WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T15:08:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:08
Redak 51:		Redak 51:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{Commonscat\|Pop art}}~~
	* [[Masovni mediji]]		* [[Masovni mediji]]
	* [[Potrošačka kultura]]		* [[Potrošačka kultura]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T10:07:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Barcelona (3392396182).jpg|mini|<center>[[Roy Lichtenstein]], ''La Cara de Barcelona'', [[1992.]], beton i keramika, 19,5 x 14 m x 18 cm, [[Barcelona]].]]
'''Pop art''' (skr. od [[engleski]]: ''popular art'' = popularna, pučka umjetnost) je umjetnički stil koji se javio u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[SAD]]-u 1950-ih, a vrhunac dosegao 1960.-ih godina 20. stoljeća.

S [[Apstraktni ekspresionizam|apstraktnim ekspresionizmom]] i [[enformel]]om umjetnost postaje ekskluzivna i strana tzv. običnom čovjeku, što je dovelo do toga da se negdje polovicom 1950.-ih predmet slikarstva radikalno mijenja. Umjetnici, svaki na svoj način, nastoje uključiti publiku u aktivno sudjelovanje u opažanju i stvaranju djela. Prvi takav pristup, tražeći inspiraciju iz neposredne okoline, bio je orijentiran oko vrijednosti masovne potrošačke kulture, s ciljem ukidanja granica između visoke i popularne umjetnosti. Pop art je u komentiranju banalnosti masovne kulture, koje je tretirao čas ironijom čas s razumijevanjem i sućuti, stvorio vrlo učinkovitu umjetničku poruku.
[[Datoteka:Oldenburg Plantoir 2001.jpg|mini|lijevo|<center>[[Claes Oldenburg]], ''Sadilica'', metal i drvo, ''Parque de Serralves'', [[Porto]]]]
==Naziv==
[[Datoteka:Andy Warhol - design, shop in Oslo.jpg|mini|<center>[[Andy Warhol]], Dizajnirani predmeti u muzeju u [[Oslo|Oslu]].]]
Ovaj pravac se naziva "Pop-art" jer je tražio prihvaćanje veće populacije, inspiriran Pop-kulturom veličajući trivijalne, moderne vrijednosti. Umjetnici su na razinu umjetnosti počeli uzdizati oblike iz svakodnevnog života, banalne i trivijalne likovne pojave, stvari naprosto kojima je suvremeni čovjek na svakom koraku bio okružen. <ref> Neki su podrugljivo Pop Art nazivali "umjetnošću koja se spustila na razinu svakodnevnice". Radovan Ivančević, ''Stilovi – razdoblja – život, III'', Profil, [[Zagreb]], 2001.</ref> Od stripa i reklamnih oglasa, naljepnica na konzervama s hranom ili bocama, likovima u ilustriranim časopisima, do izrazito primitivnih i masovno proizvedenih predmeta svakidašnje uporabe – sve je postalo temom umjetničke slike. <ref> Pop art se javio kao razumska reakcija na društvo pretvoreno u golemi supermarket, te u široki skup ovisnika o filmu i drugim potrošnim masmedijskim kulturnim produktima. Antun Karaman, ''Opća povijest umjetnosti'', Školska knjiga, [[Zagreb]], 2004.</ref>

==Predstavnici==

[[Datoteka:Tel aviv campos0019.JPG|mini|200px|[[Arman]], ''Lavina'', [[1990.]], metal, Sveučilište u [[Tel Aviv]]u. [[Pierre Arman]] je ironično prikazivao potrošačko društvo praveći kompozicije banalnih predmeta koji se ritmički akumuliraju.]]
Inicijatori ovog pravca u SAD-u su [[Jasper Johns]] (1931.-) i [[Robert Rauschenberg]] (1931.-). Jasper Johns slika američku zastavu od ruba do ruba slike drevnom slikarskom tehnikom – [[enkaustika|enkaustikom]] (slikanje pomoću voska). Kako je zastava potpuno sukladna slici, poput kakva otiska ili preslike, dolazi do izjednačavanja slike kao predmeta i prikazanog predmeta (zastave).

Rauschenberg je počeo s [[kolaž]]iranjem izrezaka časopisa i reklama na slike u duhu [[apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]], a završio s ubacivanjem svakojakih pronađenih predmeta i proizvoda – otpadaka potrošačkog svijeta (francuski: ''object trouve''). Pri tome se pronađeni otpadak ne unosi u djelo kao samostalna činjenica, već se od niza otpadaka stvara novi predmet/skulptura, višeznačna oblika i značenja ([[asamblaž]]). Rauschenbergova djela pripadaju [[neodadaizam|neodadaizmu]], a sam Rauschenberg svoja djela naziva ''"combines"'' čime je naglašava kako njegova djela nisu ni slika ni skulptura.

Najpoznatiji Pop Art umjetnici su [[Roy Lichtenstein]] (1923.-) koji ironično uvećava vinjetu iz stripa do galerijskih formata slike, i [[Andy Warhol]] (1930.-1987.) sa svojim slikama najpopularnijih proizvoda i osoba u kojima je minimalizirao umjetnikov rad.
Andy Warhol je javno slavio američki [[konzumerizam]] u svojim ponavljajućim segmentima prizora ikona popularne kulture (Campbell juhe, [[Marilyn Monroe]] ili [[Elvis Presley]]a).

Lichtenstein je najveći dojam postigao izdvajanjem pojedinosti iz cjeline i povećavanjem. Jedna sličica [[strip]]a povećana na dimenziju slike dobila je novo značenje i svojom nas uvjerljivošću podučila da prestanemo prelistavati i "gutati" sve što nam nudi tisak, da trebamo usporiti i pomno se suočiti s vizualnom zbiljom u kojoj živimo. <ref> [[Radovan Ivančević]], ''Stilovi – razdoblja – život, III'', str. 194.</ref> Doslovnost njegova pristupa se ogleda i u poentilističkoj tehnici rješenja površine slike. Točkastom strukturom imitira raster novinske slike. Njegov postupak je istovremeno hladno reproduktivan i ironičan. Sličan, ironičan pristup spram sveprisutnog, negog ženskog tijela ima [[Mel Ramos]].

Kipari [[Claes Oldenburg]] i [[George Segal (likovni umjetnik)| George Segal]] izlažu naturalističke reprodukcije stvarnih likova i predmeta u plastici ili drugim materijalima, često grupirane u odnose kao u stvarnosti (a katkad višestruko povećane), i tako nas upozoravaju da živimo u civilizaciji u kojoj se različite materijale iz čovjekove kulturne prošlosti (staklo, drvo, porculan, kristal) zamjenjuje isključivo i jedino "lažnim" proizvodom s beskrajne industrijske pokretne vrpce.

Među značajnijim američkim predstavnicima valja još svakako spomenuti [[James Rosenquist|Jamesa Rosenquista]], [[Edward Ruscha| Edearda Ruschu]] i [[Jim Dine|Jima Dinea]].

Najvažniji predstavnici britanskog pop arta su [[Eduardo Paolozzi]], [[Richard Hamilton]], [[Peter Blake (likovni umjetnik)|Peter Blake]], [[Ronald Brooks Kitaj]], i David Hockney.

U Njemačkoj je glavni predstavnik [[Sigmar Polke]].

== Pop art u dizajnu ==

[[Moda]] i [[umjetnost]] su jako utjecale na produkte u [[dizajn]]u i nijedan umjetnički pravac nije imao takav snažan dojam na komercijalni dizajn kao pop art. Pop umjetnici kao [[Andy Warhol]], [[Jasper Johns]], [[Roy Lichtenstein]] i [[Robert Indiana]] su okrenuli svijet umjetnosti naopako prikazujući svakodnevnicu i reciklirajući je kroz [[ironija|ironiju]], irelevantnu umjetnosti (npr. njihovo oslikavanje nove linije [[BMW]] automobila iz [[1975.]]).

Ironično ali proizvođači počinju upotrebljavati pop-art u produkt dizajnu toliko da je to postalo dio svakodnevnog života s recimo poštanskom markom "LOVE" koju je izradio [[Robert Indiana]].

== Neo pop art ==
Početkom osamdesetih niz umjetnika se vraća pop - idiomu. Taj se pokret obično naziva neo pop tj. neo pop art, a njegov najznačajniji predstavnik je [[Jeff Koons]].

== Zanimljivosti ==
[[Rumunji|Rumunjski]] umjetnik [[Ion Bîrlădeanu]] dugi niz godina bio je [[beskućnik]], izrezivao je likove iz [[časopis]]a, spajao ih i lijepio na [[papir]] na nove načine i tako su nastajale slike – [[kolaž]]i. Makar u to vrijeme nije znao za pop art, njegovi su kolaži vrijedni umjetnički radovi nalik na pop art. Jedan vlasnik galerije u Rumunjskoj slučajno je saznao za njega [[2008.]] godine. Bio je oduševljen i fasciniran njegovim radovima. Objavio je njegove slike na izložbi u [[Bukurešt]]u. To je bio početak uspjeha i u sljedećim godinama, Ion Bîrlădeanu postao je jedan od vodećih suvremenih rumunjskih umjetnika, koji izlaže slike u [[London]]u, [[Pariz]]u i drugim europskim gradovima.

==Bilješke==
{{izvori}}

==Izvori==

* [[Radovan Ivančević]], ''Stilovi – razdoblja – život, III'', Profil, [[Zagreb]], 2001.
* Antun Karaman, ''Opća povijest umjetnosti'', Školska knjiga, [[Zagreb]], 2004.
* [https://povcast.hr/sigmar-polke-ironija-i-ekstaza-msu-glazba-nerazjasnjenog-porijekla/ Sigmar Polke: Ironija i ekstaza]
{{Zapadnaumjetnost}}

==Poveznice==
{{Commonscat|Pop art}}
* [[Masovni mediji]]
* [[Potrošačka kultura]]
* [http://www.popartportreti.com Personalizirani Pop art portreti]

[[Kategorija:Slikarstvo]]
[[Kategorija:Umjetnički pravci]]

Pop art - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica