Popravak DNK - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-24T02:13:59Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 02:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Popravak DNK'''-->'''~~Popravak DNK''' su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule [[DNK]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim\|enzimi]], [[gen\|geni]] i molekulski procesi. <ref name="OS">{{Citiranje weba\|title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA\|url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc\|work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju.\|publisher=Sveučilište u Osijeku\|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>		Popravak DNK''' su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule [[DNK]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim\|enzimi]], [[gen\|geni]] i molekulski procesi. <ref name="OS">{{Citiranje weba\|title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA\|url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc\|work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju.\|publisher=Sveučilište u Osijeku\|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>

	Popravak je osobito važan zbog oštećenja u molekuli DNK koja zaustavljaju repliciranje kromosoma, jer to ugrožava stanični genom i samu stanicu. Stanica teži očuvati se i zato aktivira više puteva popravka. Neki popravci su potpuni i vraća stanicu u ispravno stanje, a neki popravci skloni su stvaranju pogrješaka. Ova skupina zaobilazi oštećenja i iskazuje toleranciju prema njima. Posljedica je da se ugradi ova nova nukleinska baza i mogući nastanak mutacija.<ref name="PBF"/>		Popravak je osobito važan zbog oštećenja u molekuli DNK koja zaustavljaju repliciranje kromosoma, jer to ugrožava stanični genom i samu stanicu. Stanica teži očuvati se i zato aktivira više puteva popravka. Neki popravci su potpuni i vraća stanicu u ispravno stanje, a neki popravci skloni su stvaranju pogrješaka. Ova skupina zaobilazi oštećenja i iskazuje toleranciju prema njima. Posljedica je da se ugradi ova nova nukleinska baza i mogući nastanak mutacija.<ref name="PBF"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-02T01:12:29Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 01:12
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Popravak DNK'''-->'''Popravak DNK''' su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule [[DNK]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim\|enzimi]], [[gen\|geni]] i molekulski procesi. <ref name="OS">{{~~Citiraj web~~\|title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA\|url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc\|work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju.\|publisher=Sveučilište u Osijeku\|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>		<!--'''Popravak DNK'''-->'''Popravak DNK''' su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule [[DNK]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim\|enzimi]], [[gen\|geni]] i molekulski procesi. <ref name="OS">{{Citiranje weba\|title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA\|url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc\|work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju.\|publisher=Sveučilište u Osijeku\|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>

	Popravak je osobito važan zbog oštećenja u molekuli DNK koja zaustavljaju repliciranje kromosoma, jer to ugrožava stanični genom i samu stanicu. Stanica teži očuvati se i zato aktivira više puteva popravka. Neki popravci su potpuni i vraća stanicu u ispravno stanje, a neki popravci skloni su stvaranju pogrješaka. Ova skupina zaobilazi oštećenja i iskazuje toleranciju prema njima. Posljedica je da se ugradi ova nova nukleinska baza i mogući nastanak mutacija.<ref name="PBF"/>		Popravak je osobito važan zbog oštećenja u molekuli DNK koja zaustavljaju repliciranje kromosoma, jer to ugrožava stanični genom i samu stanicu. Stanica teži očuvati se i zato aktivira više puteva popravka. Neki popravci su potpuni i vraća stanicu u ispravno stanje, a neki popravci skloni su stvaranju pogrješaka. Ova skupina zaobilazi oštećenja i iskazuje toleranciju prema njima. Posljedica je da se ugradi ova nova nukleinska baza i mogući nastanak mutacija.<ref name="PBF"/>
Redak 9:		Redak 9:
	DNK može biti oštećena na razne načine: to mogu biti krivo sparene baze, apurinska i apirimidinska (AP) mjesta, promijenjene baze, jednolančani lomovi, dvolančani lomovi, unakrižno povezivanje lanaca. <ref name="OS"/>		DNK može biti oštećena na razne načine: to mogu biti krivo sparene baze, apurinska i apirimidinska (AP) mjesta, promijenjene baze, jednolančani lomovi, dvolančani lomovi, unakrižno povezivanje lanaca. <ref name="OS"/>

	DNK se popravlja raznim mehanizmima. To može biti reverzija oštećenja (kao što je fotoreaktivacija, alkiltransferaze), ekscizijski popravak (bazni i nukleotidni), rekombinacijski popravak (homolognom i nehomolognom rekombinacijom), popravak krivo sparenih baza.<ref name="OS"/> Na oštećenje DNK može se javiti stanični odgovor (pr. [[odgovor SOS]] kod bakterija koji je opisao i imenovao hrvatski znanstvenik [[Miroslav Radman]] 1974.).<ref name="OS"/><ref name="PBF">{{~~Citiraj web~~\|title=Izv. prof. dr. sc. Višnje Bačun-Družina. Odgovor bakterijske stanice na oštećenja u DNA\|url=http://www.pbf.unizg.hr/content/download/26601/103160/version/1/file/Odgovor+bakterijske+stanice+na+o%C5%A1te%C4%87enja+u+DNA.pdf\|work=\|publisher=PBF Zagreb\|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>		DNK se popravlja raznim mehanizmima. To može biti reverzija oštećenja (kao što je fotoreaktivacija, alkiltransferaze), ekscizijski popravak (bazni i nukleotidni), rekombinacijski popravak (homolognom i nehomolognom rekombinacijom), popravak krivo sparenih baza.<ref name="OS"/> Na oštećenje DNK može se javiti stanični odgovor (pr. [[odgovor SOS]] kod bakterija koji je opisao i imenovao hrvatski znanstvenik [[Miroslav Radman]] 1974.).<ref name="OS"/><ref name="PBF">{{Citiranje weba\|title=Izv. prof. dr. sc. Višnje Bačun-Družina. Odgovor bakterijske stanice na oštećenja u DNA\|url=http://www.pbf.unizg.hr/content/download/26601/103160/version/1/file/Odgovor+bakterijske+stanice+na+o%C5%A1te%C4%87enja+u+DNA.pdf\|work=\|publisher=PBF Zagreb\|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>

	Po vremenu popravka, razlikujemo popravke prije, tijekom i poslije replikacije. Kod bakterija, popravci prije replikacije su reverzije oštećenja, tijekom replikacije zaobilazi se oštećenja i postoji mogućnost nastajanja [[mutacija\|mutacija]] (odgovor SOS i rekombinacijski popravak), a poslije replikacije popravlja se krivo sparene baze.<ref name="PBF"/>		Po vremenu popravka, razlikujemo popravke prije, tijekom i poslije replikacije. Kod bakterija, popravci prije replikacije su reverzije oštećenja, tijekom replikacije zaobilazi se oštećenja i postoji mogućnost nastajanja [[mutacija\|mutacija]] (odgovor SOS i rekombinacijski popravak), a poslije replikacije popravlja se krivo sparene baze.<ref name="PBF"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T05:35:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 05:35
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Popravak DNK'''-->'''Popravak DNK''' su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule [[DNK]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim\|enzimi]], [[gen\|geni]] i molekulski procesi. <ref name="OS">{{~~cite~~ web\|title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA\|url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc\|work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju.\|publisher=Sveučilište u Osijeku\|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>		<!--'''Popravak DNK'''-->'''Popravak DNK''' su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule [[DNK]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim\|enzimi]], [[gen\|geni]] i molekulski procesi. <ref name="OS">{{Citiraj web\|title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA\|url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc\|work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju.\|publisher=Sveučilište u Osijeku\|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>

	Popravak je osobito važan zbog oštećenja u molekuli DNK koja zaustavljaju repliciranje kromosoma, jer to ugrožava stanični genom i samu stanicu. Stanica teži očuvati se i zato aktivira više puteva popravka. Neki popravci su potpuni i vraća stanicu u ispravno stanje, a neki popravci skloni su stvaranju pogrješaka. Ova skupina zaobilazi oštećenja i iskazuje toleranciju prema njima. Posljedica je da se ugradi ova nova nukleinska baza i mogući nastanak mutacija.<ref name="PBF"/>		Popravak je osobito važan zbog oštećenja u molekuli DNK koja zaustavljaju repliciranje kromosoma, jer to ugrožava stanični genom i samu stanicu. Stanica teži očuvati se i zato aktivira više puteva popravka. Neki popravci su potpuni i vraća stanicu u ispravno stanje, a neki popravci skloni su stvaranju pogrješaka. Ova skupina zaobilazi oštećenja i iskazuje toleranciju prema njima. Posljedica je da se ugradi ova nova nukleinska baza i mogući nastanak mutacija.<ref name="PBF"/>
Redak 9:		Redak 9:
	DNK može biti oštećena na razne načine: to mogu biti krivo sparene baze, apurinska i apirimidinska (AP) mjesta, promijenjene baze, jednolančani lomovi, dvolančani lomovi, unakrižno povezivanje lanaca. <ref name="OS"/>		DNK može biti oštećena na razne načine: to mogu biti krivo sparene baze, apurinska i apirimidinska (AP) mjesta, promijenjene baze, jednolančani lomovi, dvolančani lomovi, unakrižno povezivanje lanaca. <ref name="OS"/>

	DNK se popravlja raznim mehanizmima. To može biti reverzija oštećenja (kao što je fotoreaktivacija, alkiltransferaze), ekscizijski popravak (bazni i nukleotidni), rekombinacijski popravak (homolognom i nehomolognom rekombinacijom), popravak krivo sparenih baza.<ref name="OS"/> Na oštećenje DNK može se javiti stanični odgovor (pr. [[odgovor SOS]] kod bakterija koji je opisao i imenovao hrvatski znanstvenik [[Miroslav Radman]] 1974.).<ref name="OS"/><ref name="PBF">{{~~cite~~ web\|title=Izv. prof. dr. sc. Višnje Bačun-Družina. Odgovor bakterijske stanice na oštećenja u DNA\|url=http://www.pbf.unizg.hr/content/download/26601/103160/version/1/file/Odgovor+bakterijske+stanice+na+o%C5%A1te%C4%87enja+u+DNA.pdf\|work=\|publisher=PBF Zagreb\|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>		DNK se popravlja raznim mehanizmima. To može biti reverzija oštećenja (kao što je fotoreaktivacija, alkiltransferaze), ekscizijski popravak (bazni i nukleotidni), rekombinacijski popravak (homolognom i nehomolognom rekombinacijom), popravak krivo sparenih baza.<ref name="OS"/> Na oštećenje DNK može se javiti stanični odgovor (pr. [[odgovor SOS]] kod bakterija koji je opisao i imenovao hrvatski znanstvenik [[Miroslav Radman]] 1974.).<ref name="OS"/><ref name="PBF">{{Citiraj web\|title=Izv. prof. dr. sc. Višnje Bačun-Družina. Odgovor bakterijske stanice na oštećenja u DNA\|url=http://www.pbf.unizg.hr/content/download/26601/103160/version/1/file/Odgovor+bakterijske+stanice+na+o%C5%A1te%C4%87enja+u+DNA.pdf\|work=\|publisher=PBF Zagreb\|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>

	Po vremenu popravka, razlikujemo popravke prije, tijekom i poslije replikacije. Kod bakterija, popravci prije replikacije su reverzije oštećenja, tijekom replikacije zaobilazi se oštećenja i postoji mogućnost nastajanja [[mutacija\|mutacija]] (odgovor SOS i rekombinacijski popravak), a poslije replikacije popravlja se krivo sparene baze.<ref name="PBF"/>		Po vremenu popravka, razlikujemo popravke prije, tijekom i poslije replikacije. Kod bakterija, popravci prije replikacije su reverzije oštećenja, tijekom replikacije zaobilazi se oštećenja i postoji mogućnost nastajanja [[mutacija\|mutacija]] (odgovor SOS i rekombinacijski popravak), a poslije replikacije popravlja se krivo sparene baze.<ref name="PBF"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T06:56:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Popravak DNK''' su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule [[DNK]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim|enzimi]], [[gen|geni]] i molekulski procesi. <ref name="OS">{{cite web|title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA|url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc|work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju.|publisher=Sveučilište u Osijeku|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>

Popravak je osobito važan zbog oštećenja u molekuli DNK koja zaustavljaju repliciranje kromosoma, jer to ugrožava stanični genom i samu stanicu. Stanica teži očuvati se i zato aktivira više puteva popravka. Neki popravci su potpuni i vraća stanicu u ispravno stanje, a neki popravci skloni su stvaranju pogrješaka. Ova skupina zaobilazi oštećenja i iskazuje toleranciju prema njima. Posljedica je da se ugradi ova nova nukleinska baza i mogući nastanak mutacija.<ref name="PBF"/>

Popravak DNK se razlikuje kod prokariota i eukariota.<ref name="OS"/>

Na oštećenje DNK utječu vanjski i unutarnji čimbenici. Vanjski čimbenici su [[ionizirajuće zračenje]], [[ultraljubičasto zračenje]] i razni kemijski agensi, a unutarnji su oštećenja nastala tijekom [[replikacija DNK|replikacije DNK]], oksidativna oštećenja DNK i spontani gubitak baza.<ref name="OS"/>

DNK može biti oštećena na razne načine: to mogu biti krivo sparene baze, apurinska i apirimidinska (AP) mjesta, promijenjene baze, jednolančani lomovi, dvolančani lomovi, unakrižno povezivanje lanaca. <ref name="OS"/>

DNK se popravlja raznim mehanizmima. To može biti reverzija oštećenja (kao što je fotoreaktivacija, alkiltransferaze), ekscizijski popravak (bazni i nukleotidni), rekombinacijski popravak (homolognom i nehomolognom rekombinacijom), popravak krivo sparenih baza.<ref name="OS"/> Na oštećenje DNK može se javiti stanični odgovor (pr. [[odgovor SOS]] kod bakterija koji je opisao i imenovao hrvatski znanstvenik [[Miroslav Radman]] 1974.).<ref name="OS"/><ref name="PBF">{{cite web|title=Izv. prof. dr. sc. Višnje Bačun-Družina. Odgovor bakterijske stanice na oštećenja u DNA|url=http://www.pbf.unizg.hr/content/download/26601/103160/version/1/file/Odgovor+bakterijske+stanice+na+o%C5%A1te%C4%87enja+u+DNA.pdf|work=|publisher=PBF Zagreb|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>

Po vremenu popravka, razlikujemo popravke prije, tijekom i poslije replikacije. Kod bakterija, popravci prije replikacije su reverzije oštećenja, tijekom replikacije zaobilazi se oštećenja i postoji mogućnost nastajanja [[mutacija|mutacija]] (odgovor SOS i rekombinacijski popravak), a poslije replikacije popravlja se krivo sparene baze.<ref name="PBF"/>

Stanje popravka DNK ovisi o mnogim čimbenicima, poput vrste stanica, dobi i izvanstaničnom okružju. Stanica koja je nakupila dostatnu količinu oštećenja ili ako više ne popravlja efektivno štetu nastalu na njenoj DNK može ući u jedan od ovih procesa.
* ireverzibilno stanje spavanja, znano kao [[biološko starenje]]
* stanično samouništenje, znano kao [[apoptoza]] ili [[programirana stanična smrt]]
* nekontrolirana stanična dioba koja može dovesti do [[neoplazma|tumora]] koji je [[rak (bolest)|kancerozan]]

== Vidi ==
*[[Regulon]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Stanični procesi]]
[[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]]