Pontsko-kaspijska stepa - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T21:50:13Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 21:50
Redak 62:		Redak 62:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Eurasian Steppe}}~~
	* [https://www.worldwildlife.org/ecoregions/pa0814 Pontsko-kaspijska stepa na WWF-u]		* [https://www.worldwildlife.org/ecoregions/pa0814 Pontsko-kaspijska stepa na WWF-u]
	* [https://maps.google.com/?t=h&om=0&ll=49.382373,41.44043&spn=11.07443,29.311523 Google karte: Pontsko-kaspijska stepa]		* [https://maps.google.com/?t=h&om=0&ll=49.382373,41.44043&spn=11.07443,29.311523 Google karte: Pontsko-kaspijska stepa]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T23:39:36Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 23:39
Redak 9:		Redak 9:
	Pojam Pontsko-kaspijske regije u [[Biogeografija\|biogeografiji]] upotrebljava se za životinjske i biljne vrste koje dolaze iz ovih krajeva, te za životinje s obala [[Crno more\|Crnoga]] i [[Azovsko more\|Azovskoga mora]] te [[Kaspijsko jezero\|Kaspijskoga jezera]]. Genetska istraživanja identificirala su ovo područje kao najvjerojatnije područje gdje su [[konj]]i prvi put bili pripotomljeni.<ref>[https://www.sciencedaily.com/releases/2009/04/090423142541.htm "Mystery Of Horse Domestication Solved?"], ''sciencedaily.com.'', pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref>		Pojam Pontsko-kaspijske regije u [[Biogeografija\|biogeografiji]] upotrebljava se za životinjske i biljne vrste koje dolaze iz ovih krajeva, te za životinje s obala [[Crno more\|Crnoga]] i [[Azovsko more\|Azovskoga mora]] te [[Kaspijsko jezero\|Kaspijskoga jezera]]. Genetska istraživanja identificirala su ovo područje kao najvjerojatnije područje gdje su [[konj]]i prvi put bili pripotomljeni.<ref>[https://www.sciencedaily.com/releases/2009/04/090423142541.htm "Mystery Of Horse Domestication Solved?"], ''sciencedaily.com.'', pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref>

	Prema [[Kurganska teorija\|Kurganskoj teoriji]] Pontsko-kaspijska stepa je bila pradomovina [[Indoeuropljani\|Indoeuropljana]] te [[Indoeuropski prajezik\|Indoeuropskoga prajezika]].<ref>{{~~cite book~~\| title=The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World\| author=David W. Anthony\| isbn=9781400831104\| publisher=Princeton University Press \| title-link=The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World\| date=2010-07-26}}</ref><ref>{{cite journal\|url=https://www.biorxiv.org/content/early/2015/02/10/013433\|title=Massive migration from the steppe is a source for Indo-European languages in Europe\|first1=Wolfgang\|last1=Haak\|first2=Iosif\|last2=Lazaridis\|first3=Nick\|last3=Patterson\|first4=Nadin\|last4=Rohland\|first5=Swapan\|last5=Mallick\|first6=Bastien\|last6=Llamas\|first7=Guido\|last7=Brandt\|first8=Susanne\|last8=Nordenfelt\|first9=Eadaoin\|last9=Harney\|first10=Kristin\|last10=Stewardson\|first11=Qiaomei\|last11=Fu\|first12=Alissa\|last12=Mittnik\|first13=Eszter\|last13=Bánffy\|first14=Christos\|last14=Economou\|first15=Michael\|last15=Francken\|first16=Susanne\|last16=Friederich\|first17=Rafael Garrido\|last17=Pena\|first18=Fredrik\|last18=Hallgren\|first19=Valery\|last19=Khartanovich\|first20=Aleksandr\|last20=Khokhlov\|first21=Michael\|last21=Kunst\|first22=Pavel\|last22=Kuznetsov\|first23=Harald\|last23=Meller\|first24=Oleg\|last24=Mochalov\|first25=Vayacheslav\|last25=Moiseyev\|first26=Nicole\|last26=Nicklisch\|first27=Sandra L.\|last27=Pichler\|first28=Roberto\|last28=Risch\|first29=Manuel A. Rojo\|last29=Guerra\|first30=Christina\|last30=Roth\|first31=Anna\|last31=Szécsényi-Nagy\|first32=Joachim\|last32=Wahl\|first33=Matthias\|last33=Meyer\|first34=Johannes\|last34=Krause\|first35=Dorcas\|last35=Brown\|first36=David\|last36=Anthony\|first37=Alan\|last37=Cooper\|first38=Kurt Werner\|last38=Alt\|first39=David\|last39=Reich\|date=10 February 2015\|journal=bioRxiv\|pages=013433\|accessdate=31 August 2019\|via=biorxiv.org\|doi=10.1101/013433\|arxiv=1502.02783}}</ref><ref>{{Cite journal \| doi=10.1038/nature14507\| pmid=26062507\| title=Population genomics of Bronze Age Eurasia\| journal=Nature\| volume=522\| issue=7555\| pages=167–172\| year=2015\| last1=Allentoft\| first1=Morten E.\| last2=Sikora\| first2=Martin\| last3=Sjögren\| first3=Karl-Göran\| last4=Rasmussen\| first4=Simon\| last5=Rasmussen\| first5=Morten\| last6=Stenderup\| first6=Jesper\| last7=Damgaard\| first7=Peter B.\| last8=Schroeder\| first8=Hannes\| last9=Ahlström\| first9=Torbjörn\| last10=Vinner\| first10=Lasse\| last11=Malaspinas\| first11=Anna-Sapfo\| last12=Margaryan\| first12=Ashot\| last13=Higham\| first13=Tom\| last14=Chivall\| first14=David\| last15=Lynnerup\| first15=Niels\| last16=Harvig\| first16=Lise\| last17=Baron\| first17=Justyna\| last18=Casa\| first18=Philippe Della\| last19=Dąbrowski\| first19=Paweł\| last20=Duffy\| first20=Paul R.\| last21=Ebel\| first21=Alexander V.\| last22=Epimakhov\| first22=Andrey\| last23=Frei\| first23=Karin\| last24=Furmanek\| first24=Mirosław\| last25=Gralak\| first25=Tomasz\| last26=Gromov\| first26=Andrey\| last27=Gronkiewicz\| first27=Stanisław\| last28=Grupe\| first28=Gisela\| last29=Hajdu\| first29=Tamás\| last30=Jarysz\| first30=Radosław\| displayauthors=29\| url=https://depot.ceon.pl/handle/123456789/13155}}</ref><ref>{{cite journal\|url=https://www.biorxiv.org/content/early/2015/03/13/016477\|title=Eight thousand years of natural selection in Europe\|first1=Iain\|last1=Mathieson\|first2=Iosif\|last2=Lazaridis\|first3=Nadin\|last3=Rohland\|first4=Swapan\|last4=Mallick\|first5=Bastien\|last5=Llamas\|first6=Joseph\|last6=Pickrell\|first7=Harald\|last7=Meller\|first8=Manuel A. Rojo\|last8=Guerra\|first9=Johannes\|last9=Krause\|first10=David\|last10=Anthony\|first11=Dorcas\|last11=Brown\|first12=Carles Lalueza\|last12=Fox\|first13=Alan\|last13=Cooper\|first14=Kurt W.\|last14=Alt\|first15=Wolfgang\|last15=Haak\|first16=Nick\|last16=Patterson\|first17=David\|last17=Reich\|date=14 March 2015\|journal=bioRxiv\|pages=016477\|accessdate=31 August 2019\|via=biorxiv.org\|doi=10.1101/016477}}</ref>		Prema [[Kurganska teorija\|Kurganskoj teoriji]] Pontsko-kaspijska stepa je bila pradomovina [[Indoeuropljani\|Indoeuropljana]] te [[Indoeuropski prajezik\|Indoeuropskoga prajezika]].<ref>{{Citiranje knjige\| title=The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World\| author=David W. Anthony\| isbn=9781400831104\| publisher=Princeton University Press \| title-link=The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World\| date=2010-07-26}}</ref><ref>{{cite journal\|url=https://www.biorxiv.org/content/early/2015/02/10/013433\|title=Massive migration from the steppe is a source for Indo-European languages in Europe\|first1=Wolfgang\|last1=Haak\|first2=Iosif\|last2=Lazaridis\|first3=Nick\|last3=Patterson\|first4=Nadin\|last4=Rohland\|first5=Swapan\|last5=Mallick\|first6=Bastien\|last6=Llamas\|first7=Guido\|last7=Brandt\|first8=Susanne\|last8=Nordenfelt\|first9=Eadaoin\|last9=Harney\|first10=Kristin\|last10=Stewardson\|first11=Qiaomei\|last11=Fu\|first12=Alissa\|last12=Mittnik\|first13=Eszter\|last13=Bánffy\|first14=Christos\|last14=Economou\|first15=Michael\|last15=Francken\|first16=Susanne\|last16=Friederich\|first17=Rafael Garrido\|last17=Pena\|first18=Fredrik\|last18=Hallgren\|first19=Valery\|last19=Khartanovich\|first20=Aleksandr\|last20=Khokhlov\|first21=Michael\|last21=Kunst\|first22=Pavel\|last22=Kuznetsov\|first23=Harald\|last23=Meller\|first24=Oleg\|last24=Mochalov\|first25=Vayacheslav\|last25=Moiseyev\|first26=Nicole\|last26=Nicklisch\|first27=Sandra L.\|last27=Pichler\|first28=Roberto\|last28=Risch\|first29=Manuel A. Rojo\|last29=Guerra\|first30=Christina\|last30=Roth\|first31=Anna\|last31=Szécsényi-Nagy\|first32=Joachim\|last32=Wahl\|first33=Matthias\|last33=Meyer\|first34=Johannes\|last34=Krause\|first35=Dorcas\|last35=Brown\|first36=David\|last36=Anthony\|first37=Alan\|last37=Cooper\|first38=Kurt Werner\|last38=Alt\|first39=David\|last39=Reich\|date=10 February 2015\|journal=bioRxiv\|pages=013433\|accessdate=31 August 2019\|via=biorxiv.org\|doi=10.1101/013433\|arxiv=1502.02783}}</ref><ref>{{Cite journal \| doi=10.1038/nature14507\| pmid=26062507\| title=Population genomics of Bronze Age Eurasia\| journal=Nature\| volume=522\| issue=7555\| pages=167–172\| year=2015\| last1=Allentoft\| first1=Morten E.\| last2=Sikora\| first2=Martin\| last3=Sjögren\| first3=Karl-Göran\| last4=Rasmussen\| first4=Simon\| last5=Rasmussen\| first5=Morten\| last6=Stenderup\| first6=Jesper\| last7=Damgaard\| first7=Peter B.\| last8=Schroeder\| first8=Hannes\| last9=Ahlström\| first9=Torbjörn\| last10=Vinner\| first10=Lasse\| last11=Malaspinas\| first11=Anna-Sapfo\| last12=Margaryan\| first12=Ashot\| last13=Higham\| first13=Tom\| last14=Chivall\| first14=David\| last15=Lynnerup\| first15=Niels\| last16=Harvig\| first16=Lise\| last17=Baron\| first17=Justyna\| last18=Casa\| first18=Philippe Della\| last19=Dąbrowski\| first19=Paweł\| last20=Duffy\| first20=Paul R.\| last21=Ebel\| first21=Alexander V.\| last22=Epimakhov\| first22=Andrey\| last23=Frei\| first23=Karin\| last24=Furmanek\| first24=Mirosław\| last25=Gralak\| first25=Tomasz\| last26=Gromov\| first26=Andrey\| last27=Gronkiewicz\| first27=Stanisław\| last28=Grupe\| first28=Gisela\| last29=Hajdu\| first29=Tamás\| last30=Jarysz\| first30=Radosław\| displayauthors=29\| url=https://depot.ceon.pl/handle/123456789/13155}}</ref><ref>{{cite journal\|url=https://www.biorxiv.org/content/early/2015/03/13/016477\|title=Eight thousand years of natural selection in Europe\|first1=Iain\|last1=Mathieson\|first2=Iosif\|last2=Lazaridis\|first3=Nadin\|last3=Rohland\|first4=Swapan\|last4=Mallick\|first5=Bastien\|last5=Llamas\|first6=Joseph\|last6=Pickrell\|first7=Harald\|last7=Meller\|first8=Manuel A. Rojo\|last8=Guerra\|first9=Johannes\|last9=Krause\|first10=David\|last10=Anthony\|first11=Dorcas\|last11=Brown\|first12=Carles Lalueza\|last12=Fox\|first13=Alan\|last13=Cooper\|first14=Kurt W.\|last14=Alt\|first15=Wolfgang\|last15=Haak\|first16=Nick\|last16=Patterson\|first17=David\|last17=Reich\|date=14 March 2015\|journal=bioRxiv\|pages=016477\|accessdate=31 August 2019\|via=biorxiv.org\|doi=10.1101/016477}}</ref>

	== Zemljopis i ekologoija ==		== Zemljopis i ekologoija ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-06T11:52:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Обитатели_Азово-Сивашского_заповедника_на_Бирючем_острове.jpg|thumb|right|250 px|Stepa u [[Azovsko-sivaški nacionalni park|Azovsko-sivaškom nacionalnom parku]]]]
[[Datoteka:Ecoregion_PA0814.svg|thumb|right|250 px|Prostor koji zauzima Pontsko-kaspijska stepa označen je ljubičastom bojom na karti.]]
'''Pontsko-kaspijska stepa''' je velika [[stepa]] koja se prostire od sjeverne obale [[Crno more|Crnoga mora]] prema istoku sve do [[Kaspijsko jezero|Kaspijskoga jezera]], tj. od [[Dobrudža|Dobrudže]] u sjeveroistočnoj [[Bugarska|Bugarskoj]] i sjeverozapadnoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]], kroz [[Moldavija|Moldaviji]], prema [[Ruska Federacija|ruskom]] [[Sjeverni Kavkaz|Sjevernome Kavkazu]] te područja uz rijeku [[Volga|Volgu]], sve do sjeverozapadnoga [[Kazahstan]]a, čineći dio [[Euroazijska stepa|Euroazijske stepe]]. Istočno od Pontsko-kaspijske stepe nalazi se [[Kazaška stepa]]. Pontsko-kaspijska stepa je dio [[Paleoarktička zona|paleoarktičkih]] umjerenih travnjaka, savana i grmovitih [[Ekoregija|ekoregije]] umjereno travnjačke, savanske i grmovite [[biom]]e.

Područje Pontsko-kaspijske stepe odgovara području koji su tijekom [[Antika|antike]] nastanjivali [[Kimerijci]], [[Skiti]] i [[Sarmati]].

Kroz nekoliko tisućljeća u području Pontsko-kaspijske stepe pribivali su razne skupine euroazijskih konjaničkih [[nomad]]a, odakle su započinjali svoje pljačkaške i osvajačke pohode, najčešće prema [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]] te [[Zapadna Azija|Zapadnoj]] i [[Južna Azija|Južnoj Aziji]].

Pojam Pontsko-kaspijske regije u [[Biogeografija|biogeografiji]] upotrebljava se za životinjske i biljne vrste koje dolaze iz ovih krajeva, te za životinje s obala [[Crno more|Crnoga]] i [[Azovsko more|Azovskoga mora]] te [[Kaspijsko jezero|Kaspijskoga jezera]]. Genetska istraživanja identificirala su ovo područje kao najvjerojatnije područje gdje su [[konj]]i prvi put bili pripotomljeni.<ref>[https://www.sciencedaily.com/releases/2009/04/090423142541.htm "Mystery Of Horse Domestication Solved?"], ''sciencedaily.com.'', pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref>

Prema [[Kurganska teorija|Kurganskoj teoriji]] Pontsko-kaspijska stepa je bila pradomovina [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]] te [[Indoeuropski prajezik|Indoeuropskoga prajezika]].<ref>{{cite book| title=The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World| author=David W. Anthony| isbn=9781400831104| publisher=Princeton University Press | title-link=The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World| date=2010-07-26}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://www.biorxiv.org/content/early/2015/02/10/013433|title=Massive migration from the steppe is a source for Indo-European languages in Europe|first1=Wolfgang|last1=Haak|first2=Iosif|last2=Lazaridis|first3=Nick|last3=Patterson|first4=Nadin|last4=Rohland|first5=Swapan|last5=Mallick|first6=Bastien|last6=Llamas|first7=Guido|last7=Brandt|first8=Susanne|last8=Nordenfelt|first9=Eadaoin|last9=Harney|first10=Kristin|last10=Stewardson|first11=Qiaomei|last11=Fu|first12=Alissa|last12=Mittnik|first13=Eszter|last13=Bánffy|first14=Christos|last14=Economou|first15=Michael|last15=Francken|first16=Susanne|last16=Friederich|first17=Rafael Garrido|last17=Pena|first18=Fredrik|last18=Hallgren|first19=Valery|last19=Khartanovich|first20=Aleksandr|last20=Khokhlov|first21=Michael|last21=Kunst|first22=Pavel|last22=Kuznetsov|first23=Harald|last23=Meller|first24=Oleg|last24=Mochalov|first25=Vayacheslav|last25=Moiseyev|first26=Nicole|last26=Nicklisch|first27=Sandra L.|last27=Pichler|first28=Roberto|last28=Risch|first29=Manuel A. Rojo|last29=Guerra|first30=Christina|last30=Roth|first31=Anna|last31=Szécsényi-Nagy|first32=Joachim|last32=Wahl|first33=Matthias|last33=Meyer|first34=Johannes|last34=Krause|first35=Dorcas|last35=Brown|first36=David|last36=Anthony|first37=Alan|last37=Cooper|first38=Kurt Werner|last38=Alt|first39=David|last39=Reich|date=10 February 2015|journal=bioRxiv|pages=013433|accessdate=31 August 2019|via=biorxiv.org|doi=10.1101/013433|arxiv=1502.02783}}</ref><ref>{{Cite journal | doi=10.1038/nature14507| pmid=26062507| title=Population genomics of Bronze Age Eurasia| journal=Nature| volume=522| issue=7555| pages=167–172| year=2015| last1=Allentoft| first1=Morten E.| last2=Sikora| first2=Martin| last3=Sjögren| first3=Karl-Göran| last4=Rasmussen| first4=Simon| last5=Rasmussen| first5=Morten| last6=Stenderup| first6=Jesper| last7=Damgaard| first7=Peter B.| last8=Schroeder| first8=Hannes| last9=Ahlström| first9=Torbjörn| last10=Vinner| first10=Lasse| last11=Malaspinas| first11=Anna-Sapfo| last12=Margaryan| first12=Ashot| last13=Higham| first13=Tom| last14=Chivall| first14=David| last15=Lynnerup| first15=Niels| last16=Harvig| first16=Lise| last17=Baron| first17=Justyna| last18=Casa| first18=Philippe Della| last19=Dąbrowski| first19=Paweł| last20=Duffy| first20=Paul R.| last21=Ebel| first21=Alexander V.| last22=Epimakhov| first22=Andrey| last23=Frei| first23=Karin| last24=Furmanek| first24=Mirosław| last25=Gralak| first25=Tomasz| last26=Gromov| first26=Andrey| last27=Gronkiewicz| first27=Stanisław| last28=Grupe| first28=Gisela| last29=Hajdu| first29=Tamás| last30=Jarysz| first30=Radosław| displayauthors=29| url=https://depot.ceon.pl/handle/123456789/13155}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://www.biorxiv.org/content/early/2015/03/13/016477|title=Eight thousand years of natural selection in Europe|first1=Iain|last1=Mathieson|first2=Iosif|last2=Lazaridis|first3=Nadin|last3=Rohland|first4=Swapan|last4=Mallick|first5=Bastien|last5=Llamas|first6=Joseph|last6=Pickrell|first7=Harald|last7=Meller|first8=Manuel A. Rojo|last8=Guerra|first9=Johannes|last9=Krause|first10=David|last10=Anthony|first11=Dorcas|last11=Brown|first12=Carles Lalueza|last12=Fox|first13=Alan|last13=Cooper|first14=Kurt W.|last14=Alt|first15=Wolfgang|last15=Haak|first16=Nick|last16=Patterson|first17=David|last17=Reich|date=14 March 2015|journal=bioRxiv|pages=016477|accessdate=31 August 2019|via=biorxiv.org|doi=10.1101/016477}}</ref>

== Zemljopis i ekologoija ==
[[Datoteka:Філія_ЛПЗ_НАНУ_"Стрільцівський_степ"_Stipa_tirsa_(ЧКУ).jpg|thumb|right|250 px|Streltsovskaja stepa, očuvano područje u [[Milivojski rajon|Milivojskome rajonu]], [[Luganska oblast]], [[Ukrajina]]. Tijekom ljeta u stepi dominiraju [[Kovilje|Stipa]] [[šljiva|šljive.]]]]
[[Datoteka:Цветение_тюльпанов.jpg|thumb|right|250 px|[[Tulipa schrenkii|Tulipa suaveolens]] je jedan od tipičnih proljetnih cvjetova Pontsko-kaspijske stepe.]]
Pontsko-kaspijska stepa zauzima područje od 994,000 km<sup>2</sup> [[Europa|Europe]] te se prostire od [[Dobrudža|Dobrudže]] u sjeveroistočnoj [[Bugarska|Bugarskoj]] i sjeverozapadnoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]], kroz [[Moldavija|Moldaviji]], prema [[Ruska Federacija|ruskom]] [[Sjeverni Kavkaz|Sjevernome Kavkazu]] te područja uz rijeku [[Volga|Volgu]], sve do sjeverozapadnoga [[Kazahstan]]a.

Pontsko-kaspijska stepa na sjeveru graniči s [[Istočna Europa|istočnoeuropskom]] [[Lesostepa|šumskom stepom]], tranzicijskom zonom između mješanih travnjaka i [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela|širokolisnih i mješovitih šuma umjerenih predjela]]. Pontsko-kaspijska stepa se na jugu širi prema [[Crno more|Crnom moru]], osim kod [[Krimske planine|Krimskih planina]] i granice zapadnoga [[Kavkaz]]a s morem, gdje [[Krimski submediteranski šumski kompleks]] definira južni rub Pontsko-kaspijske stepe. Stepa se dalje širi prema zapadnoj obali [[Kaspijsko jezero|Kaspijskoga jezera]] preko [[Ruska Federacija|ruske]] [[Ruske republike|republike]] [[Dagestan]], no [[Kaspijska depresija]] uonemogujuće povezivanje Pontsko-kaspijske stepe zajednos sjevernom i sjeverozapadnom obalom [[Kaspijsko jezero|Kaspijskoga jezera]]. [[Kazaška stepa]] se nalazi na istočnoj granici Pontsko-kaspijske stepe.

Pontsko-kaspijska mora ostatci su [[Turgajsko more|Turgajskoga mora]], ekstencije [[Paratetis]]a koje se pružalo istočno i južno od [[Ural (gorje)|Urala]] te je pokrivalo veliki dio današnje [[Zapadnosibirska nizina|Zapadnosibirske nizine]] u [[Mezozoik]]u i [[Kenozoik]]u.

== Prapovijesne kulture ==
* [[Kultura linearnotrakaste keramike]] [[5500. pr. Kr.]] – [[4500. pr. Kr.]]
* [[Kultura Cucuteni-Tripolje]] [[5300. pr. Kr.]] – [[2600. pr. Kr.]]
* [[Kultura Hvaljinsk]] [[5000. pr. Kr.]] – [[3500. pr. Kr.]]
* [[Kultura Srednji Stog]] [[4500. pr. Kr.]] – [[3500. pr. Kr.]]
* [[Kultura kurgana]] [[3500. pr. Kr.]] – [[2300. pr. Kr.]]
* [[Kultura katakombi]] [[3000. pr. Kr.]] – [[2200. pr. Kr.]]
* [[Kultura Srubnaja]] [[1600. pr. Kr.]] – [[1200. pr. Kr.]]
* [[Kultura Novočerkask]] [[900. pr. Kr.]] – [[650. pr. Kr.]]

== Povijesni narodi i države ==
* [[Kimerijci]] [[12. stoljeće pr. Kr.]] – [[7. stoljeće pr. Kr.]]
* [[Dačani]] [[11. stoljeće pr. Kr.]] – [[3. stoljeće|3. stoljeće po. Kr.]]
* [[Skiti]] [[8. stoljeće pr. Kr.]] – [[4. stoljeće pr. Kr.]]
* [[Sarmati]] [[5. stoljeće pr. Kr.]] – [[5. stoljeće|5. stoljeće po. Kr.]]
* [[Ostrogoti]] [[3. stoljeće]] – [[6. stoljeće]]
* [[Huni]] [[4. stoljeće]] – [[8. stoljeće]]
* [[Protobugari|Bulgari]] ([[Onoguri]]) [[4. stoljeće]] – [[7. stoljeće]]
* [[Avarski kaganat|Avari]] [[6. stoljeće]] – [[8. stoljeće]]
* [[Gok-Turci]] [[6. stoljeće]] – [[8. stoljeće]]
* [[Avarski kaganat|Avari]] [[6. stoljeće]] – [[8. stoljeće]]
* [[Saviri]] [[6. stoljeće]] – [[8. stoljeće]]
* [[Hazari]] [[6. stoljeće]] – [[11. stoljeće]]
* [[Pečenezi]] [[8. stoljeće]] – [[11. stoljeće]]
* [[Kipčaci]] i [[Kumani]] [[11. stoljeće]] – [[13. stoljeće]]
* [[Mongolsko Carstvo|Mongolska]] [[Zlatna Horda]] [[13. stoljeće]] – [[15. stoljeće]]
* [[Kozaci]], [[Kalmici]], [[Krimski Kanat|Krimski Tatari]], [[Povolška Bugarska|Povolški Bugari]], [[Nogajci]] te ostali [[Turkijski narodi|turkijski]] narodi, plemena i države [[15. stoljeće]] – [[18. stoljeće]]
* [[Pontski Grci]] i [[Kavkaski Grci]] [[15. stoljeće]] – [[19. stoljeće]]
* [[Rusko Carstvo]] [[18. stoljeće]] – [[20. stoljeće]]
* [[SSSR]] [[20. stoljeće]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Euroazijska stepa]]
* [[Haplogrupa R1a]]
* [[Haplogrupa R1b]]
* [[Kurganska teorija]]
* [[Pontsko-kaspijski jezici]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Eurasian Steppe}}
* [https://www.worldwildlife.org/ecoregions/pa0814 Pontsko-kaspijska stepa na WWF-u]
* [https://maps.google.com/?t=h&om=0&ll=49.382373,41.44043&spn=11.07443,29.311523 Google karte: Pontsko-kaspijska stepa]

[[Kategorija:Stepe]]
[[Kategorija:Sjeverni Kavkaz]]
[[Kategorija:Zemljopis Bugarske]]
[[Kategorija:Zemljopis Rumunjske]]
[[Kategorija:Zemljopis Rusije]]
[[Kategorija:Zemljopis Kazahstana]]