Porajmos - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 22:18, 6. prosinac 2025.

2025-12-06T22:18:02Z

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2025. u 22:18
Redak 10:		Redak 10:
	== Početci progona ==		== Početci progona ==

	Broj Roma i Sinta u Njemačkoj je u vrijeme dolaska nacista na vlast bio relativno mali - oko 25.000 - pa je privlačio tek sporadičnu pažnju vlasti, koje su povremeno pribjegavale strogim mjerama da se ograniči kretanje karavana osoba bez stalnog prebivališta.		Broj Roma i [[Sinti\|Sinta]] u Njemačkoj je u vrijeme dolaska nacista na vlast bio relativno mali - oko 25.000 - pa je privlačio tek sporadičnu pažnju vlasti, koje su povremeno pribjegavale strogim mjerama da se ograniči kretanje karavana osoba bez stalnog prebivališta.

	Izmjenom [[~~Nirnberški~~ zakoni\|~~Nirnberških~~ zakona]] od 26. studenog 1935. zabrane koje su se odnosile na [[Židovi\|Židove]] proširene su i na Rome, te su time zabranjeni brakovi i spolno općenje između "arijaca" i Roma, kojima je ujedno oduzet status [[Državljanstvo\|državljana]] Njemačke.		Izmjenom [[Nürnberški zakoni\|Nürnberških zakona]] od 26. studenog 1935. zabrane koje su se odnosile na [[Židovi\|Židove]] proširene su i na Rome, te su time zabranjeni brakovi i spolno općenje između "arijaca" i Roma, kojima je ujedno oduzet status [[Državljanstvo\|državljana]] Njemačke.

	1939. godine je u sastavu državne policije osnovana ''Reichszentrale zur Bekampfung des Zigeunerungwesens'', također sa zadaćom da onemogući kretanje karavana.		1939. godine je u sastavu državne policije osnovana ''Reichszentrale zur Bekampfung des Zigeunerungwesens'', također sa zadaćom da onemogući kretanje karavana.

	[[Heinrich Himmler]] 27. travnja 1940. godine naređuje prvo preseljenje 2.500 Roma iz Njemačke, na područje okupirane Poljske. Rome je pritom trebalo označiti slovom (Z) (njem. "''Zigeuner''", "Ciganin") a ako su vidjelo da su bili "miješane krvi" (ZM+) za one koje se prepoznavalo da su "pretežno ~~Romske~~" krvi, a (ZM-) ako se pretpostavljalo da kod njih prevladava "arijsko" podrijetlo. Oni kod kojih se nije prepoznavalo koje porijeklo prevladava, trebalo je označiti oznakom (ZM).		[[Heinrich Himmler]] 27. travnja 1940. godine naređuje prvo preseljenje 2.500 Roma iz Njemačke, na područje okupirane Poljske. Rome je pritom trebalo označiti slovom (Z) (njem. "''Zigeuner''", "Ciganin") a ako su vidjelo da su bili "miješane krvi" (ZM+) za one koje se prepoznavalo da su "pretežno romske" krvi, a (ZM-) ako se pretpostavljalo da kod njih prevladava "arijsko" podrijetlo. Oni kod kojih se nije prepoznavalo koje porijeklo prevladava, trebalo je označiti oznakom (ZM).

	[[Adolf Eichmann]] je naredio da se dio Roma iz Austrije deportira u geto koji se za njih imao u rediti u ''[[Łódź]]<nowiki/>u'' u Poljskoj. Onamo ih je 5. studenog 1941. god. stiglo oko 1.000. Poslije je taj broj narastao na oko 5.000; 1943. godine će svi oni biti premješteni u [[Sabirni logor Auschwitz]].		[[Adolf Eichmann]] je naredio da se dio Roma iz Austrije deportira u geto koji se za njih imao u rediti u ''[[Łódź]]<nowiki/>u'' u Poljskoj. Onamo ih je 5. studenog 1941. god. stiglo oko 1.000. Poslije je taj broj narastao na oko 5.000; 1943. godine će svi oni biti premješteni u [[Sabirni logor Auschwitz]].

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T13:43:20Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 13:43
Redak 24:		Redak 24:
	== Slanje u sabirne logore i masovna ubijanja u zemljama na istoku Europe ==		== Slanje u sabirne logore i masovna ubijanja u zemljama na istoku Europe ==
	[[Heinrich Himmler\|Himmler]] je 16. prosinca 1942. izdao naredbu da se svi Romi (bili su izuzeti oni koji su bili zaposleni na poslovima koji su pomagali ratnom naporu) iz [[Treći Reich\|Reicha]] deportiraju u [[Sabirni logor Auschwitz\|Auschwitz]], oni su onamo počeli biti dovođeni počev od 26. veljače 1943. godine. Ispočetka, za razliku od [[Židovi\|Židova]], njihove obitelji nisu bile razdjeljivane, a nisu niti bili šišani do gola. Kod dolaska u logor našivan im je na odjeću smeđi trokut s vrhom okrenutim nadolje. Jedan red logorskih baraka sagrađenih neposredno pred dolazak Roma nazvan je ''Zigeunerlager.'' Taj je dio logora imao kapacitet za oko 10.000 zatočenika, te je bio zabranjen kontakt između njih i drugih zatočenika u logoru. Kasnije je u Auschwitz dopremljeno i više Roma - njih oko 23.000, od kojih je oko 19.000 naposljetku ubijeno u plinskim komorama. Dio muškaraca Roma je odatle poslan u rad na kamenolom u logoru [[Mauthausen]].		[[Heinrich Himmler\|Himmler]] je 16. prosinca 1942. izdao naredbu da se svi Romi (bili su izuzeti oni koji su bili zaposleni na poslovima koji su pomagali ratnom naporu) iz [[Treći Reich\|Reicha]] deportiraju u [[Sabirni logor Auschwitz\|Auschwitz]], oni su onamo počeli biti dovođeni počev od 26. veljače 1943. godine. Ispočetka, za razliku od [[Židovi\|Židova]], njihove obitelji nisu bile razdjeljivane, a nisu niti bili šišani do gola. Kod dolaska u logor našivan im je na odjeću smeđi trokut s vrhom okrenutim nadolje. Jedan red logorskih baraka sagrađenih neposredno pred dolazak Roma nazvan je ''Zigeunerlager.'' Taj je dio logora imao kapacitet za oko 10.000 zatočenika, te je bio zabranjen kontakt između njih i drugih zatočenika u logoru. Kasnije je u Auschwitz dopremljeno i više Roma - njih oko 23.000, od kojih je oko 19.000 naposljetku ubijeno u plinskim komorama. Dio muškaraca Roma je odatle poslan u rad na kamenolom u logoru [[Mauthausen]].
	[[~~File~~:Brown triangle svg.jpg\|thumb\|Romi u nacističkim logorima označavani su tamnosmeđim trokutom našivenim na odjeću]]		[[Datoteka:Brown triangle svg.jpg\|thumb\|Romi u nacističkim logorima označavani su tamnosmeđim trokutom našivenim na odjeću]]
	Od ožujka 1943. godina dr. [[Josef Mengele]] na blizancima - najviše među djecom u ''Zigeunerlageru -'' započinje razne medicinske pokuse. Tipično su djeca namjerno bila izlagana zaraznim bolestima. Pred smrt uslijed eksperimenta, ubijani su injekcijama [[Fenoli\|fenola]], što je olakšavalo provođenje [[Obdukcija\|obdukcije]].		Od ožujka 1943. godina dr. [[Josef Mengele]] na blizancima - najviše među djecom u ''Zigeunerlageru -'' započinje razne medicinske pokuse. Tipično su djeca namjerno bila izlagana zaraznim bolestima. Pred smrt uslijed eksperimenta, ubijani su injekcijama [[Fenoli\|fenola]], što je olakšavalo provođenje [[Obdukcija\|obdukcije]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T16:14:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Bundesarchiv R 165 Bild-244-48, Asperg, Deportation von Sinti und Roma.jpg|350px|right|Deportacija njemačkih Roma]]

'''''Porajmos''''' ([[romski jezik|ro]]. [pʰoɽai̯ˈmos], uništenje) je termin kojim [[Romi]] označavaju genocid koji je nad tim narodom provođen od strane [[Nacizam|nacista]] i njihovih koloboracionista tijekom [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]]. Procjene broja pobijenih Roma u izrazito masovnom stradanju kreću se između 500.000 i 1.500.000 poginulih.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.exberliner.com/features/people/roma-and-sinti-memorial-part-2/|title="The old figure of 500,000 victims is still being pushed. I wonder if there’s an agenda."|author=Ruth Schneider|date=14. siječnja 2013.|work=|language=engleski|publisher=Exberliner|accessdate=19. travnja 2019.}}</ref>

Koristi se također i termin '''''Samudaripen''''', koji znači "masovno ubijanje".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.romarchive.eu/en/voices-of-the-victims/genocide-holocaust-porajmos-samudaripen/|title=Genocide, Holocaust, Porajmos, Samudaripen|author=Karola Fings|date=|work=|language=engleski|publisher=RomArchive
Search|accessdate=19. travnja 2019.}}</ref>

2. kolovoza se obilježava dan ''Samudaripena'', u sjećanje na masovno ubojstvo 2.897 Roma toga dana 1944. godine u [[Sabirni logor Auschwitz|Sabirnom logoru Auschwitz]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacionalno.hr/medunarodni-dan-sjecanja-na-romske-zrtve-genocida-u-drugom-svjetskom-ratu/|title=Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu|author=|date=2. kolovoza 2017.|work=|language=|publisher=Nacionalno.hr|accessdate=19. travnja 2019.}}</ref>

== Početci progona ==

Broj Roma i Sinta u Njemačkoj je u vrijeme dolaska nacista na vlast bio relativno mali - oko 25.000 - pa je privlačio tek sporadičnu pažnju vlasti, koje su povremeno pribjegavale strogim mjerama da se ograniči kretanje karavana osoba bez stalnog prebivališta.

Izmjenom [[Nirnberški zakoni|Nirnberških zakona]] od 26. studenog 1935. zabrane koje su se odnosile na [[Židovi|Židove]] proširene su i na Rome, te su time zabranjeni brakovi i spolno općenje između "arijaca" i Roma, kojima je ujedno oduzet status [[Državljanstvo|državljana]] Njemačke.

1939. godine je u sastavu državne policije osnovana ''Reichszentrale zur Bekampfung des Zigeunerungwesens'', također sa zadaćom da onemogući kretanje karavana.

[[Heinrich Himmler]] 27. travnja 1940. godine naređuje prvo preseljenje 2.500 Roma iz Njemačke, na područje okupirane Poljske. Rome je pritom trebalo označiti slovom (Z) (njem. "''Zigeuner''", "Ciganin") a ako su vidjelo da su bili "miješane krvi" (ZM+) za one koje se prepoznavalo da su "pretežno Romske" krvi, a (ZM-) ako se pretpostavljalo da kod njih prevladava "arijsko" podrijetlo. Oni kod kojih se nije prepoznavalo koje porijeklo prevladava, trebalo je označiti oznakom (ZM).

[[Adolf Eichmann]] je naredio da se dio Roma iz Austrije deportira u geto koji se za njih imao u rediti u ''[[Łódź]]<nowiki/>u'' u Poljskoj. Onamo ih je 5. studenog 1941. god. stiglo oko 1.000. Poslije je taj broj narastao na oko 5.000; 1943. godine će svi oni biti premješteni u [[Sabirni logor Auschwitz]].

[[Hans Frank]], koji je vodio nacističku upravu Poljske (onog dijela koji nije bio pripojen Njemačkoj), tražio je da se u Poljsku ne šalje više Roma, nego da se njihovo "pitanje" riješi na drugačiji način.

== Slanje u sabirne logore i masovna ubijanja u zemljama na istoku Europe ==
[[Heinrich Himmler|Himmler]] je 16. prosinca 1942. izdao naredbu da se svi Romi (bili su izuzeti oni koji su bili zaposleni na poslovima koji su pomagali ratnom naporu) iz [[Treći Reich|Reicha]] deportiraju u [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz]], oni su onamo počeli biti dovođeni počev od 26. veljače 1943. godine. Ispočetka, za razliku od [[Židovi|Židova]], njihove obitelji nisu bile razdjeljivane, a nisu niti bili šišani do gola. Kod dolaska u logor našivan im je na odjeću smeđi trokut s vrhom okrenutim nadolje. Jedan red logorskih baraka sagrađenih neposredno pred dolazak Roma nazvan je ''Zigeunerlager.'' Taj je dio logora imao kapacitet za oko 10.000 zatočenika, te je bio zabranjen kontakt između njih i drugih zatočenika u logoru. Kasnije je u Auschwitz dopremljeno i više Roma - njih oko 23.000, od kojih je oko 19.000 naposljetku ubijeno u plinskim komorama. Dio muškaraca Roma je odatle poslan u rad na kamenolom u logoru [[Mauthausen]].
[[File:Brown triangle svg.jpg|thumb|Romi u nacističkim logorima označavani su tamnosmeđim trokutom našivenim na odjeću]]
Od ožujka 1943. godina dr. [[Josef Mengele]] na blizancima - najviše među djecom u ''Zigeunerlageru -'' započinje razne medicinske pokuse. Tipično su djeca namjerno bila izlagana zaraznim bolestima. Pred smrt uslijed eksperimenta, ubijani su injekcijama [[Fenoli|fenola]], što je olakšavalo provođenje [[Obdukcija|obdukcije]].

Dio Roma iz Francuske deportiran je u [[Sabirni logor Dachau|Dachau]] i neke druge sabirne logore na području Njemačke. Na područjima bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i nekih drugih zemalja na istoku Europe, njemačke ''Einsatzgruppen'' (mobilne postrojbe za ubijanja) su išle od sela do sela i vršile pokolje Roma.

== Porajmos u Hrvatskoj ==
Vlasti [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] su ubrzo nakon proglašenja nezavisnosti 10. travnja 1941. god. donijeli po uzoru na tadašnje njemačke rasne zakone ''Zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti,'' ''[[Državljanstvo NDH|Zakonsku odredbu o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskoga naroda]]'' od 30. travnja 1941. godine<ref name=":7">{{Citiranje časopisa|author=Boško Zuckerman|title=Prilog proučavanju antisemitizma i protužidovske propagande u vodećem zagrebačkom ustaškom tisku (1941-1943)|url=https://hrcak.srce.hr/63336|date=2010-12-15|journal=Radovi : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=42|issue=1|pages=355–385|language=hr|accessdate=2020-12-18}}</ref>, te ''Naredba o ustrojstvu djelokruga rada rasnopolitičkog povjerenstva'' od 4. lipnja 1941. godine. Romima i [[Židovi|Židovima]], kao pripadnicima "ne-arijevskih naroda" oduzeta su tim propisima građanskava prava.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Holocaust in Croatia|author=Goldstein, Ivo,|last=Goldstein, Ivo,|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=https://www.worldcat.org/oclc/924637455|format=|edition=English-language edition|language=|pages=115|publisher=|location=Pittsburgh, Pa.|others=|quote=|accessdate=|isbn=978-0-8229-4451-5|id=}}</ref>

Smatra se da je u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] ubijeno oko 26.000 Roma, od toga - prema nekim procjenama - između 7 i 15 tisuća u [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnom logoru Jasenovac]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jasenovac-camp|title=Concentration Camps: Jasenovac|author=Jewish Virtual Librarz|date=|work=|language=engleski|publisher=American-Israeli Cooperative Enterprise|accessdate=19. travnja 2019.}}</ref> Na području BiH se muslimanska zajednica bila zauzela za svoje pripadnike koji su bili Romi, pa su oni uglavnom spašeni.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bljesak.info/vijesti/flash/bih-jedina-zemlja-u-kojoj-je-sprijecen-genocid-nad-romima/207686|title=BiH jedina zemlja u kojoj je spriječen genocid nad Romima - Pročitajte više na: https://www.bljesak.info/vijesti/flash/bih-jedina-zemlja-u-kojoj-je-sprijecen-genocid-nad-romima/207686|author=|date=2. kolovoza 2017.|work=|language=|publisher=Bljesak.info|accessdate=19. travnja 2019.}}</ref>

Najvećim stratištem Roma u NDH smatra se [[Uštica]], kod [[Jasenovac|Jasenovca]]. Tzv. "Ciganski logor", koji je bilo dio [[Koncentracijski logor Jasenovac|Koncentracijskog logora Jasenovac]], djelovao je od 1942. do 1945., a u njega su bile dovođene čitave romske obitelji. Tijekom ljeta 1942. god. svakodnevno su iz tog logora Romi prebacivani u obližnju Donju Gradinu i ondje ubijani; dio Roma ubijen je i u samoj Uštici.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5961|title=JUSP Jasenovac - UŠTICA|work=www.jusp-jasenovac.hr|accessdate=2020-12-21}}</ref> Na tom mjestu u spomen ubijenima danas se nalazi [[Romski Memorijalni centar „Uštica“|Romski Memorijalni centar "Uštica"]].

Makar popisi stanovništva i drugi službeni podatci iz doba Kraljevine Jugoslavije ne omogućuju utvrđivanje točnog broja Roma koji su II. svjetski rat dočekali na području NDH, na osnovi neizravnih indikacija [[Mark Biondich]] procjenjuje da ih je bilo približno 31 tisuću; druge procjene uglavnom kreću od 27.000 do 28.000 Roma<ref name=":5">{{Citiranje weba|url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf|title=Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945 (članak u zborniku)|author=Mark Biondich|date=2002|work=|language=engleski|publisher=CENTER FOR ADVANCED HOLOCAUST STUDIES,
UNITED STATES HOLOCAUST MEMORIAL MUSEUM|accessdate=6. siječnja 2018.}}</ref>. Prvi poslijeratni popis iz 1948. otkrio je svega 405 Roma u Hrvatskoj i 422 u BiH, tako da je njihovo istrebljenje bilo gotovo totalno. Na području BiH je stanoviti broj Roma koji su bili muslimanske vjeroispovijedi i koji nisu bili nomadi, izbjegao pokolj – ali su se nakon rata deklarirali kao Muslimani.<ref name=":5" /> Prema „Enciklopediji holokausta“ Sveučilišta Columbia iz 2000. god., na području bivše Jugoslavije prije Drugog svjetskog rata živjelo je oko 100.000 Roma, od čega je ubijeno njih između 26.000 i 90.000.<ref>{{Citiranje weba|url=https://archive.org/details/columbiaguidetot00niew/page/422/mode/2up|title=The Columbia guide to the Holocaust, str. 422, 423|author=Niewyk, Donald L.; Nicosia, Francis R.|date=2000.|work=|language=engleski|publisher=Columbia University Press|accessdate=27. siječnja 2021.}}</ref>

[[Franjo Tuđman]] u svojoj knjizi ''"Velike ideje i mali narodi"'' piše: ''"Povijesna je činjenica da je ustaški režim NDH, u provedbi svojih planova o smanjenju ‘neprijateljskog srpsko-pravoslavnog pučanstva u hrvatskim zemljama’ izvršio velik genocidni zločin nad Srbima, a razmjerno još veći nad Romima i Židovima, u provedbi nacističke rasne politike."''<ref>{{Citiranje časopisa|author=Boris Havel|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=O izučavanju holokausta u Hrvatskoj i hrvatskoj državotvornosti|url=https://hrcak.srce.hr/137033|date=2015-03-30|year=|month=|journal=Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja|volume=XIII|issue=1|pages=105|id=|language=hr|accessdate=2021-01-16}}</ref>

Njemački povjesničar Alexander Korb iznosi da, za razliku od [[Holokaust|holokausta]] nad Židovima, koji je u NDH provođen na zahtjev [[Treći Reich|nacističke Njemačke]], takvog zahtjeva Njemačke za provođenje porajmosa u NDH nije bilo. Ustaške vlasti su se na istrebljivanje Roma samostalno odlučile, makar po uzoru na Njemačku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/njemacki-povjesnicar-i-jedan-od-vodecih-strucnjaka-za-povijest-ndh-ovo-je-prava-istina-o-broju-ubijenih-u-jasenovcu-7373904|title=NJEMAČKI POVJESNIČAR I JEDAN OD VODEĆIH STRUČNJAKA ZA POVIJEST NDH 'Ovo je prava istina o broju ubijenih u Jasenovcu'|author=Robert Bajruši|date=20. svibanj 2018.|publisher=Jutarnji list|accessdate=21. travnja 2021.}}</ref>

== Ekscesi druge strane prema Romima tijekom Drugog svjetskog rata ==
2017. godine su na Igu kod Ljubljane vlasti Republike Slovenije izvršile ekshumaciju tijela 53 Roma oba spola i svih uzrasta, koje su 1942. godine bili žrvte "preventivne likvidacije" koju su strijeljanjem izvršili [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]], koji su se plašili da bi Romi mogli talijanskim okupatorima otkriti mjesta gdje se partizani kriju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtvslo.si/slovenija/preventivno-unicenje-zaradi-strahu-pred-izdajo-v-iski-odkrito-mnozicno-grobisce-romov/439284|title="Preventivno uničenje" zaradi strahu pred izdajo - v Iški odkrito množično grobišče Romov|author=|date=30. studeni 2017.|work=|language=slovenski|publisher=RTV Slovenija|accessdate=2. ožujka 2020.}}</ref>

== Vanjske poveznice ==
*[http://romi.hr/fokus/hrvatska/porajmos-zaboravljeni-holokaust PORAJMOS – ZABORAVLJENI HOLOKAUST], kod Romi.hr
*{{eng oznaka}}[https://www.yahadinunum.org/porajmos-the-roma-genocide/ PORAJMOS: THE ROMA GENOCIDE, Yahad-In Unum (Francuska)]
*{{eng oznaka}}[https://www.paveepoint.ie/porajmos-the-forgotten-roma-holocaust/ Porajmos - The Forgotten Roma Holocaust, Pavee Point, Traveller and Roma Centre, Dublin]
*[https://hrcak.srce.hr/file/336518 Stradanje Roma u Slavoniji za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1941. – 1945.], Danijel Vojak, Scrinia Slavonica 19 (2019), 217-239
*[https://rmcu.hr/ Romski memorijalni centar Uštica], pristupljeno 27. siječnja 2021.

==Izvori==
{{izvori}}

{{Nacionalsocijalizam}}
{{Drugi svjetski rat}}

[[Kategorija:Romi]]
[[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Genocidi]]
[[Kategorija:Nacizam]]