Poreč - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:24:28Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:24
Redak 258:		Redak 258:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{commons\|Poreč}}~~

	*[http://porec-parenzo.net/ Poreč – turistički vodič]		*[http://porec-parenzo.net/ Poreč – turistički vodič]

Suradnik10: /* Stanovništvo */

2026-03-07T03:45:21Z

Stanovništvo

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2026. u 03:45
Redak 105:		Redak 105:
	Nakon [[Pula\|Pule]], Poreč je najveći istarski grad prema broju stanovnika. Većina stanovnika su [[Hrvati]], ali postoje značajne manjine [[Talijani\|Talijana]], [[Slovenci\|Slovenaca]], [[Albanci\|Albanaca]] i [[Srbi\|Srba]].<br>		Nakon [[Pula\|Pule]], Poreč je najveći istarski grad prema broju stanovnika. Većina stanovnika su [[Hrvati]], ali postoje značajne manjine [[Talijani\|Talijana]], [[Slovenci\|Slovenaca]], [[Albanci\|Albanaca]] i [[Srbi\|Srba]].<br>
	U samom gradu prema popisu stanovništva 2011. godine obitava 9790 stanovnika <ref name="DZS"/>, većina živi u predgrađima. Grad Poreč sa svim naseljima koja pripadaju gradu kao ustrojstvenoj cijelini ima ukupno 16.696 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine. <ref name="DZS"/><br>		U samom gradu prema popisu stanovništva 2011. godine obitava 9790 stanovnika <ref name="DZS"/>, većina živi u predgrađima. Grad Poreč sa svim naseljima koja pripadaju gradu kao ustrojstvenoj cijelini ima ukupno 16.696 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine. <ref name="DZS"/><br>

			U 16. stoljeću doselili su iz okolice Bara [[Albanci u Hrvatskoj\|Albanci]], čiji se [[istarski albanski govor\|albanski govor]] zadržao do prvih desetljeća 19. stoljeća.<ref> [https://www.bib.irb.hr/231628 Bertoša, Miroslav: Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću (pristupljeno 30.09.21.)]</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==

Suradnik10 u (test) 22:23, 7. siječanj 2026.

2026-01-07T22:23:08Z

←Starija inačica		Inačica od 7. siječanj 2026. u 22:23
Redak 23:		Redak 23:
	== Gradska naselja ==		== Gradska naselja ==
	Gradu Poreču pripada 53 naselja (stanje 2019.), to su:		Gradu Poreču pripada 53 naselja (stanje 2019.), to su:
	{{~~Div col~~\|~~col=~~3}}		{{stupci\|3\|
	*[[Antonci (Poreč)\|Antonci]] – Antonzi		*[[Antonci (Poreč)\|Antonci]] – Antonzi
	*[[Baderna]] – Monpaderno		*[[Baderna]] – Monpaderno
Redak 77:		Redak 77:
	*[[Vržnaveri]] – Vesnaveri		*[[Vržnaveri]] – Vesnaveri
	*[[Žbandaj]] – Sbandati.		*[[Žbandaj]] – Sbandati.
	~~{{Div col end~~}}		}}
	U sastavu grada Poreča do 2001. godine bilo je još pet naselja, no ona su te godine pripojena Poreču. To su:		U sastavu grada Poreča do 2001. godine bilo je još pet naselja, no ona su te godine pripojena Poreču. To su:

Redak 116:		Redak 116:

	Raspadom Franačkog Carstva u Istri se formiraju samostalne komune, uključujući i Poreč. Status samostalnosg grada će zadržati do 1267. kada se Poreč stavlja pod zaštitu Venecije postavši prvim posjedom Republike Sv. Marka u Istri. Gubitkom samostalnosti grad zapada u polaganu dekadenciju, posebno nakon 1354. kada tijekom Trećeg rata između Venecije i Genove, đenoveški admiral Paganino Doria pljačka grad i odnosi relikvije porečkih mučenika (biti će vraćeni tek 1938. godine). [[1410.]] godine grad opsjeda hrvatsko-ugarski kralj Sigismund (Žigmund) Luksemburški, ali ga ne uspijeva zauzeti. U 14. i 15. stoljeću Poreč je grad trgovaca i obrtnika i tada se grade neke od njegovih najljepših palača, palača Zuccato, palača Parisi – Gonan i druge. Kroz 16. stoljeće pogađaju ga mnogobrojni ratovi u kojima sudjeluje Mletačka Republika pa onda epidemije raznih bolesti, prvenstveno kuge, i stanovništvo stalno opada tako da je grad [[1630.]] godine imao svega 30-ak stanovnika. Oporavak počinje [[1667.]] kada je grad naseljen izbjeglicama sa [[Kreta\|Krete]].		Raspadom Franačkog Carstva u Istri se formiraju samostalne komune, uključujući i Poreč. Status samostalnosg grada će zadržati do 1267. kada se Poreč stavlja pod zaštitu Venecije postavši prvim posjedom Republike Sv. Marka u Istri. Gubitkom samostalnosti grad zapada u polaganu dekadenciju, posebno nakon 1354. kada tijekom Trećeg rata između Venecije i Genove, đenoveški admiral Paganino Doria pljačka grad i odnosi relikvije porečkih mučenika (biti će vraćeni tek 1938. godine). [[1410.]] godine grad opsjeda hrvatsko-ugarski kralj Sigismund (Žigmund) Luksemburški, ali ga ne uspijeva zauzeti. U 14. i 15. stoljeću Poreč je grad trgovaca i obrtnika i tada se grade neke od njegovih najljepših palača, palača Zuccato, palača Parisi – Gonan i druge. Kroz 16. stoljeće pogađaju ga mnogobrojni ratovi u kojima sudjeluje Mletačka Republika pa onda epidemije raznih bolesti, prvenstveno kuge, i stanovništvo stalno opada tako da je grad [[1630.]] godine imao svega 30-ak stanovnika. Oporavak počinje [[1667.]] kada je grad naseljen izbjeglicama sa [[Kreta\|Krete]].

			U ranom novom vijeku se naselilo u Istru više desetaka [[katoličanstvo u Crnoj Gori\|katoličkih]] obitelji iz osmanske tzv. ‘’Stare Crne Gore’’ (tal. ‘’da Montenegro’’), dio kojih je završio u Poreču, Vodnjanu, Balama i Fažani. Pridružili su se doseljenom pučanstvu koje je pristiglo iz mletačke pokrajine Dalmacije (južna Hrvatska), a u izvorima se najčešće spominju kao "Paštrovići", ali je teško na osnovi tog prezimena zaključiti kada se radi o etničkom Hrvatu ili Crnogorcu, jer ono može označavati i čovjeka koji se doselio i s područja [[Paštrovići\|Paštrovića]].<ref>Alojz Štoković: [https://hrcak.srce.hr/55528 ''Jesu li vodnjanski Paštrovići Crnogorci katolici? Prilog poznavanju demografske povijesti na jugu istarskog poluotoka'']. Problemi sjevernog Jadrana, Vol. 10 No. -, 2010., sažetak</ref>

	Godine [[1797.]] Napoleon zauzima Venecije i ukida Mletačku Republiku, Poreč dolazi pod upravu Austrije, pa onda [[1806.]] kao dio Ilirskih provincija postaje dio Napoleonovog Carstva, nakon propasti Napoleona Poreč opet postaje dio Austrije kao dio Markgrofovije Istre. Od [[1861.]] Carskim patentom Istra dobiva svoju samoupravu i Poreč postaje sjedište pokrajinskog parlamenta: Istarskog Sabora (Dietà istriana). Sjednice su se održavale u bivšoj franjevačkoj crkvi. Tijekom 19. stoljeća Poreč postaje poprište nacionalnih idelogija, talijanske sa jedne strane i hrvatske sa druge strane. U isto vrijeme grad kao i cijela Istra doživljava modernizaciju i gospodarski razvoj, pa je tako početkom 20. stoljeća uspostavljena željeznička linija Poreč – [[Trst]], poznatija kao Parenzana, također se zbog turizma grade i prvi hoteli.		Godine [[1797.]] Napoleon zauzima Venecije i ukida Mletačku Republiku, Poreč dolazi pod upravu Austrije, pa onda [[1806.]] kao dio Ilirskih provincija postaje dio Napoleonovog Carstva, nakon propasti Napoleona Poreč opet postaje dio Austrije kao dio Markgrofovije Istre. Od [[1861.]] Carskim patentom Istra dobiva svoju samoupravu i Poreč postaje sjedište pokrajinskog parlamenta: Istarskog Sabora (Dietà istriana). Sjednice su se održavale u bivšoj franjevačkoj crkvi. Tijekom 19. stoljeća Poreč postaje poprište nacionalnih idelogija, talijanske sa jedne strane i hrvatske sa druge strane. U isto vrijeme grad kao i cijela Istra doživljava modernizaciju i gospodarski razvoj, pa je tako početkom 20. stoljeća uspostavljena željeznička linija Poreč – [[Trst]], poznatija kao Parenzana, također se zbog turizma grade i prvi hoteli.

	Nakon Prvog svjetskog rata Austrija propada i grad dolazi pod ~~Talijansku~~ upravu. Tijekom 20 godišnje uprave grad gospodarski propada, prije svega turizam, potom je ukinuta i željeznička linija Parenzana. Tijekom Drugog svjetskog rata grad je više puta bombardiran i gradska jezgra je teško oštećena, uništen je samostan franjevaca i nekoliko "insula" strogradske jezgre. 1947. Pariškom mirovnom konferencijom Istra, a s njom i Poreč postaju dio Jugoslavije, a sam grad napušta između 80 % i 90 % njegovog stanovništva i odlazi u egzil u Italiju. Jugoslavensko razdoblje karakterizira industrijalizacija (tvornica za preradu ribe "Školjka") i izgradnja turističkih kapaciteta.		Nakon Prvog svjetskog rata Austrija propada i grad dolazi pod talijansku upravu. Tijekom 20 godišnje uprave grad gospodarski propada, prije svega turizam, potom je ukinuta i željeznička linija Parenzana. Tijekom Drugog svjetskog rata grad je više puta bombardiran i gradska jezgra je teško oštećena, uništen je samostan franjevaca i nekoliko "insula" strogradske jezgre. 1947. Pariškom mirovnom konferencijom Istra, a s njom i Poreč postaju dio Jugoslavije, a sam grad napušta između 80 % i 90 % njegovog stanovništva i odlazi u egzil u Italiju. Jugoslavensko razdoblje karakterizira industrijalizacija (tvornica za preradu ribe "Školjka") i izgradnja turističkih kapaciteta.

	Godine 1991. dolazi do promjene na razini države kada Hrvatske proglašava nezavisnost od Jugoslavije i Poreč kao dio Hrvatske ulazi u 21. stoljeće.		Godine 1991. dolazi do promjene na razini države kada Hrvatske proglašava nezavisnost od Jugoslavije i Poreč kao dio Hrvatske ulazi u 21. stoljeće.

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-07T01:53:16Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 7. prosinac 2025. u 01:53
Redak 172:		Redak 172:
	*[[Ivan Herak]] – ministar turizma Republike Hrvatske i zastupnik u Saboru		*[[Ivan Herak]] – ministar turizma Republike Hrvatske i zastupnik u Saboru
	*[[Anton Restović]] – generalni direktor RO "Riviera" Poreč i jedan od pokretača porečkog turizma		*[[Anton Restović]] – generalni direktor RO "Riviera" Poreč i jedan od pokretača porečkog turizma
	*[[Šime Červar]] - svećenik		*[[Šime Červar]] - svećenik (brat [[Đuro Červar\|Đure Červara]], odvjetnika i političara)

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-07T01:50:51Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 7. prosinac 2025. u 01:50
Redak 171:		Redak 171:
	*[[Daniel Šaškin]] – automobilist		*[[Daniel Šaškin]] – automobilist
	*[[Ivan Herak]] – ministar turizma Republike Hrvatske i zastupnik u Saboru		*[[Ivan Herak]] – ministar turizma Republike Hrvatske i zastupnik u Saboru
	*[[Anton Restović]] – generalni direktor RO "Riviera" Poreč i jedan od pokretača porečkog turizma		*[[Anton Restović]] – generalni direktor RO "Riviera" Poreč i jedan od pokretača porečkog turizma
			*[[Šime Červar]] - svećenik

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==

Suradnik10: /* Kultura */

2025-11-30T19:36:35Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 19:36
Redak 187:		Redak 187:
	*Koncepciju [[prostorni razvitak\|prostornog razvitka]] općine Poreč napravili su hrvatski prostorni planer i urbanist [[Neven Kovačević (arhitekt)\|Neven Kovačević]] i Franić, projekt stambenog naselja [[Novo Selo (Poreč)\|Novog Sela]] napravili su Kovačević i Ivanišin, urbanističku studiju sanacije povijesne jezgre Poreča napravili su Kovačević, N. Cimerman i R. Cimerman, vođenje prostorne problematike za općinu Poreč i izgradnju [[sezonski grad\|sezonskog grada]] [[Červar-Porat\|Červar-Porta]] kraj Poreča vodio je arhitekt Neven Kovačević.<ref>DAZ: [http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/u-tinelu-neven-kovacevic-i-hrvoje-hrabak,1168.html U tinelu: Neven Kovačević i Hrvoje Hrabak], 2. veljače 2012., [[U tinelu]], Društvo arhitekata Zagreb</ref><ref>[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., natuknica Neven Kovačević</ref>		*Koncepciju [[prostorni razvitak\|prostornog razvitka]] općine Poreč napravili su hrvatski prostorni planer i urbanist [[Neven Kovačević (arhitekt)\|Neven Kovačević]] i Franić, projekt stambenog naselja [[Novo Selo (Poreč)\|Novog Sela]] napravili su Kovačević i Ivanišin, urbanističku studiju sanacije povijesne jezgre Poreča napravili su Kovačević, N. Cimerman i R. Cimerman, vođenje prostorne problematike za općinu Poreč i izgradnju [[sezonski grad\|sezonskog grada]] [[Červar-Porat\|Červar-Porta]] kraj Poreča vodio je arhitekt Neven Kovačević.<ref>DAZ: [http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/u-tinelu-neven-kovacevic-i-hrvoje-hrabak,1168.html U tinelu: Neven Kovačević i Hrvoje Hrabak], 2. veljače 2012., [[U tinelu]], Društvo arhitekata Zagreb</ref><ref>[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., natuknica Neven Kovačević</ref>
	*Povijesni festival [[Giostra – Porečki povijesni festival\|Giostra]].		*Povijesni festival [[Giostra – Porečki povijesni festival\|Giostra]].
	*[[Poreč Fest]] - Međunarodno gitarističko i violinističko natjecanje, bivši [[Porečki tirando]]<ref>[https://web.facebook.com/porecfest.poreckitirando ''Poreč Fest - Međunarodno gitarističko i violinističko natjecanje '']. na Facebooku. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20250221085911/https://www.porec-fest.com/ Službene stranice]. Arhivirano 21. veljače 2025. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref>. Organizirala ga je Osnovna glazbena škola „Slavko Zlatić“ pri Pučkom otvorenom učilištu Poreč, onda još kao samo gitarističko natjecanje.<ref>[https://kulturistra.hr/2013/05/4-natjecanje-porecki-tirando/ ''4. natjecanje “Porečki tirando” '']. Kulturistra. 6. svibnja 2013. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref>		*[[Poreč Fest]] - Međunarodno gitarističko i violinističko natjecanje, bivši [[Porečki tirando]]. Prvo izdanje bilo je 2010. godine.<ref>[https://web.facebook.com/porecfest.poreckitirando ''Poreč Fest - Međunarodno gitarističko i violinističko natjecanje '']. na Facebooku. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20250221085911/https://www.porec-fest.com/ Službene stranice]. Arhivirano 21. veljače 2025. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref>. Organizirala ga je Osnovna glazbena škola „Slavko Zlatić“ pri Pučkom otvorenom učilištu Poreč, onda još kao samo gitarističko natjecanje.<ref>[https://kulturistra.hr/2013/05/4-natjecanje-porecki-tirando/ ''4. natjecanje “Porečki tirando” '']. Kulturistra. 6. svibnja 2013. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik10: /* Kultura */

2025-11-30T19:35:41Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 19:35
Redak 187:		Redak 187:
	*Koncepciju [[prostorni razvitak\|prostornog razvitka]] općine Poreč napravili su hrvatski prostorni planer i urbanist [[Neven Kovačević (arhitekt)\|Neven Kovačević]] i Franić, projekt stambenog naselja [[Novo Selo (Poreč)\|Novog Sela]] napravili su Kovačević i Ivanišin, urbanističku studiju sanacije povijesne jezgre Poreča napravili su Kovačević, N. Cimerman i R. Cimerman, vođenje prostorne problematike za općinu Poreč i izgradnju [[sezonski grad\|sezonskog grada]] [[Červar-Porat\|Červar-Porta]] kraj Poreča vodio je arhitekt Neven Kovačević.<ref>DAZ: [http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/u-tinelu-neven-kovacevic-i-hrvoje-hrabak,1168.html U tinelu: Neven Kovačević i Hrvoje Hrabak], 2. veljače 2012., [[U tinelu]], Društvo arhitekata Zagreb</ref><ref>[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., natuknica Neven Kovačević</ref>		*Koncepciju [[prostorni razvitak\|prostornog razvitka]] općine Poreč napravili su hrvatski prostorni planer i urbanist [[Neven Kovačević (arhitekt)\|Neven Kovačević]] i Franić, projekt stambenog naselja [[Novo Selo (Poreč)\|Novog Sela]] napravili su Kovačević i Ivanišin, urbanističku studiju sanacije povijesne jezgre Poreča napravili su Kovačević, N. Cimerman i R. Cimerman, vođenje prostorne problematike za općinu Poreč i izgradnju [[sezonski grad\|sezonskog grada]] [[Červar-Porat\|Červar-Porta]] kraj Poreča vodio je arhitekt Neven Kovačević.<ref>DAZ: [http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/u-tinelu-neven-kovacevic-i-hrvoje-hrabak,1168.html U tinelu: Neven Kovačević i Hrvoje Hrabak], 2. veljače 2012., [[U tinelu]], Društvo arhitekata Zagreb</ref><ref>[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., natuknica Neven Kovačević</ref>
	*Povijesni festival [[Giostra – Porečki povijesni festival\|Giostra]].		*Povijesni festival [[Giostra – Porečki povijesni festival\|Giostra]].
	*[[Poreč Fest]] - Međunarodno gitarističko i violinističko natjecanje, bivši [[Porečki tirando]]<ref>[https://web.facebook.com/porecfest.poreckitirando ''Poreč Fest - Međunarodno gitarističko i violinističko natjecanje '']. na Facebooku. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20250221085911/https://www.porec-fest.com/ Službene stranice]. Arhivirano 21. veljače 2025. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref>		*[[Poreč Fest]] - Međunarodno gitarističko i violinističko natjecanje, bivši [[Porečki tirando]]<ref>[https://web.facebook.com/porecfest.poreckitirando ''Poreč Fest - Međunarodno gitarističko i violinističko natjecanje '']. na Facebooku. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20250221085911/https://www.porec-fest.com/ Službene stranice]. Arhivirano 21. veljače 2025. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref>. Organizirala ga je Osnovna glazbena škola „Slavko Zlatić“ pri Pučkom otvorenom učilištu Poreč, onda još kao samo gitarističko natjecanje.<ref>[https://kulturistra.hr/2013/05/4-natjecanje-porecki-tirando/ ''4. natjecanje “Porečki tirando” '']. Kulturistra. 6. svibnja 2013. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik10: /* Kultura */

2025-11-30T19:34:05Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 19:34
Redak 187:		Redak 187:
	*Koncepciju [[prostorni razvitak\|prostornog razvitka]] općine Poreč napravili su hrvatski prostorni planer i urbanist [[Neven Kovačević (arhitekt)\|Neven Kovačević]] i Franić, projekt stambenog naselja [[Novo Selo (Poreč)\|Novog Sela]] napravili su Kovačević i Ivanišin, urbanističku studiju sanacije povijesne jezgre Poreča napravili su Kovačević, N. Cimerman i R. Cimerman, vođenje prostorne problematike za općinu Poreč i izgradnju [[sezonski grad\|sezonskog grada]] [[Červar-Porat\|Červar-Porta]] kraj Poreča vodio je arhitekt Neven Kovačević.<ref>DAZ: [http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/u-tinelu-neven-kovacevic-i-hrvoje-hrabak,1168.html U tinelu: Neven Kovačević i Hrvoje Hrabak], 2. veljače 2012., [[U tinelu]], Društvo arhitekata Zagreb</ref><ref>[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., natuknica Neven Kovačević</ref>		*Koncepciju [[prostorni razvitak\|prostornog razvitka]] općine Poreč napravili su hrvatski prostorni planer i urbanist [[Neven Kovačević (arhitekt)\|Neven Kovačević]] i Franić, projekt stambenog naselja [[Novo Selo (Poreč)\|Novog Sela]] napravili su Kovačević i Ivanišin, urbanističku studiju sanacije povijesne jezgre Poreča napravili su Kovačević, N. Cimerman i R. Cimerman, vođenje prostorne problematike za općinu Poreč i izgradnju [[sezonski grad\|sezonskog grada]] [[Červar-Porat\|Červar-Porta]] kraj Poreča vodio je arhitekt Neven Kovačević.<ref>DAZ: [http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/u-tinelu-neven-kovacevic-i-hrvoje-hrabak,1168.html U tinelu: Neven Kovačević i Hrvoje Hrabak], 2. veljače 2012., [[U tinelu]], Društvo arhitekata Zagreb</ref><ref>[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., natuknica Neven Kovačević</ref>
	*Povijesni festival [[Giostra – Porečki povijesni festival\|Giostra]].		*Povijesni festival [[Giostra – Porečki povijesni festival\|Giostra]].
			*[[Poreč Fest]] - Međunarodno gitarističko i violinističko natjecanje, bivši [[Porečki tirando]]<ref>[https://web.facebook.com/porecfest.poreckitirando ''Poreč Fest - Međunarodno gitarističko i violinističko natjecanje '']. na Facebooku. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20250221085911/https://www.porec-fest.com/ Službene stranice]. Arhivirano 21. veljače 2025. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T13:44:01Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 13:44
Redak 14:		Redak 14:
	\|z. dužina = 13.62		\|z. dužina = 13.62
	}}		}}
	[[~~File~~:HR -Porec1.JPG\|thumb\|300px\|Pogled na grad s južne strane]]		[[Datoteka:HR -Porec1.JPG\|thumb\|300px\|Pogled na grad s južne strane]]
	[[~~File~~:Poreč, Trg slobode.jpg\|thumb\|300px\|Trg slobode u središtu grada]]		[[Datoteka:Poreč, Trg slobode.jpg\|thumb\|300px\|Trg slobode u središtu grada]]
	[[~~File~~:Church of Our Lady of the Angels, Porec.jpg\|thumb\|300px\|Crkva Gospe od Anđela na Trgu slobode]]		[[Datoteka:Church of Our Lady of the Angels, Porec.jpg\|thumb\|300px\|Crkva Gospe od Anđela na Trgu slobode]]
	[[~~File~~:Porec 04.jpg\|thumb\|300px\|Pogled na more]]		[[Datoteka:Porec 04.jpg\|thumb\|300px\|Pogled na more]]

