WikiSysop: bnz

2022-03-24T01:17:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 01:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Popis postupaka zavarivanja'''-->'''~~Popis postupaka zavarivanja''' je svrstan u različite grupe [[zavarivanje\|zavarivanja]]. Brojčana oznaka u drugom stupcu je prema [[standard]]u [[ISO]] 4063 (u [[Europska unija\|Europskoj uniji]] EN ISO 4063). Brojčana oznaka u zagradi je prema starom standardu ISO 4063 is 1998. Kratice u trećem stupcu su prema Američkoj udruzi zavarivača ([[Engleski jezik\|engl]]. ''American Welding Society'').<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref><ref> [ftp://161.53.116.242/Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/Tehnologija_III/Zavarivanje/zavarivanje%20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm] "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardžić, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.</ref><ref> "Zavarivanje I", izv. prof. dr. sc. Duško Pavletić, dipl. ing., Tehnički fakultet Rijeka, 2011.</ref><ref> [http://www.ram-rijeka.com/c/931/Osnovni-postupci-zavarivanja---Ram-Rijeka.wshtml] "Osnovni postupci zavarivanja", www.ram-rijeka.com, 2012.</ref>		Popis postupaka zavarivanja''' je svrstan u različite grupe [[zavarivanje\|zavarivanja]]. Brojčana oznaka u drugom stupcu je prema [[standard]]u [[ISO]] 4063 (u [[Europska unija\|Europskoj uniji]] EN ISO 4063). Brojčana oznaka u zagradi je prema starom standardu ISO 4063 is 1998. Kratice u trećem stupcu su prema Američkoj udruzi zavarivača ([[Engleski jezik\|engl]]. ''American Welding Society'').<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref><ref> [ftp://161.53.116.242/Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/Tehnologija_III/Zavarivanje/zavarivanje%20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm] "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardžić, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.</ref><ref> "Zavarivanje I", izv. prof. dr. sc. Duško Pavletić, dipl. ing., Tehnički fakultet Rijeka, 2011.</ref><ref> [http://www.ram-rijeka.com/c/931/Osnovni-postupci-zavarivanja---Ram-Rijeka.wshtml] "Osnovni postupci zavarivanja", www.ram-rijeka.com, 2012.</ref>

	==[[Elektrolučno zavarivanje]]==		==[[Elektrolučno zavarivanje]]==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-02T01:14:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Popis postupaka zavarivanja''' je svrstan u različite grupe [[zavarivanje|zavarivanja]]. Brojčana oznaka u drugom stupcu je prema [[standard]]u [[ISO]] 4063 (u [[Europska unija|Europskoj uniji]] EN ISO 4063). Brojčana oznaka u zagradi je prema starom standardu ISO 4063 is 1998. Kratice u trećem stupcu su prema Američkoj udruzi zavarivača ([[Engleski jezik|engl]]. ''American Welding Society'').<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref><ref> [ftp://161.53.116.242/Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/Tehnologija_III/Zavarivanje/zavarivanje%20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm] "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardžić, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.</ref><ref> "Zavarivanje I", izv. prof. dr. sc. Duško Pavletić, dipl. ing., Tehnički fakultet Rijeka, 2011.</ref><ref> [http://www.ram-rijeka.com/c/931/Osnovni-postupci-zavarivanja---Ram-Rijeka.wshtml] "Osnovni postupci zavarivanja", www.ram-rijeka.com, 2012.</ref>

==[[Elektrolučno zavarivanje]]==

{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse;"
|- bgcolor="#efefef"
! width=20% | Naziv!! width=5% | Broj !! width=5% | AWS !! width=45%| Svojstva !! width=25%| Primjena
|-
| Zavarivanje u vodiku
| (149) || AHW
| Dvije metalne [[elektrode za zavarivanje|elektrode]] u [[zaštitni plin|zaštitnom plinu]] [[vodik]]a
| Povijesno
|-
| Zavarivanje golom elektrodom
| (113) || BMAW
| Potrošne elektrode, bez zaštitne obloge i zaštitnog plina
| Povijesno
|-
| Zavarivanje [[ugljen]]om elektrodom
| (181) || CAW
| Ugljene elektrode (povijesno)
| [[Bakar (element)|Bakar]], popravci (ograničeno)
|-
| [[Zavarivanje pod praškom]]
| 136 137 || FCAW FCAW-S
| Taljiva elektroda u obliku [[žica|žice]]; rastaljeni mineralni prašak štiti [[električni luk]]
| [[Industrija]], [[konstrukcije]]
|-
| [[Zavarivanje MIG postupkom]]1
| 131 135 || GMAW
| Poluautomatski ili automatski postupak, koji koristi stalno dovođenje gole žice kao [[elektrode za zavarivanje]], a zaštićen je sa neutralnom mješavinom zaštitnih plinova (obično [[argon]]),
| Industrija
|-
| [[Zavarivanje TIG postupkom]]2
| 141 || GTAW
| Ručni postupak zavarivanja u neutralnom zaštitnom plinu ili neutralnoj smjesi plinova, koji koristi netaljivu [[volfram]]ovu elektrodu
| Za [[kvaliteta|kvalitetno]] zavarivanje tankih limova (do debljine 6 [[metar|mm]])
|-
| [[Zavarivanje plazmom]]
| 15 || PAW
| Ručni postupak zavarivanja u neutralnom zaštitnom plinu ili neutralnoj smjesi plinova, koji koristi netaljivu volframovu elektrodu
| Za [[medicina|medicinske]] instrumente, kompenzatore, [[turbina|turbinske]] lopatice.
|-
| [[Ručno elektrolučno zavarivanje]]3
| 111 || SMAW
| Zaštitu [[električni luk|električnog luka]] i taline zavara od okolnog zraka obavljaju uglavnom plinovi i [[troska]], koji nastaju pri taljenju i kemijskim reakcijama mineralne obloge potrošne elektrode
| Konstrukcija, vanjska gradilišta
|-
| [[Zavarivanje pod troskom]]
| 121 || SAW
| Automatsko zavarivanje taljivom žicom pod zaštitnom [[troska|troskom]]
| Za zavarivanje debelih i veoma debelih komada
|}

#Zavarivanje MAG postupkom (engl. ''Metal Active Gas'') je vrsta elektrolučnog zavarivanja taljenjem u aktivnom zaštitnom plinu (obično [[ugljikov dioksid]] CO2).
#Elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti inertnog plinom.
#Poznato i kao '''REL'''.

==[[Plinsko zavarivanje]]==

{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse;"
|- bgcolor="#efefef"
! width=20% | Naziv !! wisth=5% | Broj !! width=5% | AWS !! width=45%| Svojstva !! width=25%| Primjena
|-
| Plinsko zavarivanje sa zrakom
| (321) || AAW
| Kemijski postupak zavarivanja, nije posebno u upotrebi
| Ograničeno
|-
| [[Plinsko zavarivanje]]
| 311 || OAW
| Izgaranje [[acetilen]]a s čistim [[kisik]]om, izvodi s dodatnim materijalom, ali ponekad i bez njega
| Za zavarivanje [[čelik|čeličnih]] cijevi i [[cijev]]i od [[sivi lijev|sivog lijeva]], a koristi se i za popravke
|-
| Plinsko zavarivanje (kisik + [[propan]])
| 312 ||
| Plinsko zavarivanje s plamenom koji stvara kisik i propan
|
|-
| Plinsko zavarivanje (kisik + vodik)
| 313 || OHW
| Izgaranje [[kisik]]a i [[vodik]]a stvara plamen visoke temperature
| Ograničeno
|-
| Plinsko zavarivanje pritiskom
| || PGW
| Plinski plamen zagrijava osnovni metal i pritišće ga, stvarajući [[zavareni spoj]]
| [[Cjevovod]]i, željezničke [[tračnice]] (ograničeno)
|}

==[[Elektrootporno zavarivanje]]==
{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse;"
|- bgcolor="#efefef"
! width=20% | Naziv !! width=5% | Broj !! width=5% | AWS !! width=45%| Svojstva !! width=25%| Primjena
|-
| [[Elektrootporno zavarivanje|Točkasto zavarivanje]]
| 21 || RSW
| [[Zavareni spoj|Preklopno]] zavarivanje taljenjem dvaju dijelova stegnutih između dviju elektroda, kroz koje se dovodi [[električna struja]]
| [[Automobil]]ska industrija, [[zrakoplov]]na industrija
|-
| [[Elektrootporno zavarivanje|Šavno elektrootporno zavarivanje]]
| 22 || ERW
| Preklopno zavarivanje dvaju dijelova pomoću elektroda u obliku koluta ([[disk]]a), koji zavarivane dijelove pritišću s obiju strana i istovremeno se pomiču
| Za privarivanje ojačanja spremnika goriva ili njihovo zavarivanje, zavarivanje karoserija [[automobil]]a, [[vagon]]a, [[cijev]]i, posuda, bubnjeva [[Perilica rublja|strojeva za pranje rublja]], [[radijator]]a
|-
| [[Elektrootporno zavarivanje|Bradavičasto zavarivanje]]
| 23 || PW
| Višetočkasto zavarivanje dvaju dijelova na mjestima gdje su načinjene izbočine (“bradavice”), koje pritišću na drugi zavarivani dio i preko kojih proteče električna struja zavarivanja
| U [[strojevi|strojagradnji]] za privarivanje [[vijak]]a i [[Matica (naprava)|matica]], čepova, kutnika, te u industriji igračaka, bijele tehnike (gdje je zavarivanje u velikim količinama)
|-
| [[Elektrootporno zavarivanje|Sučeljno vodootporno zavarivanje]]
| 24 || FW
| Vrsta elektrootpornog zavarivanja bez taljenja, pri čemu dijelovi koji se zavaruju imaju oblik štapa (različitog oblika i presjeka) ili traka.
| Koristi se za zavarivanje [[žica|žice]], karika [[Lanac|lanca]], [[cijev]]i
|-
| [[Elektrootporno zavarivanje|Elektrootporno zavarivanje ogorijevanjem (iskrenjem)]]
| 25 || RSEW
| Koristi se ogorijevanje (rastaljivanje stičnih površina električnom strujom kratkog spoja blagim dodirom, tj. bez pritiska), kako bi se očistile i izravnale površine
| Za zavarivanje [[[[tračnica]]]], pogonskih [[osovina]], [[beton]]skog [[željezo|željeza]], teških [[strojni dio|strojnih dijelova]], u [[valjanje|valjaonicama]] i drugo
|}

==Zavarivanje bez taljenja==
{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse;"
|- bgcolor="#efefef"
! width=20% | Naziv !! width=5% | Broj !! width=5% | AWS !! width=45%| Svojstva !! width=25%| Primjena
|-
| Zavarivanje [[isprešavanje]]m
| || CEW
| Različiti metali se [[isprešavanje|isprešavaju]] (ekstrudiraju) kroz istu matricu
| Spajaju se skuplji [[Nehrđajući čelik|nehrđajući metali]] s jeftinijim legurama
|-
| [[Hladno zavarivanje pritiskom]]
| 48 || CW
| Zavarivanje na sobnoj temperaturi samo mehaničkom energijom ili pritiskivanjem obaju dijelova koji se zavaruju, jednog prema drugom
| Za zavarivanje [[Električni vodič|električnih vodiča]] (npr. [[Bakar (element)|bakar]] s [[aluminij]]em), kućišta [[poluvodič]]a, cijevi, posuda
|-
| [[Difuzijsko zavarivanje]]
| 45 || DFW
| Zavarivanje veoma slabim pritiskom i [[tlak]]om, pri temperaturi na mjestu zavarivanja povišenoj iznad temperature [[kristal]]izacije, jednostranom ili izmjenjivom difuzijom površinskih [[atom]]a na maloj udaljenosti; zavareni spoj se ne vidi
| Za zavarivanje obloga [[kočnice|kočnica]], u [[elektrotehnika|elektrotehnici]], [[fluid]]noj tehnici, [[vakuum]]skoj i [[Raketa|raketnoj]] tehnici
|-
| [[Eksplozijsko zavarivanje]]
| 441 || EXW
| [[Spoj (strojarstvo)|Spajanje]] metala pritiskom u hladnom stanju, koji koristi udarni val [[eksplozija|eksplozije]], brzine veće od brzine zvuka i izuzetno velike energije, tako da se materijal rastali i dijelovi zavare u spoj
| Za proizvodnju dvoslojnih limova ([[bimetal]]) mase do 10 [[tona]]
|-
| [[Magnetsko zavarivanje]]
| ||
| Zavarivanje pritiskom, nakon omekšavanja osnovnog materijala (npr. dviju cijevi), uslijed djelovanja električnog luka, koji se rotira u zazoru žlijeba za zavarivanje
| Cijevi (plinovodi, vrelovodi, [[naftovod]]i), prirubnice, boce za tehničke plinove, spremnici (rezervoari), šuplji profili različitih oblika
|-
| [[Kovačko zavarivanje]]
| (43) || FOW
| Najstarija vrsta zavarivanja metala
| [[Mač]]evi
|-
| [[Zavarivanje trenjem]]
| 42 || FRW
| Dijelovi između dodirnih površina zagrijavaju se toplinom [[trenje|trenja]] nastalom vrtnjom jednog ili obaju dijelova koji se zavaruju
| U [[automobil]]skoj industriji za zavarivanje [[ventil]]a, čepova, [[svrdlo|svrdala]], tlačnih posuda, pogonskih [[vratilo|vratila]], [[alat]]a
|-
| Zavarivanje vrućim pritiskom
| || FSW
| Metali se pritišću zajedno, zatim se povećava temperatura ispod tališta, u vakuumu ili u zaštitnom plinu
| Dijelovi [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]]
|-
| Zavarivanje vrućim izostatskim pritiskom
| 47 || HPW
| Vrući neutralni zaštitni plinovi se koriste da stvore pritisak unutar spremnika pod tlakom
| Dijelovi [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]]
|-
| Zavarivanje [[valjanje]]m
| || ROW
| [[Bimetal]]ni materijali se spajaju pritiskom okretnih valjaka
| Bimetalni materijali
|-
| [[Ultrazvučno zavarivanje]]
| 41 || USW
| Spajanja [[plastika|plastičnih]] dijelova, koji naleglu jedan na drugi, počinju da [[Vibracije|vibriraju]] usled djelovanja [[ultrazvuk]]a, zatim dolazi do njihove plastifikacije uslijed trenja graničnih površina i njihovog spajanja za vrijeme hlađenja uz pomoć pritiska spajanja.
| [[Igračka|Igračke]] za djecu, medicinsko-tehničke aparati, aparati za domaćinstvo, materijali za pakiranje, otvarači boca, cijevi, olovke
|}

==Ostali postupci zavarivanja==
{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse;"
|- bgcolor="#efefef"
! width=20% | Naziv !! width=5% | Broj !! width=5% | AWS !! width=45%| Svojstva !! width=25%| Primjena
|-
| [[Zavarivanje elektronskim snopom]]
| 51 511 || EBW
| Zavarivanje taljenjem (energijom zračenja) fokusiranim snopom [[elektron]]a.
| Za zavarivanje teško taljivih [[metal]]a, npr. [[volfram]], [[molibden]], [[tantal]], [[niobij]], te metala koji lako oksidiraju npr. [[titanij]], [[berilij]], [[cirkonij]]
|-
| Zavarivanje električnom troskom
| 72 || ESW
| Brzo zavarivanje radnih komada od [[čelik]]a u vertikalnoj poziciji sa stalnim dotokom elektroda za zavarivanje
| Teški komadi u strojogradnji i konstrukciji
|-
| [[elektrootporno zavarivanje|Indukcijsko zavarivanje]]
| 74 || IW
| Vrsta elektrootpornog zavarivanja gdje se mjesto zavara zagrijava visokofrekventnim [[Električni induktivitet|induciranim]] strujama [[Kratki spoj|kratkog spoja]]
| Za izradu konstrukcijskih profila, šavnih cijevi, pločastih [[Izmjenjivač topline|izmjenjivača topline]]
|-
| [[Zavarivanje laserskim snopom]]
| ||
| [[Laser]] s čvrstom jezgrom [[Nd:YAG]] (ili YALG) s [[valna duljina|valnom duljinom]] svjetlosnog zračenja 1,06 [[metar|μm]] i plinski [[CO2 laser|CO2 laser]] s valnom duljinom svjetlosnog zračenja 10,6 μm.
| Za zavarivanje metala visokih temperatura [[talište|tališta]], kao i onih koji se inače teško zavaruju, kao npr. bakar, [[nikal]], aluminij, [[nehrđajući čelik]], [[titanij]], [[niobij]], a mogu se spajati i raznorodni metali kao što su [[volfram]] i [[čelik]]
|-
| Udarno zavarivanje
| 77 || PEW
| Nakon primjene električnog pražnjenja, primjenjuje se pritisak koji spaja dva materijala
| Za [[Kontakt (elektrotehnika)|kontakte u elektrotehnici]]
|-
| [[Termitno zavarivanje]]
| 71 || TW
| Egzotermna reakcija između čistog [[aluminij]]a i [[Željezovi oksidi|željeznog oksida]] u prahu
| Željezničke [[tračnice]]
|-
|}

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Zavarivanje]]

Popis postupaka zavarivanja - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica