Suradnik10: Zamjena teksta - '{{likovnimotivi}}' u '{{Likovni motivi}}'

2025-04-28T22:12:02Z

Zamjena teksta - '{{likovnimotivi}}' u '{{Likovni motivi}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:12
Redak 66:		Redak 66:
	* [http://www.reportret.info/ Reportret] - Rekonstrukcija portreta osoba iz povijesti. {{eng oznaka}}		* [http://www.reportret.info/ Reportret] - Rekonstrukcija portreta osoba iz povijesti. {{eng oznaka}}

	{{~~likovnimotivi~~}}		{{Likovni motivi}}

	[[Kategorija:Likovni motivi]]		[[Kategorija:Likovni motivi]]
	[[Kategorija:Slikarstvo]]		[[Kategorija:Slikarstvo]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T21:56:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 21:56
Redak 58:		Redak 58:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commonscat\|Portraits}}~~
	* [http://www.npg.si.edu/ National Portrait Gallery of the Smithsonian Institution] {{eng oznaka}}		* [http://www.npg.si.edu/ National Portrait Gallery of the Smithsonian Institution] {{eng oznaka}}
	* [http://www.npg.org.uk/ National Portrait Gallery London] {{eng oznaka}}		* [http://www.npg.org.uk/ National Portrait Gallery London] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T06:32:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Slika
| slika = Mona Lisa, by Leonardo da Vinci, from C2RMF retouched.jpg
| ime = [[Mona Lisa]]
| autor = [[Leonardo da Vinci]]
| godina = ca. [[1503.]] – [[1507.]]
| tip = ulje na drvu
| visina = 76,8
| širina = 53
| grad = [[Pariz]]
| muzej = [[Louvre]]
}}
'''Portret''' je umjetnički prikaz ljudske [[Glava|glave]]. Tijekom povijesti ljudski portret je bio ne samo jedan od prvih nego najvećim dijelom i jedan od najvažnijih [[likovni motivi|likovnih motiva]] u [[umjetnost]]i.

'''Portretist''' je likovni umjetnik koji preko izvornog tjelesnog oblika lica donosi i izvorni psihološki lik pojedinca. Portretist je poseban, psihološki nadaren [[crtač]], [[slikar]] ili [[kipar]] koji likovnim sredstvima: crtom, bojom i volumenom umije pronaći u licu čovjeka (njegovoj [[fizionomija|fizionomiji]]) vizualnu izvornost kojom se jedna osoba razlikuje od druge - karakterizacija.

Po pristupu modelu razlikujemo tri vrste portreta: ''idealistički'', ''naturalistički'' i ''realistički''. Po odnosu slikara prema modelu, portret može biti ''intiman'' ili ''reprezentativan''.

'''[[Autoportret]]''' je umjetnikov prikaz samoga sebe. Autoportreti su nastali u ranom srednjem vijeku, ali kako tada likovi još nisu sadržavali individualna obilježja, nego su bili prepoznatljivi isključivo po vanjskim oznakama (npr. alatima) ili popratnim natpisima, za prve prave autoportrete se smatraju oni u [[renesansno slikarstvo|renesansnom slikarstvu]] [[15. stoljeće|15. stoljeća]].

'''Skupni portret''' je portret međusobno povezane skupine osoba, primjerice pripadnika obitelji, ceha ili dobrotvorne ustanove, te donatore (tzv. votivna slika). U [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], skupni je portret bio vrlo popularan i tada su se javile slike koje prikazuju vladare (tzv. ''regentska slika''), upravitelje karitativnih udruga, sat anatomije ili streljačke družine (tzv. ''streljačka slika'', kao što je npr. ''[[Noćna straža]]'').

== Razvoj portreta ==
[[Datoteka:BustOfPrinceAnkhhaf-Front MuseumOfFineArtsBoston.png|mini|lijevo|<center>Poprsje vezira Ankh Hafa iz Gize (2520. pr. Kr.), Muzej umjetnosti, [[Boston]]]]

Jerihonske lubanje iz oko 7000. pr. Kr. su ljudske lubanje precizno modelirane obojenim gipsom, s finim prijelazima između ravnih površina i izbočina, te s morskim školjkama umjesto očiju. Te misteriozne neolitičke glave jasno najavljuju umjetnost Mezopotamije i prvi su glasnici portretiranja kao zasebne pojave, neprestano prisutne do propasti Rimskog Carstva.

[[Staroegipatska umjetnost|Staroegipatska]] portretna poprsja su uvijek prikazivala pripadnike srednjeg i višeg staleža. Najstariji portret ove vrste, poprsje vezira Ankh Hafa iz Gize (2520. pr. Kr.), ujedno je i najbolji. Izrađen je od vapnenca i djelomično oblikovan u gipsu. Prikazi [[faraon]]a i njegove obitelji su gotovo uvijek bili idealizirani i jedino razdoblje realističnih portreta vladara je bilo za [[Aknaton]]a, tzv. [[Amarna]] umjetnost.

Individualizirani portreti su u klasičnoj [[starogrčka umjetnost|starogrčkoj umjetnosti]] bili nezamislivi jer je ona težila bezvremenskom savršenostvu. Portretiranje se u Grčkoj javilo tek u 4. stoljeću pr. Kr. i doživjelo je procvat u [[Helenizam|helenističkom razdoblju]] kao važna grana grčkog kiparstva za prikazivanje psiholoških karakteristika portretiranih osoba.

Otac kao glava obitelji (''Pater Familias'') je u [[Stari Rim|Starom Rimu]] imao toliku važnost da se nakon njegove smrti izrađivala voštana maska pokojnika koja se čuvala na posebnom mjestu ili u svetištu. Iz toga su u [[starorimska umjetnost|starorimskoj umjetnosti]] nastali patrijarhalni portreti u kojima su potomci isticali svoju karakternu sličnost sa svojim slavnim i mudrim precima. Ipak najviše je portreta rimskih careva koji variraju od idealiziranih božanstava ([[August]]), karakternih skromnih prikaza ([[Vespazijan]]) do kršćanske idealizacije ([[Konstantin Veliki]]).

[[Datoteka:The Nightwatch by Rembrandt - Rijksmuseum.jpg|mini|desno|<center>[[Rembrandt van Rijn]], ''[[Noćna straža]]'' ili ''[[Vojna družba kapetana Fransa Banninga Cocqa]]'', 1642., ulje na platnu, 363 × 437 cm, [[Rijksmuseum]], [[Amsterdam]]]]

Od [[Ranokršćanska umjetnost|kasnoantičkog razdoblja rimske umjetnosti]], preko cijelog [[srednji vijek|srednjovjekovlja]], pa sve do [[rana renesansa|rane renesanse]], portret je bio zanemarivan kao izraz samoljublja koji je u suprotnosti s kršćanskim načelima. U ranoj renesansi pojavljuje se tip portreta slikanog u najstrožem [[profil]]u. To odgovara plošnosti svojstvenoj za to razdoblje, ali omogućuje i detaljan opis lica ako nam je stalo do što vjerodostojnijeg prikaza portretirane osobe. Da je ljudima renesanse više stalo do istine nego do ljepote uvjerljivo pokazuje portret Federigoa Montefeltra, vojvode od [[Urbino|Urbina]], koji je simetričan s portretom njegove supruge, Battiste Sforze.
U [[visoka renesansa|visokoj renesansi]] slikar u portretima ne opisuje samo lice, nego pokušava prikazati i narav portretirane osobe. Najglasovitiji renesansni portret, a možda i najpoznatija slika na svijetu općenito, [[Leonardo da Vinci|Leonardova]] je ''[[Mona Lisa]]''.

U [[barokno slikarstvo|baroknom slikarstvu]] se portret osamostaljuje kao važna slikarska tema, a neki slikari se opredjeljuju i specijaliziraju za pojedine vrste portreta. Tako je Talijan [[Caravaggio]] unio krajnji [[realizam]] u slikarstvo, te njegove likove na slikama ocrtava neobično svjetlo i tama intimne sjene u koju su uronjene, dok je Nizozemac [[Frans Hals]] hvatao ljudske emocije lepršavim potezima kista.

Za engleske [[rokoko]] slikare portretiranje je bilo jedini stalni izvor prihoda. [[Thomas Gainsborough]] započeo je slikajući krajolike, a završio kao omiljeni portretist visokog engleskog društva. Njegovi rani portreti kao što je ''Robert Andreus i njegova žena'' (1750.) posjeduju lirsku privlačnost, dok krajolik posjeduje gostoljubljivu osunčanost iz koje će se razviti osjećaj za prirodu, koji će postati osnova engleskom pejzažnom slikarstvu [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

U [[Neoklasicizam|neoklasicističkom]] slikarstvu klasičnim antičkim korijenima je najbliži bio [[Francuzi|Francuz]] [[Jacques Louis David]] (1748.-1825.) čiji su likovi su čvrsti i nepomični kao kipovi, ali s realizamom detalja koji nisu postojali u [[Renesansa|renesansi]]. Njegov ''[[Mrtvi Marat]]'', platno posvećeno heroju mučeniku, predstavlja povijesnu činjenicu na vjerski način i priziva [[Caravaggio]]vsku tradiciju religijskog slikarstva.

=== Moderni portet ===

== Galerija ==
<gallery perrow="8">
Datoteka:Nefertiti berlin.jpg|<center>Poprsje kraljice [[Nefertiti]] iz razdoblja Amarne, 1349.-1336. pr. Kr., [[Muzejski otok]] u [[Berlin]]u
Slika:Van Eyck - Arnolfini Portrait.jpg|<center>[[Jan van Eyck]], ''[[Portret Arnolfinijevih]]'', 1434., [[uljene boje]] na dasci, 82,2 x 60 cm, Državna galerija, [[London]]
Datoteka:Piero della Francesca 044.jpg|<center>[[Piero della Francesca]], ''Portreti Battiste Sforza i Federica da Montefeltra'' iz 1475. god., [[tempera]] na dasci, svaka 47 x 33 cm, Galerija [[Uffizi]], [[Firenca]]
Datoteka:Jan Vermeer van Delft 007.jpg|<center>[[Johannes Vermeer]], ''[[Djevojka s bisernom naušnicom]]'', znana i kao "Mona Lisa sjevera", 1665., [[Mauritshuis]], [[Den Haag]]
Datoteka:Death of Marat by David.jpg|<center>[[Jacques Louis David]], ''[[Mrtvi Marat]]'', [[1793.]], ulje na platnu, 162 x 128 cm, Kraljevski muzej u [[Bruxelles]]u
Datoteka:Karas-Rimljanka s lutnjom.jpg|<center>[[Vjekoslav Karas]], ''Rimljanka s lutnjom''
Slika:Pope Paul V.jpg|[[Caravaggio]]: [[Pavao V.]], [[Galerija Borghese]], [[Rim]], (1605.)
Busteportret van Ichikawa Ebizo IV-Rijksmuseum RP-P-1956-586.jpeg|[[Sharaku]]: Glumac Ichikawa Ebozo u ulozi Takemute Sadanoshina, 1794.
Slika:Modest Músorgski, por Iliá Repin.jpg|[[Ilja Jefimovič Rjepin]]: [[Modest Petrovič Musorgski]]
</gallery>

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Portraits}}
* [http://www.npg.si.edu/ National Portrait Gallery of the Smithsonian Institution] {{eng oznaka}}
* [http://www.npg.org.uk/ National Portrait Gallery London] {{eng oznaka}}
* [http://www.npg.org.uk/live/pubcent.asp Painting The Century 101 Portrait Masterpieces] {{eng oznaka}}
* [http://www.research.umbc.edu/~ivy/selfportrait/ Jeanne Ivy's Self-Portrait Page] - Što umjetnici pronalaze u zrcalu. {{eng oznaka}}
* [http://www.liverpoolmuseums.org.uk/nof/portraits/ Portrait Detectives] - Zabavna analiza potreta. {{eng oznaka}}
* [http://www.reportret.info/ Reportret] - Rekonstrukcija portreta osoba iz povijesti. {{eng oznaka}}

{{likovnimotivi}}

[[Kategorija:Likovni motivi]]
[[Kategorija:Slikarstvo]]

Portret - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{likovnimotivi}}' u '{{Likovni motivi}}'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica