Posteljica - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T14:14:38Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 14:14
Redak 14:		Redak 14:

	== Razvoj==		== Razvoj==
	[[~~File~~:HumanEmbryogenesis hr.svg\|thumb\|300x300px\|Početni stadiji [[humana embriogeneza\|humane embriogeneze]].]]		[[Datoteka:HumanEmbryogenesis hr.svg\|thumb\|300x300px\|Početni stadiji [[humana embriogeneza\|humane embriogeneze]].]]
	Posteljica se počinje razvijati nakon implantacije [[blastocista\|blastociste]] u [[endometrij]] maternice. Vanjski sloj blastociste pretvara se u [[trofoblast]], koji sačinjava vanjski sloj posteljice. Ovaj vanjski sloj dalje se dijeli na dva sloja: citotrofoblast i sinciciotrofoblast. Sinciciotrofoblast (inače poznat i kao [[sincicij]]) sloj je polinuklearnih stanica koje pokrivaju površinu posteljice. Nastaje kao rezultat diferencijacije i spajanja citotrofoblasta, procesom koji se nastavlja i tijekom daljnjeg razvoja posteljice.		Posteljica se počinje razvijati nakon implantacije [[blastocista\|blastociste]] u [[endometrij]] maternice. Vanjski sloj blastociste pretvara se u [[trofoblast]], koji sačinjava vanjski sloj posteljice. Ovaj vanjski sloj dalje se dijeli na dva sloja: citotrofoblast i sinciciotrofoblast. Sinciciotrofoblast (inače poznat i kao [[sincicij]]) sloj je polinuklearnih stanica koje pokrivaju površinu posteljice. Nastaje kao rezultat diferencijacije i spajanja citotrofoblasta, procesom koji se nastavlja i tijekom daljnjeg razvoja posteljice.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T05:17:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 05:17
Redak 51:		Redak 51:
	[[datoteka:Human Placenta after childbirth.jpg\|thumbnail\|right\|Čovječja posteljica neposredno nakon rođenja djeteta.]]		[[datoteka:Human Placenta after childbirth.jpg\|thumbnail\|right\|Čovječja posteljica neposredno nakon rođenja djeteta.]]

	Štetne situacije kod trudnoće, kao što su majčina [[šećerna bolest]] ili [[pretilost]], mogu povećati ili smanjiti razinu nosača hranjivih tvari, što dovodi do prevelika ili ograničena rasta ploda.<ref name="kappen2012">{{~~cite news~~ \| last1 = Kappen \| first1 = Claudia \| last2 = Kruger\| first2 = Claudia. \| title = Maternal Diet Modulates Placenta Growth and Gene Expression in a Mouse Model of Diabetic Pregnancy \| editor = Carlos Penha-Goncalves \| year = 2012 \| accessdate = 2012-11-05 \| pmc = 3372526 \|doi=10.1371/journal.pone.0038445}}</ref>		Štetne situacije kod trudnoće, kao što su majčina [[šećerna bolest]] ili [[pretilost]], mogu povećati ili smanjiti razinu nosača hranjivih tvari, što dovodi do prevelika ili ograničena rasta ploda.<ref name="kappen2012">{{Citiranje novina \| last1 = Kappen \| first1 = Claudia \| last2 = Kruger\| first2 = Claudia. \| title = Maternal Diet Modulates Placenta Growth and Gene Expression in a Mouse Model of Diabetic Pregnancy \| editor = Carlos Penha-Goncalves \| year = 2012 \| accessdate = 2012-11-05 \| pmc = 3372526 \|doi=10.1371/journal.pone.0038445}}</ref>

	=== Izlučivanje ===		=== Izlučivanje ===
Redak 81:		Redak 81:

	Zbog toga se posteljica koristi sljedećim obrambenim mehanizmima:		Zbog toga se posteljica koristi sljedećim obrambenim mehanizmima:
	* izlučuje [[neurokinin B]] koji sadrži molekule [[fosfokolin]]a<ref>{{~~cite news~~\|title=Placenta 'fools body's defences'\|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/7081298.stm\|date=10 November 2007\|publisher=BBC News}}</ref>		* izlučuje [[neurokinin B]] koji sadrži molekule [[fosfokolin]]a<ref>{{Citiranje novina\|title=Placenta 'fools body's defences'\|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/7081298.stm\|date=10 November 2007\|publisher=BBC News}}</ref>
	* u fetusu postoje mali [[limfociti]] koji usporavaju majčine [[citotoksični limfociti T\|citotoksične limfocite T]] inhibiranjem odgovora na [[interleukin 2]].<ref name=clark>{{cite journal \|author=Clark DA, Chaput A, Tutton D \|title=Active suppression of host-vs-graft reaction in pregnant mice. VII. Spontaneous abortion of allogeneic CBA/J x DBA/2 fetuses in the uterus of CBA/J mice correlates with deficient non-T suppressor cell activity \|journal=J. Immunol. \|volume=136 \|issue=5 \|pages=1668–75 \|date=March 1986 \|pmid=2936806 \|doi= \|url=}}</ref>		* u fetusu postoje mali [[limfociti]] koji usporavaju majčine [[citotoksični limfociti T\|citotoksične limfocite T]] inhibiranjem odgovora na [[interleukin 2]].<ref name=clark>{{cite journal \|author=Clark DA, Chaput A, Tutton D \|title=Active suppression of host-vs-graft reaction in pregnant mice. VII. Spontaneous abortion of allogeneic CBA/J x DBA/2 fetuses in the uterus of CBA/J mice correlates with deficient non-T suppressor cell activity \|journal=J. Immunol. \|volume=136 \|issue=5 \|pages=1668–75 \|date=March 1986 \|pmid=2936806 \|doi= \|url=}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T23:56:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 23:56
Redak 47:		Redak 47:
	=== Ishrana ===		=== Ishrana ===

	Ispunjavanje međuresičnih prostora posteljice majčinom krvlju omogućuje prijenos hranjivih tvari i kisika iz majke u plod, kao i prijenos otpadnih tvari i [[ugljikov dioksid\|ugljikova dioksida]] iz djetetove u majčinu krv. Prijenos hranjivih tvari događa se preko procesa [[aktivni prijenos\|aktivnog]] i [[pasivni prijenos\|pasivnog prijenosa]]. Aktivni prijenos omogućuje održavanje značajno različitih koncentracija raznih velikih molekula u [[krvna plazma\|krvnoj plazmi]] s obje strane posteljične barijere.<ref name="Kay2011">{{~~cite book~~ \| last1 = Wright \| first1 = Caroline \| last2 = Sibley \| first2 = Colin P. \| title = The Placenta: From Development to Disease \| chapter = Placental Transfer in Health and Disease \| editors = Helen Kay, Michael Nelson, and Yuping Wang \| publisher = John Wiley and Sons \| year = 2011 \| pages = 66 \| accessdate = 2011-06-26 \| isbn = 9781444333664}}</ref>		Ispunjavanje međuresičnih prostora posteljice majčinom krvlju omogućuje prijenos hranjivih tvari i kisika iz majke u plod, kao i prijenos otpadnih tvari i [[ugljikov dioksid\|ugljikova dioksida]] iz djetetove u majčinu krv. Prijenos hranjivih tvari događa se preko procesa [[aktivni prijenos\|aktivnog]] i [[pasivni prijenos\|pasivnog prijenosa]]. Aktivni prijenos omogućuje održavanje značajno različitih koncentracija raznih velikih molekula u [[krvna plazma\|krvnoj plazmi]] s obje strane posteljične barijere.<ref name="Kay2011">{{Citiranje knjige \| last1 = Wright \| first1 = Caroline \| last2 = Sibley \| first2 = Colin P. \| title = The Placenta: From Development to Disease \| chapter = Placental Transfer in Health and Disease \| editors = Helen Kay, Michael Nelson, and Yuping Wang \| publisher = John Wiley and Sons \| year = 2011 \| pages = 66 \| accessdate = 2011-06-26 \| isbn = 9781444333664}}</ref>

	[[datoteka:Human Placenta after childbirth.jpg\|thumbnail\|right\|Čovječja posteljica neposredno nakon rođenja djeteta.]]		[[datoteka:Human Placenta after childbirth.jpg\|thumbnail\|right\|Čovječja posteljica neposredno nakon rođenja djeteta.]]
Redak 59:		Redak 59:
	=== Imunost ===		=== Imunost ===

	[[Imunoglobulin G\|Imunoglobulini G]] mogu prolaziti kroz čovječju posteljicu, omogućujući zaštitu ploda u maternici.<ref>Simister, N. E., and Story, C. M. 1997. "Human placental Fc receptors and the transmission of antibodies from mother to fetus." Journal of Reproductive Immunology 37: 1-23</ref> Prijenos antitijela započinje između 20. i 24. tjedna trudnoće.<ref>[http://books.google.se/books?id=apeLf0mPx1QC&pg=PA202 Page 202] u: {{~~cite book~~ \|author=Pillitteri, Adele \|title=Maternal and Child Health Nursing: Care of the Childbearing and Childrearing Family \|publisher=Lippincott Williams & Wilkins \|location=Hagerstwon, MD \|year=2009 \|pages= \|isbn=1-58255-999-6 \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref> Ovakva pasivna imunost traje nekoliko mjeseci nakon rođenja. Međutim, [[imunoglobulin M]] ne može proći kroz posteljicu, što je razlog tome da neke infekcije stečene tijekom trudnoće mogu biti smrtonosne za dijete.		[[Imunoglobulin G\|Imunoglobulini G]] mogu prolaziti kroz čovječju posteljicu, omogućujući zaštitu ploda u maternici.<ref>Simister, N. E., and Story, C. M. 1997. "Human placental Fc receptors and the transmission of antibodies from mother to fetus." Journal of Reproductive Immunology 37: 1-23</ref> Prijenos antitijela započinje između 20. i 24. tjedna trudnoće.<ref>[http://books.google.se/books?id=apeLf0mPx1QC&pg=PA202 Page 202] u: {{Citiranje knjige \|author=Pillitteri, Adele \|title=Maternal and Child Health Nursing: Care of the Childbearing and Childrearing Family \|publisher=Lippincott Williams & Wilkins \|location=Hagerstwon, MD \|year=2009 \|pages= \|isbn=1-58255-999-6 \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref> Ovakva pasivna imunost traje nekoliko mjeseci nakon rođenja. Međutim, [[imunoglobulin M]] ne može proći kroz posteljicu, što je razlog tome da neke infekcije stečene tijekom trudnoće mogu biti smrtonosne za dijete.

	Nadalje, posteljica funkcionira kao selektivna barijera protiv prijenosa [[mikroorganizmi\|mikroorganizama]]. Međutim, kada posteljica ne obavlja dovoljno dobro ovu funkciju, može doći do [[vertikalna transmisija\|vertikalne transmisije]] uzročnika [[infektivne bolesti\|infektivnih bolesti]].		Nadalje, posteljica funkcionira kao selektivna barijera protiv prijenosa [[mikroorganizmi\|mikroorganizama]]. Međutim, kada posteljica ne obavlja dovoljno dobro ovu funkciju, može doći do [[vertikalna transmisija\|vertikalne transmisije]] uzročnika [[infektivne bolesti\|infektivnih bolesti]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-11T00:49:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:human placenta baby side.jpg|thumb|240px|čovječja posteljica s pupčanom vrpcom neposredno nakon porođaja]]

'''Posteljica''', '''placenta''' ili '''plodva''' ([[latinski jezik|lat.]] ''placenta'': kolač, od [[grčki jezik|grč.]] ''πλαϰοῦς'': ravan kolač, od ''πλάξ'': ploča), organ koji povezuje [[plod]] sa zidom [[maternica|maternice]] radi opskrbe hranjivim tvarima, izbacivanja štetnih tvari i izmjene plinova. Posteljica je glavna značajka [[viši sisavci|viših sisavaca]] ili plodvaša (Placentalia), ali postoji i kod nekih životinja koje nisu sisavci uopće.<ref name="Pou92">Pough ''et al.'' 1992. Herpetology: Third Edition. Pearson Prentice Hall:Pearson Education, Inc., 2002.</ref>

Riječ ''placenta'' dolazi od latinske riječi za ''kolač'', nastale od [[grčki jezik|grčkog]] ''plakóenta/plakoúnta'', tj. akuzativa od ''πλακόεις, πλακούς'', ''plakóeis/plakoús'': "ravan, nalik ploči",<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2383445 Henry George Liddell, Robert Scott, "A Greek-English Lexicon", at Perseus]</ref> zbog njezine okrugle i ravne pojave kod ljudi.

[[Prasisavci]] (nose jaja) i [[tobolčari]] stvaraju strukturu ''placenta choriovitellina'' koja, dok je povezana s materničnim zidom, opskrbljuje plod hranjivim tvarima iz žumanjčane vreće.

Posteljicu kao fetomaternalni organ čine dvije komponente: '''fetusni dio posteljice''' (''placenta fetalis'', odn. ''[[korion|chorion frondosum]]''), koji se razvija iz iste [[blastocista|blastociste]] koja oblikuje plod, i '''majčin dio posteljice''' (''placenta materna'', odn. ''[[decidua|decidua basalis]]''), koja se razvija iz majčina [[maternica|materničnog]] tkiva.<ref>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/maternal+placenta Definitions of placental- related terms.]</ref>

== Struktura ==

Kod čovjeka je posteljica u prosjeku duga 22 centimetra i debela 2–2,5 centimetra, s tim da je središnji dio najdeblji, a rubovi su najtanji. U prosjeku je teška 0,5 kilograma. Boja joj je crvenkasto-plava ili tamnocrvena. Povezana je s plodom preko [[pupčana vrpca|pupčane vrpce]] duge u prosjeku 55-60 centimetara, koja sadrži dvije [[pupčana arterija|pupčane arterije]] i jednu [[pupčana vena|pupčanu venu]].<ref>[http://www.aafp.org/afp/980301ap/yetter.html Examination of the placenta]</ref> Pupčana vrpca ulazi u korionsku ploču. Žile se granaju preko površine posteljice i dalje se dijele oblikujući mrežu prekrivenu tankim slojem stanica. Kod ljudi posteljica najčešće ima oblik diska, ali veličina posteljice varira među različitim vrstama sisavaca.<ref>[http://www.vivo.colostate.edu/hbooks/pathphys/reprod/placenta/structure.html Placental Structure and Classification]</ref>

== Razvoj==
[[File:HumanEmbryogenesis hr.svg|thumb|300x300px|Početni stadiji [[humana embriogeneza|humane embriogeneze]].]]
Posteljica se počinje razvijati nakon implantacije [[blastocista|blastociste]] u [[endometrij]] maternice. Vanjski sloj blastociste pretvara se u [[trofoblast]], koji sačinjava vanjski sloj posteljice. Ovaj vanjski sloj dalje se dijeli na dva sloja: citotrofoblast i sinciciotrofoblast. Sinciciotrofoblast (inače poznat i kao [[sincicij]]) sloj je polinuklearnih stanica koje pokrivaju površinu posteljice. Nastaje kao rezultat diferencijacije i spajanja citotrofoblasta, procesom koji se nastavlja i tijekom daljnjeg razvoja posteljice.

Posteljica raste tijekom [[trudnoća|trudnoće]]. Krajem prvog tromjesečja trudnoće (otprilike 12-13 tjedana) prijenos majčine krvi u djetetov krvotok u potpunosti je razvijen.

== Placentarni krvotok ==

[[datoteka:gray39.png|thumb|Majčina krv ispunjava [[korionske resice|međuresični prostor]]; hranjive tvari, voda i plinovi aktivno se i pasivno izmjenjuju.]]

=== Majčin placentarni krvotok ===

U pripremi za implantaciju [[blastocista|blastociste]] endometrij prolazi kroz proces "decidualizacije". [[Spiralne arterije]] u [[decidua|decidui]] postaju manje savijene i promjer im se povećava. Povećani promjer arterija i ravniji tok krvi javljaju se da bi povećali protok majčine krvi u posteljicu. Javlja se relativno visok tlak dok majčina krv ispunjava međuresični prostor i korionske resice se prokrvljuju, dopuštajući održavanje izmjene plinova. Kod ljudi i drugih hemokorijalnih plodvaša, majčina krv dolazi u izravan kontakt s fetalnim [[korion]]om, iako nema razmjene tekućine. Dok se tlak smanjuje između [[puls]]eva, deoksigenirana krv vraća se natrag kroz endometrijske vene.

Kroz majčin placentarni krvotok u prosjeku protječe 600-700 mL/min.

=== Fetoplacentarni krvotok ===

Deoksigenirana fetalna krv prolazi kroz [[pupčana arterija|pupčane arterije]] do posteljice. Na čvoru pupčane vrpce i na posteljici pupčane arterije granaju se radijalno i formiraju korionske arterije. Nadalje, korionske arterije granaju se u kotiledonske arterije. Na kraju se ove arterije granaju u korionskim resicama u kapilare, dovodeći fetalnu krv jako blizu majčine krvi; ipak, do miješanja majčine i fetalne krvi ("posteljična barijera") ne dolazi.<ref>[http://www.embryology.ch/anglais/fplacenta/circulplac01.html#placentaire Placental blood circulation]</ref>

[[Endotelini]] i [[prostanoidi]] uzrokuju [[vazokonstrikcija|vazokonstrikciju]] posteljičnih arterija, dok [[dušikov(II) oksid|dušikov monoksid]] uzrokuje [[vazodilatacija|vazodilataciju]].

== Porođaj posteljice ==

[[Porođaj posteljice]] počinje kao fiziološko razdvajanje od stijenke maternice. Ovaj period naziva se "trećim stadijem porođaja". Posteljica se obično porodi 15-30 minuta nakon djeteta.

Porođaj posteljice može se ostvariti aktivno, npr. davanjem injekcije [[oksitocin]]a. Naravno, posteljica može izaći i prirodnim putem, bez medicinske pomoći.

Obično se pupčana vrpca prereže neposredno nakon rođenja, ali navodno nema medicinskog razloga za to; prema teoriji, neprerezivanjem pupčane vrpce odmah nakon rođenja pomaže novorođenčetu da se prilagodi izvanmateričnom životu, posebno kod djece rođene prije termina.<ref>(Mercier, J.S. & Vohr, B.R. (2010). "Seven-month developmental outcomes of very low bith weight infants enrolled in a randomized controlled trial of delayed versus immediate cord clamping." ''Journal of Perinatology'', 30(1):1.)</ref>

== Uloge ==

=== Ishrana ===

Ispunjavanje međuresičnih prostora posteljice majčinom krvlju omogućuje prijenos hranjivih tvari i kisika iz majke u plod, kao i prijenos otpadnih tvari i [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] iz djetetove u majčinu krv. Prijenos hranjivih tvari događa se preko procesa [[aktivni prijenos|aktivnog]] i [[pasivni prijenos|pasivnog prijenosa]]. Aktivni prijenos omogućuje održavanje značajno različitih koncentracija raznih velikih molekula u [[krvna plazma|krvnoj plazmi]] s obje strane posteljične barijere.<ref name="Kay2011">{{cite book | last1 = Wright | first1 = Caroline | last2 = Sibley | first2 = Colin P. | title = The Placenta: From Development to Disease | chapter = Placental Transfer in Health and Disease | editors = Helen Kay, Michael Nelson, and Yuping Wang | publisher = John Wiley and Sons | year = 2011 | pages = 66 | accessdate = 2011-06-26 | isbn = 9781444333664}}</ref>

[[datoteka:Human Placenta after childbirth.jpg|thumbnail|right|Čovječja posteljica neposredno nakon rođenja djeteta.]]

Štetne situacije kod trudnoće, kao što su majčina [[šećerna bolest]] ili [[pretilost]], mogu povećati ili smanjiti razinu nosača hranjivih tvari, što dovodi do prevelika ili ograničena rasta ploda.<ref name="kappen2012">{{cite news | last1 = Kappen | first1 = Claudia | last2 = Kruger| first2 = Claudia. | title = Maternal Diet Modulates Placenta Growth and Gene Expression in a Mouse Model of Diabetic Pregnancy | editor = Carlos Penha-Goncalves | year = 2012 | accessdate = 2012-11-05 | pmc = 3372526 |doi=10.1371/journal.pone.0038445}}</ref>

=== Izlučivanje ===

Otpadni proizvodi izlučeni iz fetusa, kao što su [[ureja]], [[mokraćna kiselina]] i [[kreatinin]], prenose se u majčinu krv [[difuzija|difuzijom]] preko posteljice.

=== Imunost ===

[[Imunoglobulin G|Imunoglobulini G]] mogu prolaziti kroz čovječju posteljicu, omogućujući zaštitu ploda u maternici.<ref>Simister, N. E., and Story, C. M. 1997. "Human placental Fc receptors and the transmission of antibodies from mother to fetus." Journal of Reproductive Immunology 37: 1-23</ref> Prijenos antitijela započinje između 20. i 24. tjedna trudnoće.<ref>[http://books.google.se/books?id=apeLf0mPx1QC&pg=PA202 Page 202] u: {{cite book |author=Pillitteri, Adele |title=Maternal and Child Health Nursing: Care of the Childbearing and Childrearing Family |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |location=Hagerstwon, MD |year=2009 |pages= |isbn=1-58255-999-6 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> Ovakva pasivna imunost traje nekoliko mjeseci nakon rođenja. Međutim, [[imunoglobulin M]] ne može proći kroz posteljicu, što je razlog tome da neke infekcije stečene tijekom trudnoće mogu biti smrtonosne za dijete.

Nadalje, posteljica funkcionira kao selektivna barijera protiv prijenosa [[mikroorganizmi|mikroorganizama]]. Međutim, kada posteljica ne obavlja dovoljno dobro ovu funkciju, može doći do [[vertikalna transmisija|vertikalne transmisije]] uzročnika [[infektivne bolesti|infektivnih bolesti]].

=== Endokrina uloga ===

Kod ljudi, osim što služi za opskrbu ploda hranjivim tvarima i kisikom, posteljica iz sincicijskog sloja korionskih resica izlučuje hormone koji su važni za održavanje trudnoće.

* [[Humani korionski gonadotropin]] (hCG) prvi je hormon koji izlučuje posteljica i koji se vrlo rano može naći u majčinoj krvi i mokraći (ubrzo nakon [[implantacija|implantacije]]). Pokazatelj je trudnoće. Ženska krv ne sadrži nimalo ovog hormona tek tjedan ili dva tjedna nakon trudnoće. hCG testiranje koristi se da bi se dokazalo da je cjelokupno tkivo posteljice porođeno. hCG je prisutan u ženskoj krvi samo tijekom trudnoće jer ga samo posteljica može izlučivati.<ref>Pillitteri, Adele(2010). Maternal and Child Health Nursing (6th Edition [Philippine Edition]): Lippincott Williams & Wilkins</ref>
hCG također osigurava da [[žuto tijelo]] (''corpus luteum'') nastavlja izlučivati progesteron i estrogen. Progesteron je jako važan hormon tijekom trudnoće jer njegovim smanjenim izlučivanjem propada [[endometrij]], a samim time i trudnoća. hCG sprječava reakciju majčina imunološkog sustava, tako da majčin organizam ne odbija posteljicu.

* [[Humani placentarni laktogen]] (hPL) hormon je koji omogućuje rast ploda i laktogenezu. Potiče rast [[mliječne žlijezde|mliječnih žlijezda]] radi pripreme majke za [[laktacija|laktaciju]]. Također regulira razinu [[glukoza|glukoze]], bjelančevina i masti kod majke.

* [[Estrogen]]: doprinosi razvoju mliječnih žlijezda u pripremi za laktaciju i stimulira rast [[maternica|maternice]] da bi se prilagodila rastućem plodu.

* [[Progesteron]]: nužan za održavanje endometrijskog tkiva maternice tijekom trudnoće. Ovaj hormon sprječava prijevremeni poremećaj smanjivanjem kontrakcija [[miometrij]]a. Razine su progesterona tijekom trudnoće jako visoke.

=== Obrana od imunosne reakcije ===

Posteljica i plod mogu se smatrati stranim tijelima unutar majke i moraju biti zaštićeni od reakcije majčina [[imunosni sustav|imunosnog sustava]].

Zbog toga se posteljica koristi sljedećim obrambenim mehanizmima:
* izlučuje [[neurokinin B]] koji sadrži molekule [[fosfokolin]]a<ref>{{cite news|title=Placenta 'fools body's defences'|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/7081298.stm|date=10 November 2007|publisher=BBC News}}</ref>
* u fetusu postoje mali [[limfociti]] koji usporavaju majčine [[citotoksični limfociti T|citotoksične limfocite T]] inhibiranjem odgovora na [[interleukin 2]].<ref name=clark>{{cite journal |author=Clark DA, Chaput A, Tutton D |title=Active suppression of host-vs-graft reaction in pregnant mice. VII. Spontaneous abortion of allogeneic CBA/J x DBA/2 fetuses in the uterus of CBA/J mice correlates with deficient non-T suppressor cell activity |journal=J. Immunol. |volume=136 |issue=5 |pages=1668–75 |date=March 1986 |pmid=2936806 |doi= |url=}}</ref>

=== Druge funkcije ===

[[datoteka:CMV placentitis1 mini.jpg|thumb|right|160px|Mikrograf infekcije [[citomegalovirus]]om. Na donjem desnom dijelu slike mogu se vidjeti stanice velikih jezgara karakteristične za ovu infekciju.]]

Placenta također sadrži određenu količinu rezervne krvi i predaje ju plodu u slučaju [[hipotenzija|hipotenzije]] ili [[hipertenzija|hipertenzije]].

== Patologija ==

Brojni poremećaji mogu nastati kod posteljice:
* ''[[placenta accreta]]'' – posteljica raste u stijenci maternice
* ''[[placenta praevia]]'' ili predležeća posteljica – posteljica se u cijelosti ili djelomično nalazi u donjem dijelu maternice koji se nadovezuje na [[vrat maternice]] (''cervix uteri'')
* [[placentarna abrupcija]] – prijevremeno ljuštenje posteljice.

Infekcije koje djeluju na posteljicu:
* [[infekcije TORCH]]
* [[korioamnionitis]].

== Galerija ==

<center><gallery>
datoteka:Cord & Placenta.jpg|Pupčana vrpca i maternica.
datoteka:Human placenta.jpg|Čovječja posteljica.
datoteka:CMV_placentitis1.jpg|Mikrograf posteljične infekcije ([[citomegalovirus|CMV]]-placentitis).
datoteka:2910 The Placenta-02 hr.jpg|Shematski prikaz posteljice.
datoteka:Human placenta 01.JPG|Majčina strana posteljice.
datoteka:Human placenta 02.JPG|Fetalna strana iste posteljice.
</gallery></center>

== Više informacija ==

*[[placentacija]]
*[[zametak]]
*[[porođaj]]
*[[maternica]]
*[[zigota]]

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Trudnoća}}

[[kategorija:razvojna biologija]]