	'''Poreč''' ([[talijanski jezik\|tal.]] ''Parenzo'', [[latinski jezik\|lat.]] ''Parens'' ili ''Parentium'') je grad u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] smješten na zapadnoj obali poluotoka [[Istra\|Istre]].		'''Poreč''' ([[talijanski jezik\|tal.]] ''Parenzo'', [[latinski jezik\|lat.]] ''Parens'' ili ''Parentium'') je grad u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] smješten na zapadnoj obali poluotoka [[Istra\|Istre]].
Redak 176:		Redak 176:
	[[Datoteka:Croatia Porec Euphrasius Basilika BW 2014-10-08 11-13-28.jpg\|mini\|Ulaz u Eufrazijevu baziliku]]		[[Datoteka:Croatia Porec Euphrasius Basilika BW 2014-10-08 11-13-28.jpg\|mini\|Ulaz u Eufrazijevu baziliku]]
	[[Datoteka:EuphrasiusBasilika.jpg\|mini\|Unutrašnjost Eufrazijeve bazilike]]		[[Datoteka:EuphrasiusBasilika.jpg\|mini\|Unutrašnjost Eufrazijeve bazilike]]
	[[~~File~~:Decumanus_Porec_Croatia.jpg\|thumb\|Dekumanus]]		[[Datoteka:Decumanus_Porec_Croatia.jpg\|thumb\|Dekumanus]]
	Stari je grad sačuvao raspored ulica starorimskog ''castruma''. Glavne su ulice ''Dekumanus'' i ''Cardo Maximus'' još sačuvane u izvornom drevnom obliku. ''Marafor'' je bio rimski [[trg]] (forum) s dva hrama. Jedan od njih, podignut u 1. stoljeću, posvećen je [[Rimska mitologija\|rimskom bogu]] [[Neptun (mitologija)\|Neptunu]], širok je 30 m, a dug 11 m. Sačuvano je par kuća iz [[romanika\|romaničkog]] razdoblja (''Romanička kuća'' na Maraforu), kao i nekoliko divnih [[Mletačka Republika\|mletačkih]] [[gotika\|gotičkih]] palača. ''Istarska sabornica'', izvorno [[franjevci\|franjevačka]] gotička [[crkva]] iz [[13. stoljeće\|13. stoljeća]], preuređena je u [[barok]]nom stilu u [[18. stoljeće\|18. stoljeću]].		Stari je grad sačuvao raspored ulica starorimskog ''castruma''. Glavne su ulice ''Dekumanus'' i ''Cardo Maximus'' još sačuvane u izvornom drevnom obliku. ''Marafor'' je bio rimski [[trg]] (forum) s dva hrama. Jedan od njih, podignut u 1. stoljeću, posvećen je [[Rimska mitologija\|rimskom bogu]] [[Neptun (mitologija)\|Neptunu]], širok je 30 m, a dug 11 m. Sačuvano je par kuća iz [[romanika\|romaničkog]] razdoblja (''Romanička kuća'' na Maraforu), kao i nekoliko divnih [[Mletačka Republika\|mletačkih]] [[gotika\|gotičkih]] palača. ''Istarska sabornica'', izvorno [[franjevci\|franjevačka]] gotička [[crkva]] iz [[13. stoljeće\|13. stoljeća]], preuređena je u [[barok]]nom stilu u [[18. stoljeće\|18. stoljeću]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:53:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Grad
|ime = Poreč
|grb = Poreč (grb).gif
|županija = {{ZD+X/HŽ|ISŽ}}
|broj stanovnika = 16.696 <ref name="DZS">[https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup18_3484.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 17. ožujka 2018. godine</ref>
|stanovništvo_godina = 2011.
|poštanski broj = 52440
|pozivni broj = (0)52
|autooznaka = PU
|web_stranica = [http://www.porec.hr www.porec.hr]
|gradonačelnik = Loris Peršurić
|z. širina = 45.22
|z. dužina = 13.62
}}
[[File:HR -Porec1.JPG|thumb|300px|Pogled na grad s južne strane]]
[[File:Poreč, Trg slobode.jpg|thumb|300px|Trg slobode u središtu grada]]
[[File:Church of Our Lady of the Angels, Porec.jpg|thumb|300px|Crkva Gospe od Anđela na Trgu slobode]]
[[File:Porec 04.jpg|thumb|300px|Pogled na more]]

'''Poreč''' ([[talijanski jezik|tal.]] ''Parenzo'', [[latinski jezik|lat.]] ''Parens'' ili ''Parentium'') je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] smješten na zapadnoj obali poluotoka [[Istra|Istre]].

== Gradska naselja ==
Gradu Poreču pripada 53 naselja (stanje 2019.), to su:
{{Div col|col=3}}
*[[Antonci (Poreč)|Antonci]] – Antonzi
*[[Baderna]] – Monpaderno
*[[Banki]] – Banchi,
*[[Bašarinka]] – Balzarini,
*[[Blagdanići]] – St. Sbisa,
*[[Bonaci]] – Bonazzi,
*[[Bratovići]] – Bratovich,
*[[Brčići (Poreč)|Brčići]] – Bercich,
*[[Buići (Poreč)|Buići]] – Buich,
*[[Cancini]] – Sanza,
*[[Červar-Porat]] – Porto Cervera,
*[[Črvar]] – Cervera,
*[[Čuši]] – Ciussi,
*[[Dekovići]] – Decovich,
*[[Dračevac]] – Monspinoso,
*[[Filipini (Poreč)|Filipini]] – Filippini
*[[Fuškulin]] – Foscolino,
*[[Garbina]] – Garbina,
*[[Gulići]] – Gulich,
*[[Jakići II|Jakići]] – Jachich II,
*[[Jasenovica (Poreč)|Jasenovica]] – Frassineto,
*[[Jehnići]] – Gegni,
*[[Jurići (Poreč)|Jurići]] – Iurich
*[[Kadumi]] – Cadum,
*[[Katun (Poreč)|Katun]] – Cattun,
*[[Kirmenjak]] – Chirmegnacco,
*[[Kosinožići]] – Cossinosich,
*[[Kukci (Poreč)|Kukci]] – Cucaz,
*[[Ladrovići]] – Radolovich,
*[[Matulini]] – Mattolini,
*[[Mičetići]] – Micetti,
*[[Mihatovići]] – Micatovich,
*[[Mihelići]] – Micheli,
*[[Montižana]] – Montisana,
*[[Mugeba]] – Monghebbo,
*[[Mušalež]] – Monsalice,
*[[Nova Vas (Poreč)|Nova Vas]] – Villanova di Parenzo,
*[[Poreč]] – Parenzo,
*[[Radmani]] – Radmani,
*[[Radoši kod Žbandaja]] – Radossi di Sbandati,
*[[Rakovci]] – Racovazzi,
*[[Rupeni]] – Rupeni,
*[[Ružići (Poreč)|Ružići]] – Rusich,
*[[Starići]] – Starich,
*[[Stranići kod Nove Vasi]] – Stranich,
*[[Šeraje]] – Seraie,
*[[Štifanići]] – Stifanich,
*[[Šušnjići]] – Susnich,
*[[Valkarin]] – Valcarino,
*[[Veleniki]] – Velenichi,
*[[Vrvari]] – Varvari,
*[[Vržnaveri]] – Vesnaveri
*[[Žbandaj]] – Sbandati.
{{Div col end}}
U sastavu grada Poreča do 2001. godine bilo je još pet naselja, no ona su te godine pripojena Poreču. To su:

*[[Mali Maj]] – Maggio Piccolo,
*[[Materada Maj]] – Materada,
*[[Špadići]] – Spada,
*[[Veli Maj]] – Maggio Grande,
*[[Vranići kod Poreča]] – Vranich

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Porec_riva.jpg|mini|290px|Porečka riva, tipična turistička veduta]]
Poreč se nalazi na 45.2258 stupnjeva sjeverne širine i 13.593 stupnjeva istočne dužine. Leži na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 29 metara.

Grad, koji je star gotovo dvije tisuće godina, nalazi se u luci koju od mora štiti otočić [[Sveti Nikola (otok, Poreč)|Sveti Nikola]]. U samom gradu prema popisu stanovništva 2011. godine obitava 9790 stanovnika <ref name="DZS"/>, većina živi u predgrađima. Grad Poreč kao šira cijelina ima ukupno 16.696 stanovnika prema istom popisu stanovništva iz 2011. godine. <ref name="DZS"/><br>
Gradu Poreču pripada tri otoka i/li otočića koji su svrstani u kategoriju MPNNo (mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići): [[Altijež]], [[Regata (otok)|Regata]], [[Sveti Nikola (otok, Poreč)|Sveti Nikola]] te još šest manjih nadmorskih tvorba (hridi različitog oblika i veličine): [[Barbaran]], [[Butaceja]], [[Karbula]], [[Safarel]], [[Žontuja]] i [[Žontujić]].<ref>[https://web.archive.org/web/20130601000000*/http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/Regionalni%20razvoj/xII%20%20%20%20%20PREGLED%20lektoriranK-smanjen%2022%2002%202012.pdf Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Istarska županija], Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, str. 1.Arhivirano 30. lipnja 2013. </ref>

Porečka regija ili ''[[Poreština]]'' pokriva 142 km², s obalom dugom 37 km, od rijeke [[Mirna|Mirne]] kod [[Novigrad]]a na sjeveru do [[Funtana|Funtane]] i [[Vrsar]]a na jugu. U Poreštinu osim samog grada Poreča spadaju općine [[Funtana]], [[Kaštelir-Labinci]], [[Sveti Lovreč]], [[Tar-Vabriga]], [[Višnjan]], [[Vrsar]] i [[Vižinada]].

[[Klima]] je vrlo blaga, bez [[ljeto|ljetnih]] sparina. [[Kolovoz]] je najtopliji mjesec s prosječno 30 °C i niskom [[vlaga|vlagom]], a [[siječanj]] najhladiji, s prosječno 5 [[°C]]. Grad ima više od 3850 sunčanih sati u godini, što je u prosjeku više od 10 sati sunca na ljetni dan. Temperatura mora može se podići do 28 °C, što je više od temperatura u južnoj Hrvatskoj. Prosječne godišnje [[padaline]] od 920 mm ravnomjerno su raspoređene tijekom godine. U Poreču puše [[bura]] sa sjevera i zimi donosi hladno i sunčano vrijeme, [[jugo]], topli vjetar koji s juga donosi kišu, te [[maestral]], ljetni povjetarac koji puše s mora na kopno.
[[Datoteka:Reef Regata southwest of Poreč.jpg|mini|[[Hrid]] ''Regata'' — jugozapadno od Poreča.]]
U blizini se nalazi [[špilja]] [[Jama Baredine|Baredine]], jedini otvoreni geološki spomenik u Istri. [[Limski kanal]] je morski [[zaljev]] poput [[fjord]]a koji ulazi u unutrašnjost 12 km, a nastao je zbog djelovanja rijeke [[Pazinčica|Pazinčice]]. U njemu se ponekad nalaze gromade [[kvarc]]a koje izloži djelovanje mora.

Krajolik ima bogato [[Sredozemlje|sredozemno]] raslinje, sa šumama [[borovi|bor]]ova i zelenom [[makija|makijom]]. Tlo čini plodna crvena zemlja, [[crljenica]], zajedno s kamenjem. Crljenica je dobra za [[poljoprivreda|poljoprivredu]] (žitarice, voćnjaci, [[maslina|maslinici]], povrtnjaci). Danas proizvodnja organske hrane, [[maslina]], [[grožđe|grožđa]], kvalitetnih sorta [[vino|vina]] kao što su [[Malvazija]], [[Borgonja]], [[Merlot]], [[Pinot]] i [[Teran]], čini važan dio porečkog gospodarstva.

== Stanovništvo ==

Nakon [[Pula|Pule]], Poreč je najveći istarski grad prema broju stanovnika. Većina stanovnika su [[Hrvati]], ali postoje značajne manjine [[Talijani|Talijana]], [[Slovenci|Slovenaca]], [[Albanci|Albanaca]] i [[Srbi|Srba]].<br>
U samom gradu prema popisu stanovništva 2011. godine obitava 9790 stanovnika <ref name="DZS"/>, većina živi u predgrađima. Grad Poreč sa svim naseljima koja pripadaju gradu kao ustrojstvenoj cijelini ima ukupno 16.696 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine. <ref name="DZS"/><br>

== Povijest ==

[[Slika:Porec 01.jpg|thumb|right|250px|Ruševine u Poreču]]
[[Datoteka:Konrad von Grünenberg - Beschreibung der Reise von Konstanz nach Jerusalem - Blatt 08v-09r.jpg|thumb|right|250px|Prikaz grada iz ilustriranoga [[putopis]]a [[Conrad Grünenberg|Conrada Grünenberga]] [[1486.]] godine]]
Poreč je naseljen još od [[prapovijest]]i. Tijekom [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća prije Krista]], [[rimski imperij|rimski]] je [[castrum]] podignut na sitnom [[poluotok]]u, koji je bio 400 m dug i 200 m širok, i na kojem danas stoji jezgra staroga grada. Za vrijeme vladavine [[Rimsko Carstvo|cara]] [[August]]a u [[1. stoljeće|1. stoljeću]], castrum je službeno proglašen [[grad]]om i uključen u rimsku [[kolonija|koloniju]] ''Colonia Iulia [[Parentium]]''. U vrijeme Rima Poreč dobiva svoje prve zidine, cijeli grad je obzidan osim zapadne strane odnosno vrha poluotoka gdje se nalazio Neptunov ili Jupiterov hram.
U [[3. stoljeće|3. stoljeću]] grad je već imao organiziranu [[kršćanstvo|kršćansku]] zajednicu i ranokršćanski crkveni kompleks. Kršćanska zajednica je gotovo potpuno nestala u vrijeme cara Dioklecijana kada stradavaju i porečki mučenici [[Sveti Mauro|sv. Mauro]] i [[Sveti Eleuterije|sv. Eleuterije]]. Sv. Eleuterije je prema predanju zavezan za kamen i bačen u more u uvali Peškera. Danas se odmah uz zaljev nalazi crkvica Sv. Eleuterije iz 15. stoljeća

Kad je [[Rimsko Carstvo]] palo [[476.]] godine, grad je potpadao pod razne vladare i sile. Prvo su ga držali [[Ostrogoti]], a nakon [[539.]] zavladao je [[Bizant]]. Za vrijeme vladavine Bizanta u gradu stoluje biskup Eufrazije koji daje obnoviti tadašnju dvojnu baziliku. Nova bazilika je građena po uzoru na bazilike u Ravenni sa zlatnim mozaicima u čijem se središtu nalazi Bogorodica sa malim Kristom u krilu. U apsidi lijevo od Bogorodice su prikazani biskup Eufrazije (nosi model bazlike), Sv. Mauro i Sv. Eleuterije. Godine 599. u pismu papi Ivanu VI. prvi put se na području Istre spominju Slaveni koji upadaju u Istru i pljačkaju. Ubrzo je pljačkanje zamijenilo trajno naseljavanje i prvo trajno naselje je datirano oko [[620.]] godine. Achenskim mirom 812. između Franačkog i Bizantskog Carstva Istra službeno postaje dio franačkog Carstva, iako se to dogodilo već 788 godine. Iz razdoblja franačke vlasti treba izdvojiti događaj poznat pod nazivom [[Rižanska skupština|Rižanski placit]], u njemu se ocrtava sukob između istarskih gradova i novog upravitelja Istre Vojvode Ivana (dux Ioanes), odnosno gradovi se žale se žale na uzurpaciju zemljišta na kojima je vojvoda naselio Slavene. Sukob je riješen kompromisom, vojvoda Ivan je prihvaćen kao gospodar Istre, ali je morao maknuti slavenske naseljenike sa gradskih parcela.

Raspadom Franačkog Carstva u Istri se formiraju samostalne komune, uključujući i Poreč. Status samostalnosg grada će zadržati do 1267. kada se Poreč stavlja pod zaštitu Venecije postavši prvim posjedom Republike Sv. Marka u Istri. Gubitkom samostalnosti grad zapada u polaganu dekadenciju, posebno nakon 1354. kada tijekom Trećeg rata između Venecije i Genove, đenoveški admiral Paganino Doria pljačka grad i odnosi relikvije porečkih mučenika (biti će vraćeni tek 1938. godine). [[1410.]] godine grad opsjeda hrvatsko-ugarski kralj Sigismund (Žigmund) Luksemburški, ali ga ne uspijeva zauzeti. U 14. i 15. stoljeću Poreč je grad trgovaca i obrtnika i tada se grade neke od njegovih najljepših palača, palača Zuccato, palača Parisi – Gonan i druge. Kroz 16. stoljeće pogađaju ga mnogobrojni ratovi u kojima sudjeluje Mletačka Republika pa onda epidemije raznih bolesti, prvenstveno kuge, i stanovništvo stalno opada tako da je grad [[1630.]] godine imao svega 30-ak stanovnika. Oporavak počinje [[1667.]] kada je grad naseljen izbjeglicama sa [[Kreta|Krete]].

Godine [[1797.]] Napoleon zauzima Venecije i ukida Mletačku Republiku, Poreč dolazi pod upravu Austrije, pa onda [[1806.]] kao dio Ilirskih provincija postaje dio Napoleonovog Carstva, nakon propasti Napoleona Poreč opet postaje dio Austrije kao dio Markgrofovije Istre. Od [[1861.]] Carskim patentom Istra dobiva svoju samoupravu i Poreč postaje sjedište pokrajinskog parlamenta: Istarskog Sabora (Dietà istriana). Sjednice su se održavale u bivšoj franjevačkoj crkvi. Tijekom 19. stoljeća Poreč postaje poprište nacionalnih idelogija, talijanske sa jedne strane i hrvatske sa druge strane. U isto vrijeme grad kao i cijela Istra doživljava modernizaciju i gospodarski razvoj, pa je tako početkom 20. stoljeća uspostavljena željeznička linija Poreč – [[Trst]], poznatija kao Parenzana, također se zbog turizma grade i prvi hoteli.

Nakon Prvog svjetskog rata Austrija propada i grad dolazi pod Talijansku upravu. Tijekom 20 godišnje uprave grad gospodarski propada, prije svega turizam, potom je ukinuta i željeznička linija Parenzana. Tijekom Drugog svjetskog rata grad je više puta bombardiran i gradska jezgra je teško oštećena, uništen je samostan franjevaca i nekoliko "insula" strogradske jezgre. 1947. Pariškom mirovnom konferencijom Istra, a s njom i Poreč postaju dio Jugoslavije, a sam grad napušta između 80 % i 90 % njegovog stanovništva i odlazi u egzil u Italiju. Jugoslavensko razdoblje karakterizira industrijalizacija (tvornica za preradu ribe "Školjka") i izgradnja turističkih kapaciteta.

Godine 1991. dolazi do promjene na razini države kada Hrvatske proglašava nezavisnost od Jugoslavije i Poreč kao dio Hrvatske ulazi u 21. stoljeće.

== Gospodarstvo ==

Kroz cijelu povijest ovog područja, sve do dolaska turizma, stanovnici su živjeli gotovo isključivo od [[zemljoradnja|zemljoradnje]] i [[ribarstvo|ribarstva]]. Zato Poreč nema nikakve znatnije industrije osim prehrambene. Danas je glavni izvor prihoda [[turizam]]. U porastu su sektori [[trgovina|trgovine]], [[bankarstvo|bankarstva]] i komunikacija.

Cijene [[nekretnine|nekretnina]] su vrlo visoke zbog prestižnog položaja.

== Turizam ==

Austrijsko parobrodsko društvo [[Lloyd]] iz [[Trst]]a otvorilo je [[1844.]] turističku rutu na kojoj je bio i Poreč. Već je [[1845.]] tiskan prvi turistički vodič s opisom i slikama grada. [[Austro-Ugarska|Austrougarska]] [[aristokracija]] ga je otkrila [[1866.]], kad je austrijska [[nadvojvotkinja]] Stephanie predstavila grad široj javnosti time što je uplovila u porečku luku na svojoj [[jahta|jahti]] ''Phantasy''. [[Nadvojvoda]] [[Nadvojvoda Karlo Stjepan Austrijski|Karlo Stjepan]] i nadvojvotkinja [[Marija Terezija Austrijska]] proveli su ovdje odmor [[1867.]], dok je [[Karlo Ludovik Austrijski, nadvojvoda|Karlo Ludvig]] došao [[1868.]] Najstariji [[hotel]] i zaštitni znak povijesti porečkog turizma je ''Rivijera'', izgrađena [[1910.]] Poslije su podignuti ''Parentino'' i drugi hoteli.

Iako je nepoznat izvan granica [[Europa|Europe]], Poreč je još od [[1970-ih|1970-ih]] jedan od glavnih centara [[Hrvatski turizam|hrvatskog turizma]]. Porečkih tridesetak hotela ima više od 95.000 kreveta, a tu je i 13 autokampova, [[nudizam|nudistički]] kampovi, 16 apartmanskih kompleksa, vile, bungalovi i obiteljske kuće. To je nevjerojatan broj s obzirom na veličinu samoga grada. Turistička je infrastruktura namjerno raštrkana duž 37 kilometara obale između Mirne i Limskog kanala. Na jugu su veliki samostalni centri kao ''Plava Laguna'', ''Zelena Laguna'', ''Bijela Uvala'' i ''Brulo''. Na sjeveru su '' Materada'', ''Červar-Porat'', ''Ulika'' i ''Lanterna''. Ovdje odsjedne više od 30 % turista na zapadnoj obali Istre turistički najintenzivnijem području Hrvatske.
Ta ljetna "predgrađa" imaju svoje [[hotel]]e, plaže, kampove, [[marina|marine]], robne kuće, prijevozna sredstva, igrališta, zabavu i razne dućane. U ljetnoj sezoni u Poreštini se privremeno nađe i po 120.000 ljudi. S obzirom da se ljudi preko dana kupaju izvan grada, navečer dolazi do turističke navale na stari grad, koji je tada pun gomila šetača iz svih europskih zemalja, a usluge im nude dućani, restorani, disko klubovi i barovi, kao i brojne galerije.

U razdoblju izvan ljetne sezone, Poreč je destinacija vikend-turista iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Austrija|Austrije]], i pogotovo [[Italija|Italije]]. Sportska infrastruktura je razvijena i koristi se cijele godine. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] ([[1991.]] – [[1994.]]), turistička je infrastruktura udomila izbjeglice iz drugih dijelova Hrvatske te [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Poznate osobe ==
* [[Matteo Calegari]] – hrv. prirodoslovac
* Kapetan [[Igino Rocco]] – časnik talijanske divizije Bergamo za vrijeme Drugog svjetskog rata. Talijanska kapitulacija ga zatiče u Splitu gdje su ga zajedno s ostatkom divizije nakon trinaestodnevnog otpora zarobili Nijemci. Izveden pred njemački vojni sud zbog veleizdaje, odbija pristupiti njemačkim snagama te biva osuđen na smrt zajedno s 47 talijanskih časnika. Strijeljan je 1. listopada 1943. pokraj Trilja.<ref>[Bartolini A., Per la patria e la libertà, Milano 1986]</ref>
* [[Mario Visintini]] (26. travnja 1913. – 11. veljače 1941.) – sa 16 potvrđenih zračnih pobjeda najbolji pilot aviona dvokrilaca Drugog svjetskog rata i prvi talijanski zračni as.
* [[Licio Visintini]] – (12. veljače 1915. – prosinac 1942.) mlađi brat Marija, član najbolje jedinice talijanske mornarice u Drugom svjetskom ratu 10. flotile MAS. Sudjeluje u napadima na Gilbrartar u svibnju i rujnu 1941. godine. Organizator tajne baze unutar teretnjaka "Olterra".
* [[Lina Galli]] – tal. pjesnikinja i spisateljica
* [[Antonio Crast]] – tal. kazališni i filmski glumac
* [[Sveti Mauro]] – biskup
* [[Giuseppe Pagano Pogatschnig]] – tal. arhitekt
* [[Rita Rušić]] (Rita Cecchi Gori) – hrv. pjevačica, glumica, supruga tal. producenta [[Vittorio Cecchi Gori|Vittorija Cecchija Gorija]], sina [[Mario Cecchi Gori|Marija Cecchija Gorija]]
* [[Giuseppe Picciola]] – tal. pjesnik
* [[Lidija Pilat]] – književnica
* [[Tomaso de Vergottini]] – tal. diplomat
* [[Marino Baldini]] – hrv. diplomat
* [[Kristijan Ipša]] – hrv. nogometaš
* [[Igor Jurković]] – hrv. kickboxač
* [[Korado Korlević]] – hrv. astronom
* [[Ivan Jakovčić]] – hrv. političar
* [[Bernard Porečan]] – hrv. slikar
* [[Antun Grabar]] – jedan od vođa pobune mornara u Boki Kotorskoj
* [[Juraj Dobrila]] – biskup porečko-pulski
* [[Eufrazije]] – porečki biskup
* [[Eligio Legović]] – hrv. arhitekt
* Tanja Božić – novinarka i urednica, putopisac. Dobitnica dvije nagrade Hrvatskog novinarskog društva, "Marija Jurić Zagorka" za grupni i pojedinačni rad. Dobitnica međunarodne nagrade FIJET-a 2016. "Marko Polo, slavni putopisac" za serijal putopisa o hrvatskoj baštini.
* [[Joakim Rakovac]] (Rakovci kraj Poreča) – hrv. antifašist, partizan i narodni heroj
* [[Milan Rakovac]] (Rakovci kraj Poreča) – hrvatski književnik, publicist i prevoditelj.
* [[Dragutin Nežić]] – porečko-pulski biskup
* [[Marino Baldini]] – hrv. arheolog, povjesničar umjetnosti, europarlamentarni zastupnik
* [[Giordano Pontini]] – zavičajni povjesničar
*[[Simon Sluga]] – hrv. nogometas
*[[Vedran Mataija]] – hrv. rukometas
*[[Daniel Šaškin]] – automobilist
*[[Ivan Herak]] – ministar turizma Republike Hrvatske i zastupnik u Saboru
*[[Anton Restović]] – generalni direktor RO "Riviera" Poreč i jedan od pokretača porečkog turizma

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Croatia Porec Euphrasius Basilika BW 2014-10-08 11-13-28.jpg|mini|Ulaz u Eufrazijevu baziliku]]
[[Datoteka:EuphrasiusBasilika.jpg|mini|Unutrašnjost Eufrazijeve bazilike]]
[[File:Decumanus_Porec_Croatia.jpg|thumb|Dekumanus]]
Stari je grad sačuvao raspored ulica starorimskog ''castruma''. Glavne su ulice ''Dekumanus'' i ''Cardo Maximus'' još sačuvane u izvornom drevnom obliku. ''Marafor'' je bio rimski [[trg]] (forum) s dva hrama. Jedan od njih, podignut u 1. stoljeću, posvećen je [[Rimska mitologija|rimskom bogu]] [[Neptun (mitologija)|Neptunu]], širok je 30 m, a dug 11 m. Sačuvano je par kuća iz [[romanika|romaničkog]] razdoblja (''Romanička kuća'' na Maraforu), kao i nekoliko divnih [[Mletačka Republika|mletačkih]] [[gotika|gotičkih]] palača. ''Istarska sabornica'', izvorno [[franjevci|franjevačka]] gotička [[crkva]] iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]], preuređena je u [[barok]]nom stilu u [[18. stoljeće|18. stoljeću]].

Kompleks ''[[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijeve bazilike]]'' iz [[5. stoljeće|5. stoljeća]], koji je na mjestu izvorne crkve prvi put proširen u [[6. stoljeće|6. stoljeću]] pod [[Bizant]]om i [[biskup]]om [[Eufrazije]]m, predstavlja najvažniji i najvrjedniji kulturni spomenik Poreča, a [[UNESCO]] ju je [[1997.]] zaštitio kao spomenik svjetske baštine.

Grad je bio opasan obrambenim zidinama od [[12. stoljeće|12.]] do [[19. stoljeće|19.]] stoljeća.

== Kultura ==
*U Poreču djeluje katedra [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] – Pučko otvoreno učilište.
*Koncepciju [[prostorni razvitak|prostornog razvitka]] općine Poreč napravili su hrvatski prostorni planer i urbanist [[Neven Kovačević (arhitekt)|Neven Kovačević]] i Franić, projekt stambenog naselja [[Novo Selo (Poreč)|Novog Sela]] napravili su Kovačević i Ivanišin, urbanističku studiju sanacije povijesne jezgre Poreča napravili su Kovačević, N. Cimerman i R. Cimerman, vođenje prostorne problematike za općinu Poreč i izgradnju [[sezonski grad|sezonskog grada]] [[Červar-Porat|Červar-Porta]] kraj Poreča vodio je arhitekt Neven Kovačević.<ref>DAZ: [http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/u-tinelu-neven-kovacevic-i-hrvoje-hrabak,1168.html U tinelu: Neven Kovačević i Hrvoje Hrabak], 2. veljače 2012., [[U tinelu]], Društvo arhitekata Zagreb</ref><ref>[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., natuknica Neven Kovačević</ref>
*Povijesni festival [[Giostra – Porečki povijesni festival|Giostra]].

== Šport ==
*Odbojkaški klub "Poreč"
*[[RK Poreč]] – rukometni klub
*boćarski klub "[[boćarski klub Istra Poreč|Istra]]"
*vaterpolo klub "[[vaterpolski klub Poreč|Poreč]]"
*nogometni klub "[[NK Jadran Poreč|Jadran]]"
* košarkaški klub [[KK Poreč|"Poreč"]]
*jedriličarski klub "Horizont"
*golf klub "Parentium"
*tenis klub "Poreč"
*judo klub "Istra"
*karate klub "Finida"
*veslački klub "Adriaco"
*Biciklistički klub "Poreč"
*automobilistički klub [[AK Poreč Motorsport|Poreč Motorsport]]
*Plivački klub "Poreč"
*Klub za daljinsko plivanje "Poreč"
*Kickboxing klub "King"
*Atletski klub "Maximvs"

1999. otvoren je [[Motodrom Poreč]] u neposrednoj blizini grada. [[Ski lift Poreč]] otvoren 1989., u vrijeme otvorenja bio je jedan od samo 3 ski lifta u Europi.<ref>https://www.myporec.com/hr/otkrijte-porec/286</ref>

Godine 2008., za potrebe održavanja [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|Svjetskog prvenstva u rukometu 2009.]], izgrađena je višenamjenska [[Športska dvorana Žatika]].

Na ulazu u Zelenu Lagunu nalazi se golf vježbalište (driving range).

Održavaju se biciklističke utrke [[Istarsko proljeće]], [[Trofej Poreč]], GP Laguna Poreč.

[[WA Svjetski streličarski kup u Hrvatskoj|Svjetski streličarski kup]] održavao se u Poreču u svojoj inauguralnoj sezoni 2006. godine, te zatim 2008.-'11.

Od 2015. do 2018. u Poreču je organiziran turnir ''[[FIVB Svjetska serija odbojke na pijesku u Hrvatskoj|FIVB Beach Volleyball World Tour]]-a'' .

Od 2000. održava se ''Plivački maraton „Porečki delfin“'', najveći sportsko-rekreativni plivački događaj u Hrvatskoj.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sportmix/na-porecki-delfin-stize-vise-od-tisucu-plivaca-najveci-rekreativni-plivacki-dogadaj-u-hrvatskoj-sudionike-ocekuje-bogat-sportski-i-zabavni-program/7694472/</ref><ref>http://poreckidelfin.com/gotovo-1000-plivaca-sudjelovalo-na-19-poreckom-delfinu/</ref>

[[Rally Poreč]], koji se održava od 1999. je jedan od najdugovječnijih relija na teritoriju Hrvatske,<ref>[https://rallyporec.wixsite.com/rallyporec/untitled Rally Poreč] Mape BI/SS Maps (pristupljeno 3. studenoga 2019.)</ref> odnosno Opel Will Rally Poreč.<ref>[https://opel.autowill.hr/opel-novosti/opel-novosti/223740e5-8f6d-4910-901b-9ba372bd2734/ Opel Autowill]</ref>

Sport Fest, prvi hrvatski sportski sajam, održava se od 2017.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/video/sportmix-video/veliki-sportski-vikend-u-porcu-postaje-jos-bolji-uz-bogati-sadrzaj/9226814/</ref>

[[SUPer Surfers Challenge Poreč – Lanterna]] je prva hrvatska SUP utrka Elite ranga.

*[[Pučke igre Poreštine]], prvo izdanje održano 2009., igre: [[pljočkanje]], hitanje grote spod guzice, trčanje u vrećama i utrka kariolama.<ref>https://www.parentium.com/prva.asp?clanak=23199</ref>

Održavale su se [[WTC-ove triatlonske utrke u Hrvatskoj|triatlon utrke za WTC-ov svjetski kup]].

== Promet ==

Ceste su glavni [[promet]]ni putovi. Poreč je dobro povezan s ostatkom Istre i svim većim gradovima u okolici, kao što su [[Trst]], [[Rijeka]], [[Ljubljana]] i [[Zagreb]]. Najbliža komercijalna [[zračna luka]] nalazi se u [[Pula|Puli]]. Pomorski je promet izgubio na važnosti, osim za turističke izlete, prvenstveno duž istarske obale i u [[Venecija|Veneciju]]. Najbliža [[željeznička pruga]] je u [[Pazin]]u, koji je sjedište [[Istarska županija|Istarske županije]]. Godine [[1902.]] izgrađena je uskotračna željeznička linija od Trsta do Poreča, po imenu ''[[Parenzana]]'', a ukinuta je [[1935.]]

==Zanimljivosti==
''La mula de Parenzo'' jedna je od najpoznatijih pučkih pjesama Istre, Trsta, Dalmacije, Kvarnera. Neslužbena himna Poreča. Pjesma je nastala prije dvije stotine godina, a pjevali su je istrovenetski barkarjoli, ribari, a u početku se zvala ''La goba de Parenzo''. Pjesma je lako pamtljiva, a priča se i da ju je večer prije samoubojstva pjevao i Ernest Hemingway. ''"Navečer, prvog srpnja 1961. godine, Ernest i Mary Hemingway vratili su se s večere u svoju kolibu u Ketchamu, Idaho, i u očito dobrom raspoloženju malo su si zapjevali. Počela je Mary, pjevajući "Tutti mi chiamano bionda", a Ernest joj se pridružio. Završivši pjesmu, Ernest je uputio ženi riječi: "Good night, my kitten", i pošao spavati. Sljedećeg jutra, 2. srpnja, Ernest se probudio oko sedam sati, otišao u podrum, napunio obje cijevi svoje Boss sačmarice, vratio se gore u predsoblje, i prostrijelio si glavu."''<ref>http://www.regionalexpress.hr/site/more/znate-li-rijechi-narodne-pjesme-la-mula-de-parenzo</ref>

== Panorama ==
{{Panoramska slika|Porec panorama.jpg|2048px|<center>'''Panorama Poreča'''</center>}}

==Izvori==
{{izvori}}

== Također pogledajte ==

* [[Porečko-pulska biskupija]]
* [[Porečka biskupija]]

== Vanjske poveznice ==

{{commons|Poreč}}

*[http://porec-parenzo.net/ Poreč – turistički vodič]
*[http://porec.aventin.hr Poreč]
*[http://www.istramap.com/porec/1.aspx Karta Poreča]
*[http://www.porec.hr/ Službene stranice grada Poreča]
*[http://www.parentium.com Nezavisni portal grada Poreča – www.parentium.com]
*[http://www.porestina.info/ Portal Poreštine]
*[http://reisewiki.net/kroatien/istrien/porec.html Poreč]
*[http://www.rkporec.hr Rukometni klub Poreč]
*[https://www.mrf-musicfestivals.com/international-festival-of-choirs-and-orchestras-in-istria-croatia.phtml Istra Music Festival – Međunarodni festival zborova i orkestara u Poreču]

{{GiO IŽ}}
{{Poreč}}

[[Kategorija:Poreč| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Istarskoj županiji]]