WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T17:29:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Posidonija''
| slika = Posidonia 2 Alberto Romeo.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis = Posidonia Oceanica
| status = LC
| status_bilj = <ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.iucnredlist.org/en|title=IUCN Red List of Threatened Species: Posidonia oceanica|work=IUCN Red List of Threatened Species|accessdate=2021-04-22}}</ref>
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Liliopsida]]
| ordo = [[Alismatales]]
| familia = [[Posidoniaceae]]
| genus = ''[[Porost|Posidonia]]''
| species = ''P. oceanica''
| subspecies =
| dvoimeno = ''Posidonia oceanica''
| dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Delile</small>
| karta_raspon = Posidonia_oceanica_range.PNG
}}

'''Posidonija''' (oceanski porost, [[Latinski jezik|lat.]] ''Posidonia oceanica'') je biljka iz skupine morskih cvjetnica. Poznatija je pod nazivima morska trava ili voga iako nije predstavnica [[Vogovke|vogovki]], nego je nekada bila klasificirana u porodicu ''[[Zosteraceae]]''. Dobila je ime po grčkom bogu mora [[Posejdon|Posejdonu]].

== Opis ==
Poput pravih kopnenih biljaka, ima razvijen [[Korijen (biljke)|korijen]], [[Stabljika|stabljiku]], [[list]] i [[cvijet]]. Listovi su dugi 30-140 cm i do 1 cm široki, tamnozeleni, trakasto uski, na vrhu tupo ili blago zaobljeni, s 13-17 paralelnih žilica. Rastu u snopićima od 5-8 listova. U jesen stari listovi otpadaju. Često ih more u obliku smeđih nakupina izbaci na plaže. Posidonija ima puzave, položene stabljike (rizome) koje su korijenčićima pričvršćene uz podlogu. Rizomi rastu prosječnom brzinom do 6 cm godišnje, te na taj način tijekom desetljeća stvaraju debele slojeve zvane [[mattes]]. Cvate tokom jeseni i stvara plod sličan [[maslina|maslini]] koji nekoliko dana pluta na površini, a kada pukne sjemenka pada na morsko dno i iz nje nastaje nova biljka. Na taj način se posidonija može udaljiti i rasprostraniti, ali taj plod se stvara svega jednom u nekoliko godina. Češće se razmnožava nespolno, tako da širi podzemne stabljike kroz sediment ili zakorjenjavanjem otkinutih dijelova biljke. Gradi velike podmorske livade. Zbog konstantnog zatrpavanja sedimentom, podzemni korijeni su duboki i do nekoliko metara, a njihova se starost procjenjuje na nekoliko tisuća godina. Po tome je posidonija jedna od najdugovječnijih organizama [[Sredozemlje|Sredozemlja]].

Osjetljiva je na pojačano taloženje, organska onečišćenja i promjene koje dovode do smanjenja prozirnosti [[more|mora]].
== Stanište ==
Sedimentna dna zaštićenih uvala te područja prozirnog mora oko jadranskih otoka; od 5 do oko 40 m dubine.

Posidonija je [[endem]] Sredozemnog mora, a jedino u morima oko Australije žive dvije joj srodne vrste.
== Livade posidonije ==
Livade posidonije su pluća mora, jer obogaćuju more kisikom. Jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika.

U njima živi, razmnožava se, lovi i skriva nekoliko stotina vrsta algi i životinja: rakovi, glavonošci, školjkaši, spužve, mahovnjaci, žarnjaci, krednjaci te više vrsta manjih i većih riba.

Svojim dugim listovima ublažuju nalet valova na obalu, pa tako sprečavaju eroziju tla, a njihovo korijenje svojim spletom učvršćuje sediment i tako sprečava njegovo odnošenje.

== Ugroženost i zaštita ==

Livade vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju što ih čini posebno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov koćom i dinamitom, sidrenje, onečišćenje i gradnja u obalnom području te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih. Procjene pokazuju da se površina koju pokrivaju livade posidonije smanjila za 5% između 1910. i 1965. godine te da je do danas taj postotak narastao na 34%.<ref name=":0" />

[[Invazivna vrsta|Invazivne vrste]] tropskih algi roda ''[[Caulerpa]]'', posebice ''[[Caulerpa taxifolia]]'' i ''[[Caulerpa racemosa]],'' su izrazito velika opasnost za posidoniju.

Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, posidonija je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta [[Zakon o zaštiti prirode|Zakonom o zaštiti prirode]], dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.

==Srodne vrste==
Osim posidonije u Jadranu postoje još tri vrste morskih cvjetnica:

*[[Cymodocea nodosa]] raste na pješčanom dnu do 10 metara dubine, preferira tople i sunčane obale. Razgranata je s listovima veličine do 30 cm od kojih svaka grana ima po nekoliko listova.

*[[Zostera noltii]] brojna je u plitkim lagunama u plićacima, često se nađe i van mora kod velikih oseka. Dužina listova može biti do 40tak cm.

*[[Zostera marina]] raste na muljevitim i pjeskovitim obalama kanala i boćatih voda. Većina ljudi zamjeni je za mladu posidoniju jer je slična, ali uža i manja.

==Izvori==
* http://www.mppi.hr/default.aspx?id=9015
* http://www.zastitamora.org/vrste/angiospermae-%28morske-cvjetnice%29/posidonia_oceanica.aspx
* Delile Tatjana Bakran-Petricioli, Donat Petriciol. Morska cvjetnica Posidonia oceanica. iEkološki glasnik: 1999, 7 (7), 14-19
* http://www.dzzp.hr/novosti/k/natura-2000-vrste-srpanj-posidonija-ili-oceanski-porost-posidonia-oceanica-1223.html

<small>[[Slika:Cro semicolon plain.svg|30px]] '''Napomena:''' Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica [http://www.mppi.hr/ Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture]. </small>
[[Kategorija:Porost]]

Posidonija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica