Porečka i Pulska biskupija - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 21:07, 30. studeni 2025.

2025-11-30T21:07:06Z

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 21:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Porečka i Pulska biskupija'''-->~~{{Infookvir biskupija		{{Infookvir biskupija
	\|ime = Porečka i Pulska biskupija<br>''Dioecesis Parentina et Polensis''		\|ime = Porečka i Pulska biskupija<br>''Dioecesis Parentina et Polensis''
	\|slika =		\|slika =
Redak 6:		Redak 6:
	\|metropolija = [[Riječka nadbiskupija\|Riječka]]		\|metropolija = [[Riječka nadbiskupija\|Riječka]]
	\|površina = 2 839		\|površina = 2 839
	\|populacija =168.699 ([[2004.]])		\|populacija =168.699 (2004.)
	\|župe = 134		\|župe = 134
	\|crkve =		\|crkve =
Redak 12:		Redak 12:
	\|nadnevak uspostave = [[3. stoljeće]] kao Porečka biskupija		\|nadnevak uspostave = [[3. stoljeće]] kao Porečka biskupija
	\|nadnevak uzdignuća =		\|nadnevak uzdignuća =
	\|promjena statusa = [[30. lipnja]] [[1828.]] spojena s Pulskom biskupijom		\|promjena statusa = [[30. lipnja]] [[kršćanstvo u 1828.\|1828.]] spojena s Pulskom biskupijom
	\|podjedinice =		\|podjedinice =
	\|katedrala = [[Eufrazijeva bazilika\|Katedrala Uznesenja Marijina]]		\|katedrala = [[Eufrazijeva bazilika\|Katedrala Uznesenja Marijina]]
Redak 21:		Redak 21:
	\|generalni vikar =		\|generalni vikar =
	\|službene stranice = [http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/ Službena stranica]		\|službene stranice = [http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/ Službena stranica]
	\|stanje od = [[11. srpnja~~]] [[~~2020.]]		\|stanje od = 11. srpnja 2020.
	}}		}}
	'''Porečka i Pulska biskupija''' je [[biskupija]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], sa sjedištem u [[Poreč]]u i [[Pula\|Puli]]. [[Sufragan\|Sufraganska]] je biskupija [[Riječka nadbiskupija\|Riječke nadbiskupije]]. <ref name="istrapedia">[http://www.istrapedia.hr/hrv/696/porecka-i-pulska-biskupija/istra-a-z/ Istrapedia] R. Matijašić: Porečka i pulska biskupija (pristupljeno 22. srpnja 2016.)</ref>		'''Porečka i Pulska biskupija''' je [[biskupija]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], sa sjedištem u [[Poreč]]u i [[Pula\|Puli]]. [[Sufragan\|Sufraganska]] je biskupija [[Riječka nadbiskupija\|Riječke nadbiskupije]]. <ref name="istrapedia">[http://www.istrapedia.hr/hrv/696/porecka-i-pulska-biskupija/istra-a-z/ Istrapedia] R. Matijašić: Porečka i pulska biskupija (pristupljeno 22. srpnja 2016.)</ref>
Redak 30:		Redak 30:

	Tom su bulom ukinute Novigradska, [[Rapska biskupija\|Rapska]] i [[Osorska biskupija]], čiji su dijelovi pripojeni susjednim biskupijama. U trenutku izbijanja Prvoga svjetskog rata na području Markgrofofije Istre prostirale su tri biskupije: [[Tršćansko–koparska biskupija\|Tršćansko–koparska]], Porečko-pulska i [[Krčka biskupija]]. Prve dvije prostirale su se na poluotoku, a treća na kvarnerskim otocima. Porečko-pulska je u trenutku izbijanja prvog svjetskog rata prostirala se zapadnu obalu Istre od Pule na jugu do rijeke Mirne i Plomina na sjeveru. Obuhvaćala je sedam dekanata (Poreč, Rovinj, Kanfanar, Motovun, Pula, Vodnjan, Labin) sa šezdesetak [[župa]] i [[kapelanija]]. Djelovalo je 150 svećenika, od čega 142 biskupijska i 8 redovničkih. Katolika je bilo 166.571. Imala je samo jednu mušku redovničku zajednicu, [[franjevci opservanti\|franjevce opservante]] venecijanske provincije Sv. Franje i više ženskih redovničkih zajednica, u Rovinju, Poreču, Vodnjanu i Balama, a u Puli čak četiri različita ženska samostana.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/87654 Časopis za suvremenu povijest] Stipan Trogrlić: Katolička crkva u Istri i Prvi svjetski rat (1914.-1918.), 3. (2009), str. 767-768 </ref>		Tom su bulom ukinute Novigradska, [[Rapska biskupija\|Rapska]] i [[Osorska biskupija]], čiji su dijelovi pripojeni susjednim biskupijama. U trenutku izbijanja Prvoga svjetskog rata na području Markgrofofije Istre prostirale su tri biskupije: [[Tršćansko–koparska biskupija\|Tršćansko–koparska]], Porečko-pulska i [[Krčka biskupija]]. Prve dvije prostirale su se na poluotoku, a treća na kvarnerskim otocima. Porečko-pulska je u trenutku izbijanja prvog svjetskog rata prostirala se zapadnu obalu Istre od Pule na jugu do rijeke Mirne i Plomina na sjeveru. Obuhvaćala je sedam dekanata (Poreč, Rovinj, Kanfanar, Motovun, Pula, Vodnjan, Labin) sa šezdesetak [[župa]] i [[kapelanija]]. Djelovalo je 150 svećenika, od čega 142 biskupijska i 8 redovničkih. Katolika je bilo 166.571. Imala je samo jednu mušku redovničku zajednicu, [[franjevci opservanti\|franjevce opservante]] venecijanske provincije Sv. Franje i više ženskih redovničkih zajednica, u Rovinju, Poreču, Vodnjanu i Balama, a u Puli čak četiri različita ženska samostana.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/87654 Časopis za suvremenu povijest] Stipan Trogrlić: Katolička crkva u Istri i Prvi svjetski rat (1914.-1918.), 3. (2009), str. 767-768 </ref>

			15. lipnja 1942. biskup [[Raffaelo Radossi] osnovao je župu sv. Josipa u Puli, između staroga dijela grada i župe sv. Pavla. Župna crkva bila je adaptirana stara kućica u vlasništvu franjevaca Padovanske provincije, koju su pretvorili u kapelu sa zvonikom na preslicu 21. siječnja 1940., a koju su potom proširili i povezali sa samostanom, koji su vodili od 1927. Nakon što su osnovali župu, franjevci su nastojali izgraditi jedino svetište sv. Josipa na području biskupije, no rat ih je spriječio u nakani. Crkva i samostan od 15. rujna 1947. pripadaju franjevcima Provincije sv. Jeronima iz Zagreba.<ref>Zdenko Galić: [https://www.glas-koncila.hr/zupna-crkva-sv-josipa-u-puli-izgradnju-biskupijskoga-svetista-sprijecio-je-rat/ ''ŽUPNA CRKVA SV. JOSIPA U PULI Izgradnju biskupijskoga svetišta spriječio je rat. Pula i okolica (11) '']. Glas Koncila. 22. studenoga 2025. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref>

	Kad su nakon 1945. od [[Tršćanska biskupija\|Tršćanske biskupije]] odvojeni dijelovi koji su došli pod suverenitet Jugoslavije, osnovana je [[Pazinska apostolska administratura]]. Slovenski dio administrature 1951. je godine pripojen [[Koparska biskupija\|Koparskoj biskupiji]], a hrvatski dio 1977. Porečkoj biskupiji. Današnje granice utvrđene su 8. siječnja 1978. temeljem [[bula\|bule]] pape [[Pavao VI.\|Pavla VI.]] ''[[Primis saeculi]]'' od 15. listopada 1977. godine. Granice joj se podudaraju s granicama [[Istarska županija\|Istarske županije]] osim u dijelu sjeverne Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju Riječkoj nadbiskupiji. Obuhvaća i teritorij povijesnih biskupija u Cissi ([[Cissanska biskupija]], VI–VIII.st.), [[Pićanska biskupija\|Pićnu]] i [[Novigradska biskupija\|Novigradu]].		Kad su nakon 1945. od [[Tršćanska biskupija\|Tršćanske biskupije]] odvojeni dijelovi koji su došli pod suverenitet Jugoslavije, osnovana je [[Pazinska apostolska administratura]]. Slovenski dio administrature 1951. je godine pripojen [[Koparska biskupija\|Koparskoj biskupiji]], a hrvatski dio 1977. Porečkoj biskupiji. Današnje granice utvrđene su 8. siječnja 1978. temeljem [[bula\|bule]] pape [[Pavao VI.\|Pavla VI.]] ''[[Primis saeculi]]'' od 15. listopada 1977. godine. Granice joj se podudaraju s granicama [[Istarska županija\|Istarske županije]] osim u dijelu sjeverne Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju Riječkoj nadbiskupiji. Obuhvaća i teritorij povijesnih biskupija u Cissi ([[Cissanska biskupija]], VI–VIII.st.), [[Pićanska biskupija\|Pićnu]] i [[Novigradska biskupija\|Novigradu]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T09:23:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir biskupija
|ime = Porečka i Pulska biskupija<br>''Dioecesis Parentina et Polensis''
|slika =
|opis =
|država = [[Hrvatska]]
|metropolija = [[Riječka nadbiskupija|Riječka]]
|površina = 2 839
|populacija =168.699 ([[2004.]])
|župe = 134
|crkve =
|obred = latinski
|nadnevak uspostave = [[3. stoljeće]] kao Porečka biskupija
|nadnevak uzdignuća =
|promjena statusa = [[30. lipnja]] [[1828.]] spojena s Pulskom biskupijom
|podjedinice =
|katedrala = [[Eufrazijeva bazilika|Katedrala Uznesenja Marijina]]
|konkatedrala =[[Katedrala u Puli|Katedrala Uznesenja Marijina u Puli]]
|papa = [[Franjo]]
|nadbiskup =
|biskup = apostolski upravitelj [[Dražen Kutleša]]
|generalni vikar =
|službene stranice = [http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/ Službena stranica]
|stanje od = [[11. srpnja]] [[2020.]]
}}
'''Porečka i Pulska biskupija''' je [[biskupija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], sa sjedištem u [[Poreč]]u i [[Pula|Puli]]. [[Sufragan|Sufraganska]] je biskupija [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]]. <ref name="istrapedia">[http://www.istrapedia.hr/hrv/696/porecka-i-pulska-biskupija/istra-a-z/ Istrapedia] R. Matijašić: Porečka i pulska biskupija (pristupljeno 22. srpnja 2016.)</ref>

== Povijest ==
Utemeljena je u 3. stoljeću, kao [[Porečka biskupija]], a danas je sjedinjena s povijesnom [[Pulska biskupija|Pulskom biskupijom]], iz 6. st..
Ujedinjavanje Porečke biskupije i Pulske biskupije zbilo se 9. svibnja [[1830.]], na osnovi bule pape [[Leon XII.|Leona XII.]] ''[[Locum beati Petri]]'' od 30. lipnja [[1828.]] godine.<ref name="istrapedia"/>

Tom su bulom ukinute Novigradska, [[Rapska biskupija|Rapska]] i [[Osorska biskupija]], čiji su dijelovi pripojeni susjednim biskupijama. U trenutku izbijanja Prvoga svjetskog rata na području Markgrofofije Istre prostirale su tri biskupije: [[Tršćansko–koparska biskupija|Tršćansko–koparska]], Porečko-pulska i [[Krčka biskupija]]. Prve dvije prostirale su se na poluotoku, a treća na kvarnerskim otocima. Porečko-pulska je u trenutku izbijanja prvog svjetskog rata prostirala se zapadnu obalu Istre od Pule na jugu do rijeke Mirne i Plomina na sjeveru. Obuhvaćala je sedam dekanata (Poreč, Rovinj, Kanfanar, Motovun, Pula, Vodnjan, Labin) sa šezdesetak [[župa]] i [[kapelanija]]. Djelovalo je 150 svećenika, od čega 142 biskupijska i 8 redovničkih. Katolika je bilo 166.571. Imala je samo jednu mušku redovničku zajednicu, [[franjevci opservanti|franjevce opservante]] venecijanske provincije Sv. Franje i više ženskih redovničkih zajednica, u Rovinju, Poreču, Vodnjanu i Balama, a u Puli čak četiri različita ženska samostana.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/87654 Časopis za suvremenu povijest] Stipan Trogrlić: Katolička crkva u Istri i Prvi svjetski rat (1914.-1918.), 3. (2009), str. 767-768 </ref>

Kad su nakon 1945. od [[Tršćanska biskupija|Tršćanske biskupije]] odvojeni dijelovi koji su došli pod suverenitet Jugoslavije, osnovana je [[Pazinska apostolska administratura]]. Slovenski dio administrature 1951. je godine pripojen [[Koparska biskupija|Koparskoj biskupiji]], a hrvatski dio 1977. Porečkoj biskupiji. Današnje granice utvrđene su 8. siječnja 1978. temeljem [[bula|bule]] pape [[Pavao VI.|Pavla VI.]] ''[[Primis saeculi]]'' od 15. listopada 1977. godine. Granice joj se podudaraju s granicama [[Istarska županija|Istarske županije]] osim u dijelu sjeverne Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju Riječkoj nadbiskupiji. Obuhvaća i teritorij povijesnih biskupija u Cissi ([[Cissanska biskupija]], VI–VIII.st.), [[Pićanska biskupija|Pićnu]] i [[Novigradska biskupija|Novigradu]].

<ref name="istrapedia"/>

== Organizacija ==
Sjedište joj je u Poreču i u Puli. Biskupija se dijeli na devet [[dekanat|dekanata]]: Buzetski (15 župa), Labinski (16), Pazinski (21), Pićanski (11), Porečki (17), Pulski (18), Rovinjsko-kanfanarski (5), Umaško-oprtaljski (23) i Vodnjanski (8), s ukupno 134 župe.<ref name="istrapedia"/>

== Biskupi ==
Biskupi Poreča i Pule od 1827. bili su:<ref name="istrapedia"/>
* [[Antun Peteani]] (1827.–57.)
* [[Juraj Dobrila]] (1857.–75.)
* [[Ivan Nepomuk Glavina]] (1878.–82.)
* [[Alojzije Marija Zorn]] (1882.–83.)
* [[Ivan Krstitelj Flapp]] (1884.–1912.)
* [[Trifun Pederzolli|Trifun Pederzolli]] (1913.–41.)
* [[Rafael Mario Radossi]] (1941.–47.)

Pazinski [[Apostolski administrator|apostolski administratori]] bili su:<ref name="istrapedia"/>
* [[Mihael Toroš]] (1947.–49.)
* [[Dragutin Nežić]] (1949.–60.)

Nakon 1960. porečko-pulski biskupi bili su: <ref name="istrapedia"/>
* [[Dragutin Nežić]] 1960.–84.
* [[Antun Bogetić]] (1984.–97.)
* [[Ivan Milovan]] (1997.-2012.)
* [[Dražen Kutleša]] (2012.-2020.)
* Dražen Kutleša (apostolski upravitelj) (od 2020.)

== Poznati svećenici ==
* [[Juraj Dobrila]], biskup
* [[Antun Bogetić]], biskup i misionar
* [[Matko Mandić]], prezbiter
* [[Miroslav Bulešić]], prezbiter i mučenik

== Vjerske manifestacije ==
U svibnju se svake godine, počevši od 1997., u [[Vodnjan]]u održava [[Dječji festival duhovne glazbe Iskrice]].

== Poznata svetišta ==

* [[Eufrazijeva bazilika]]

== Vidi još ==
*[[Katolička upravna podjela Republike Hrvatske]]
*[[Pulska katedrala]]
*[[Istra]]
*[[Istarska županija]]

== Izvori ==
{{istrapedia}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/udruge-i-pokreti/frama.html?id=798:smotra-zborova-pulskog-dekanata Porečka i Pulska biskupija] Popisi biskupa
*[http://catholic-hierarchy.org/diocese/dpore.html Catholic-Hierarchy] Poreč i Pula (Diocese) (engleski)

{{Katolička upravna podjela Republike Hrvatske}}
[[Kategorija:Porečka i pulska biskupija| ]]
[[Kategorija:Poreč]]