likovna umjetnost}}' u ''

2026-01-14T00:04:41Z

Zamjena teksta - '{{Portal Likovna umjetnost}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:04
Redak 65:		Redak 65:
	== Izvori ==		== Izvori ==

	~~{{Portal Likovna umjetnost}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* dr. Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2'', Školska Knjiga – Zagreb, 1997. god.		* dr. Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2'', Školska Knjiga – Zagreb, 1997. god.

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T03:13:49Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 03:13
Redak 64:		Redak 64:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	~~{{commonscat\|Post-Impressionist paintings}}~~
	{{Portal Likovna umjetnost}}		{{Portal Likovna umjetnost}}
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T05:32:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Vslika
| ime = Postimpresionizam
| izvorno_ime =
| slika_panorama = VanGogh-starry night.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike = [[Vincent van Gogh]], ''[[Zvjezdana noć]]'', 1889., ulje na platnu, 73 × 93 cm, [[MoMA|Muzej moderne umjetnosti]], [[New York]].
}}
'''Postimpresionizam''' (''post-'' + impresionizam<ref name=HELZMK>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49690 postimpresionizam], Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.</ref>) je stilski pravac u umjetnosti s kraja 19. st., kojeg oblikuju umjetnici koji su se razvili iz [[Impresionizam|impresionizma]], ali koji su otišli dalje u svojim stremljenjima. Nova generacija umjetnika koja je slijedila različite, originalne i individualne putove. Naziv je 1910. uveo engleski kritičar [[Roger Fry]] izložbom ''Manet i postimpresionisti'' na kojoj je prikazao da postimpresionizam nije određena škola, smjer ili zajedničko umjetničko stajalište, već individualan izraz slikara koji su tražili nove mogućnosti<ref name=HELZMK/>.
[[Datoteka:Georges Seurat - Un dimanche après-midi à l'Île de la Grande Jatte.jpg|mini|300px|lijevo|<center>[[Georges Seurat]], ''[[Nedjeljno popodne na otoku Grande Jatte]]'', 1884.-86., ulje na platnu, 208x308 cm, [[Chicago]].]]
== Postimpresionisti ==
=== Georges Seurat ===

U slici kao što je ''[[Nedjeljno popodne na otoku Grande Jatte]]'' (1884-86), [[Georges Seurat]] (1859-1891) je odveo impresionističku tehniku slikanja u jedan znanstveni pristup, koristeći samo male točkice osnovnih boja. Točke koje tvore različite dijelove slike – travu, vodu, odjeću – nisu jednobojne, nego proračunata mješavina različitih boja tako da daju sjajnu boju ili profinjene sjene.

Ova tehnika slikanja nazvana je [[pointilizam]] ili ''divizionizam'', ali Seurat je koristi na sasvim različit način od impresionista. On stvara čvrste, točno određene oblike i dojmljivo izveden opći dizajn. Mirno obiteljsko ladanje sa slike Grande Jatte posjeduje trajnu kvalitetu koja je suprotna "uzgrednom" i "nesmišljenom" pogledu [[Claude Monet|Moneta]]. U potrazi za boljim nazivom, Seurata i njegove sljedbenike nazivali su ''"Neo-impresionisti"''.

=== Vincent van Gogh ===

[[Datoteka:Portrait of Dr. Gachet.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Vincent van Gogh]], ''[[Portret Dr. Gacheta]]'', 1890., ulje na platnu, [[Pariz]].]] [[Datoteka:SelbstPortrait VG2.jpg|mini|desno|<center>[[Vincent van Gogh]], ''[[Autoportret]]'', 1889., ulje na platnu, 65 × 54 cm, Musée d'Orsay, [[Pariz]].]] Život umjetnika [[Vincent van Gogh|Vincenta Van Gogha]] (1853.-1890.) postao je dijelom moderne legende o umjetnicima. Sin Nizozemskog propovjednika, bio je jako usamljen, uznemiren čovjek koji nije uspijevao pridobiti bilo kakvu afirmaciju od svijeta – bilo od žena, bilo kao evanđelista u Belgijskom rudarskom selu, bilo kao umjetnika. Počeo je da se pronalazi tek u svojim 30-tim godinama; a poslije u jednom od svojih povremenih napada ludila upucao se u 37 g. života.

Skoro sve slike na kojima počiva njegova slava naslikane su u posljednje tri godine njegova života na Francuskom jugu u [[Arles]]u. ''Portret Dr. Gacheta'' ili njegov ''[[Autoportret]]'' ([[1889.]]) je tipičan u intenzivnim bojama, pojednostavljenim oblicima i vijugavim linijama koje daju dojam duboke uznemirenosti tužnom i razočaranom doktorovom licu. Van Goghova umjetnost je vizionarska umjetnost u kojoj suncokret, stolica, zvjezdano nebo ili more kukuruza sjaju čudnom životnošću iako su viđeni očima čovjeka čiji je um bio zasjenjen više ludilom nego razboritošću. Kao umjetnik, Van Goghova originalnost najviše leži u njegovoj upotrebi boje koju je nanosio u gustim i trzavim potezima kista, nekad tako izrazito da boja stoji na slici kao kakav visoki reljef. "Kiparske" kvalitete slike, na koje je prvi ukazao Van Gogh, bit će kasnije radikalno iskorištene od brojnih umjetnika 20tog stoljeća.

=== Paul Gauguin ===

[[Datoteka:Paul Gauguin 137.jpg|mini|lijevo|<center>[[Paul Gauguin]], ''[[Vizija poslije mise]]'', 1888., ulje na platnu, [[Edinburgh]].]] Legenda o Van Goghu je komplementarna onoj o njegovom prijatelju Paulu Gauiguinu. [[Paul Gaugin]] (1848.-1903.) je bio trgovac dionicama koji je napustio sve u 35 godini kako bi se posvetio slikanju. Odbacio je ugledno otmjeno društvo za posljednju iskonsku, nedirnutu civilizaciju primitivnih
naroda južnih mora. Gauguinova umjetnost nema ništa od Van Goghovog nasilnog izričaja, on slika jedan idealiziran, nestvaran i poetski svijet koji nazivamo "[[simbolizam]]".

[[Datoteka:Paul Gauguin 091.jpg|mini|desno|250px|<center>[[Paul Gauguin]], ''[[Nevermore (Nikad više)]]'', 1897., ulje na platnu, 50 × 116 cm, [[London]].]]
Npr. njegova slika ''Vizija poslije mise'' (1888) predstavlja seoske žene na istoj plohi s vizijom anđela koji se bori s Jakovom, sve pojednostavljeno i plošno. Želio je uhvatiti jednostavnu, direktnu vjeru tih jednostavnih ljudi, dok su mu boje jake i nestvarne te simboliziraju viziju. Njegove žene sa [[Tahiti]]ja su enigmatske figure, plošno prikazane i definirane tamnim obrisima. Gauguin je volio nataknuti kako njegove slike nose duboke istine o životu, obično im davajući uzbudljive nazive.

''Nikad više'' je djelomice književni refren koji krešti [[gavran]] u pjesmi [[Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]] ističući krajnju odvojenost od mrtve ljubavi. Gauguin je čak stavio vranu u sliku. On je bio i dekorativniji umjetnik od svojih prethodnika. Znao je ispuniti plohe raznim biljkama tvoreći uzorke linija tvoreći prijelaze od ženskog tijela do okoline. Na slici ''Nikad više'' ili ''Odakle dolazimo? Što smo? Kamo idemo?'' (1897.) sve je ovo čarobno uklopljeno. Dekoracije samo ističu našu nelagodnu svjesnost djevojkine bolesti, a bliski zidovi i likovi koji su se spojili s pozadinom stvaraju tešku atmosferu tihih tajni.

=== Paul Cézanne ===

[[Datoteka:Pont de Maincy, par Paul Cézanne.jpg|mini|lijevo|<center>[[Paul Cézanne]], ''[[Mali most, Mennecy]]'', 1880., ulje na platnu, 59 × 72 cm, Sammlung Molyneux, [[Pariz]].]]
[[Paul Cézanne]] (1839.-1906.) je kao i Seurat, Van Gogh i Gauguin počeo kao [[Impresionizam|Impresionist]]. U 1870-tim on je usvojio impresionističke tehnike i izlagao je s njima, ali postao je nezadovoljan načinom na koji su impresionisti u svojim slikama razlagali čvrste predmete jakim svjetlima. Vratio je se da živi u svoj rodni [[Aix]], i u 1880tim razvio revolucionarni pristup slikanju koji je bio neprepoznat sve do nekoliko godina prije njegove smrti [[1906.]] g.

U slikama kao što je ''Mali most, Mennecy'' zadržao je svijetle boje impresionističke palete ali ih koristi da istakne čvrstoću stvari. Odrazi u vodi su podjednako čvrsti kao drveće ili sam most. Oslikani su jasnim potezima koji pojačavaju konkretnu stvarnost površine i forme slike, ne stvarajući nikakvu iluziju. Cézanne polazi od prirode stvari, a ne od utiska o stvarima (kao impresionisti). Suština njegovog pristupa prirodi je u tome da je sve u prirodi oblikovano prema geometrijskim tijelima – [[stožac|stošcu]], [[lopta|lopti]] i [[valjak|valjku]]. Ovo nije dekorativnost [[ekspresionizam|ekspresionizma]], nego otkriće strukture stvari. Više od bilo kojeg umjetnika, Cézanne će utjecati na rad umjetnika ranog 20 st.
[[Datoteka:Henri de Toulouse-Lautrec 008.jpg|mini|<center>[[Henri de Toulouse-Lautrec]], ''[[Moulin Rouge]]'', 1892., ulje na platnu, 123x143,5 cm, [[Chicago]]]]
=== Henri de Toulouse-Lautrec ===
[[Henri de Toulouse-Lautrec]] (1864.-1901.), fizički patuljak, umjetnički veliki talent, vodio je razuzdan život u noćnim barovima i bordelima Pariza. On je tehnikom litografije stvarao plakate koji hvataju pozornost gledatelje i prenose mu informacije u samo nekoliko sekundi gledanja.

Npr. na plakatu predstave ''Divan Japonais (Japanska diva)'' je iskoristio dvodimenzionalni tretman, velike plohe jedne boje i jake efekte uzoraka koje je zapravo preuzeo iz [[Japan]]skih [[drvorez]]a. Japanska umjetnost je i prije, u 1850-im, utjecala i na [[Edgar Degas|Degasa]] i [[Édouard Manet|Maneta]]. Bio je majstor prenošenja pokreta i atmosfere uz samo nekoliko poteza kista ili pera. Lautrec je koristio slične tehnike da prikaže duh [[Pariz|pariškog]] života 1890-ih. Slikao je glazbene kavane i [[kabaret]]e, dvorane i njihove zvijezde izrazitog karaktera (čak iskarikirane), [[cirkus]], [[bordel]]e i [[hipodrom]]e.

Na slici ''Moulin Rouge'' (1895.) uhvatio je atmosferu veselja i tjeskobe na takav način da pomislimo kako je umjetnik ovaj noćni klub smatrao za mjesto zla.

== Galerija slika ==

<gallery mode="packed-hover" heights="120">
Slika:Baigneurs a Asnieres.jpg|<center>[[Georges Seurat]], ''[[Kupači kod Asnièresa]]'', 1884., ulje na platnu, 200x300 cm, [[Nacionalna galerija]],[[London]].
Slika:Camera da Letto Vincent van Gogh.jpg|<center>[[Vincent van Gogh]], ''Soba u Arlesu'', 1889., ulje na platnu, 72x90 cm, [[Pariz]]
Slika:Redon.cyclops.jpg|<center>[[Odilon Redon]], ''[[Kiklop]]'', ulje na platnu.
Slika:Serusier - the talisman.JPG|<center>[[Paul Sérusier]], ''Talisman''
Slika:Henri de Toulouse-Lautrec 019.jpg|<center>[[Henri de Toulouse-Lautrec]], ''Divan Japonais'', 1892.-1893., litografski plakat, 80,8 × 60,8 cm, u privatnom vlasništvu.
Slika:Henri de Toulouse-Lautrec 001.jpg|<center>Henri de Toulouse-Lautrec, ''[[Ispijači absinta]]'', 1891., ulje na platnu, 53,5 × 68 cm, [[Boston]]
Slika:Toulouse-Lautrec - Quadrille NGA.jpg|<center>Henri de Toulouse-Lautrec, ''Kvadrila u Moulin Rougeu'', 1892., ulje na kartonu, 80 × 60,5 cm, [[Washington]] (D.C.)
Slika:Paul Cézanne 222.jpg|<center>Paul Cézanne, ''[[Kartaši (Cézanne)|Kartaši]]''', ulje na platnu, 1892.-1893., 97x130 cm, privatno vlasništvo
Slika:Vrubel_Demon.jpg|<center>[[Mihail Vrubelj]], [[Demon koji sjedi]], 1890., 114 × 211 cm, [[Galerija Tretjakov]], [[Moskva]]
Datoteka:The_Scream.jpg|[[Edvard Munch]], [[Krik]], 1893., ulje, tempera i pastel na kartonu, 91 × 73,5 cm, Nasjonalgalleriet, [[Oslo]]
Slika:Paul Gauguin 142.jpg|<center>[[Paul Gauguin]], ''[[Odakle dolazimo? Tko smo? Kamo idemo?]]'', 1897., ulje na platnu, 29,2 × 60 cm, privatno vlasništvo
Slika:Montagne Sainte-Victoire, par Paul Cézanne 108.jpg|<center>Paul Cézanne, ''[[Planina Sainte-Victoire (Cézanne)|Planina Sainte-Victoire]]'', 1904., ulje na platnu, 70 × 92 cm, [[Philadelphia]]
Slika:Henri Rousseau 005.jpg|<center>[[Henri Rousseau]], ''San'', 1910., ulje na platnu, 205x299 cm, MOMA, [[New York]].
</gallery>

== Izvori ==
{{commonscat|Post-Impressionist paintings}}
{{Portal Likovna umjetnost}}
{{izvori}}
* dr. Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2'', Školska Knjiga – Zagreb, 1997. god.
* [[Radovan Ivančević]], ''Umjetnost Razdoblja Život II.'', Profil, Zagreb, 2001. god.
* Više autora, Opća Povijest Umjetnosti, Mozaik Knjiga, Zagreb, 2003. god.
* Gilles Plazy & Jean Lacouture, ''Povijest umjetnosti u slikama'', Leo-Commerce, d. o. o. Rijeka, 2000. god.
* Ričard Fridental, ''Historija umetnosti kroz pisma velikih stvaralaca'', Jugoslavija, Beograd, 1963. god.
* Several Authors, ''HISTORY OF WESTERN ART'', McGraw Hill, New York, 2001.
* H. W. Janson, ''ART HISTORY'', Thames & Hudson, London, 1997.

== Vanjske poveznice ==

* [http://mushecht.haifa.ac.il/hecht/art/frenchart_eng.aspx Hecht Museum]

{{Zapadnaumjetnost}}

[[Kategorija:Postimpresionizam| ]]

Postimpresionizam - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Likovna umjetnost}}' u ''

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica