Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:39:42Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:39
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Pomorsko dobro'''-->{{~~wikipedizirati~~}}<!-- Ukloniti sva podebljanja u tekstu, osim ovog prvog kod riječi Pomorsko dobro. -->		<!--'''Pomorsko dobro'''-->{{HIEpedizirati}}<!-- Ukloniti sva podebljanja u tekstu, osim ovog prvog kod riječi Pomorsko dobro. -->
	'''Pomorsko dobro''' (engl. martime domaine) je kao [[opće dobro]] od interesa za [[Republika Hrvatska\|Republiku Hrvatsku]] pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod [[uvjet\|uvjetima]] i na način propisan Zakonom (Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03,100/04, 141/06).		'''Pomorsko dobro''' (engl. martime domaine) je kao [[opće dobro]] od interesa za [[Republika Hrvatska\|Republiku Hrvatsku]] pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod [[uvjet\|uvjetima]] i na način propisan Zakonom (Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03,100/04, 141/06).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T23:14:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{wikipedizirati}}
'''Pomorsko dobro''' (engl. martime domaine) je kao [[opće dobro]] od interesa za [[Republika Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod [[uvjet|uvjetima]] i na način propisan Zakonom (Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03,100/04, 141/06).

Čine ga unutarnje morske vode i teritorijalno [[more]], njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen [[opća upotreba|općoj upotrebi]] ili je proglašen takvim, kao i sve što je tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje, a to su: [[morska obala]], [[morska luka|morske luke]], [[nasip|nasipi]], [[sprud|sprudovi]], [[hrid|hridi]], [[greben|grebeni]], [[plaža|plaže]], [[ušće rijeke|ušća rijeka]] koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, a u moru i [[morsko podzemlje|morskom podzemlju]] živa i neživa [[prirodna bogatstva]].

[[Građevine]] i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se '''pripadnošću pomorskog dobra'''.

== Upotreba pomorskog dobra ==
Upotreba pomorskog dobra može biti '''opća''' i '''posebna'''.
'''Opća upotreba''' pomorskog dobra podrazumijeva da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.
'''Posebna upotreba''' pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

'''Gospodarsko korištenje pomorskog dobra''' je korištenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti, s ili bez korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru, te s ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru.

'''Posebna upotreba pomorskog dobra smatra se''':
# gradnja na pomorskom dobru građevina za potrebe [[vjerska zajednica|vjerskih zajednica]], za obavljanje djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja [[dobit|dobiti]] (npr. djelatnosti na području [[kultura|kulture]], [[socijalna skrb|socijalne skrbi]], [[odgoj|odgoja]] i [[obrazovanje|obrazovanja]], [[znanost|znanosti]], informiranja, [[sport|sporta]], [[zdravstvo|zdravstva]], humanitarnih djelatnosti i dr.)
# gradnja na pomorskom dobru građevina i drugih objekata infrastrukture (npr. [[cesta|ceste]], [[pruge]], vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska [[mreža]] i sl., građevine i drugi objekti za potrebe [[obrana|obrane]], unutarnjih poslova, regulaciju [[rijeka|rijeka]] i drugih sličnih infrastrukturnih objekata)

== Uprava nad pomorskim dobrom ==
Pomorskim dobrom '''upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara''' Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave.
'''Upravljanje''' pomorskim dobrom '''podrazumijeva''' održavanje, unapređenje, brigu o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi te posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra na temelju koncesije ili koncesijskog odobrenja.

O dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području, vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave.

Upravljanje pomorskim dobrom može biti '''redovno''' i '''izvanredno'''.

'''Jedinice lokalne samouprave''' ([[grad|gradovi]]/[[općina|općine]]) vode brigu o '''redovnom upravljanju''' pomorskim dobrom što obuhvaća brigu o zaštiti i održavanju pomorskog dobra u općoj upotrebi sukladno Godišnjem plana upravljanja pomorskim dobrom.

'''Jedinice područne (regionalne) samouprave''' ([[županija|županije]]) vode brigu o '''izvanrednom upravljanju''' pomorskim dobrom koje obuhvaća sanaciju pomorskog dobra izvan luka nastalu uslijed izvanrednih događaja te izradu prijedloga granice pomorskog dobra i njezinu provedbu.

'''Sredstva za upravljanje pomorskim dobrom čine''':
# sredstva od naknada za koncesiju (ugovoreni iznos se dijeli na trećine i uplaćuje u korist [[državni proračun|državnog proračuna]], proračuna županije i [[proračun grada|proračuna grada]] ili [[proračun općine|proračuna općine]])
# sredstva od naknada za koncesijsko odobrenje (naknada je prihod proračuna gradova/općina),
# sredstva od naknade koju za upotrebu pomorskog dobra plaćaju vlasnici [[brodica]] i [[jahta|jahti]] upisanih u očevidnik brodica, odnosno upisnik jahti (prihod su [[proračun županije|proračuna županije]]),
# naknade od šteta nastalih onečišćenjem pomorskog dobra (prihod su državnog proračuna),
# sredstva koja se osiguravaju u proračunu županije i grada/općine, za pomorsko dobro na njihovom području.

== Granica pomorskog dobra ==
'''Granicu pomorskog dobra''' utvrđuje [[Povjerenstvo]] za granice Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice.
Evidencija o pomorskom dobru vodi se u zemljišnim knjigama pri [[općinski sud|općinskim sudovima]].

'''Morska obala''' se proteže od crte srednjih viših visokih [[voda]] mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći [[valovi]] za vrijeme nevremena kao i onaj dio [[kopno|kopna]] koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za [[pomorski promet]] i [[morski ribolov]], te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je '''širok najmanje šest [[metar|metara]]''' od [[crta|crte]] koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.
Morska obala '''uključuje''' i dio kopna nastao nasipavanjem, u dijelu koji služi iskorištavanju mora.
'''Crtu''' srednjih viših visokih voda utvrđuje [[Hrvatski hidrografski institut]]

== Tko daje i kome se daju Koncesija i Koncesijsko odobrenje ==
Sve koncesije na pomorskom dobru i koncesijska odobrenja '''daju se na temelju''' [[pravo|prava]] koja na pomorskom dobru ima Republika Hrvatska.

'''Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra''' daje se na temelju provedenoga javnog prikupljanja [[ponuda]].
'''Koncesija za posebnu upotrebu''' pomorskog dobra daje se na [[zahtjev]].

Odluku o koncesiji za '''posebnu upotrebu''' za objekte '''državnog značaja''' donosi Vlada Republike Hrvatske, a odluka o koncesiji za '''posebnu upotrebu''' za objekte '''županijskog značaja''' donosi [[županijsko poglavarstvo]], a za objekte '''lokalnog značaja''' odluku donosi [[općinsko vijeće|općinsko]] ili [[gradsko vijeće]].

U [[nacionalni park|nacionalnom parku]] i posebnom [[rezervat|rezervatu]] koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može dati samo [[Vlada Republike Hrvatske]], a u ostalim zaštićenim dijelovima prirode koncesiju daje nadležno tijelo (županijsko poglavarstvo), uz prethodnu suglasnost Ministarstva za poslove zaštite [[priroda|prirode]].

Pravnoj osobi koja '''upravlja''' nacionalnim parkom, strogim ili posebnim rezervatom, može se odlukom Vlade Republike Hrvatske dati '''posebna upotreba''' pomorskog dobra

== Koncesija na pomorskom dobru ==
'''Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra''' može se dati koncesija fizičkim i pravnim osobama. [[Koncesija]] na pomorskom dobru može se dati nakon što je utvrđena [[granica]] pomorskog dobra i provedena u [[zemljišne knjige|zemljišnim knjigama]].

'''Koncesija''' je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pravnim osobama i fizičkim osobama registriranim za obavljanje [[obrt|obrta]]. Prava i obveze na temelju koncesije nastaju sklapanjem '''[[ugovor|ugovora]] o koncesiji'''.

Koncesija na pomorskom dobru se daje na [[rok]] od 5 do 99 godina, '''ovisno o''' važnosti gospodarskog korištenja pomorskog dobra te korištenja ili građenja građevina.

'''Koncesiju''' za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, te za korištenje ili gradnju građevina '''od važnosti za županiju''' daje županijsko poglavarstvo na '''rok do najviše 20 [[godina]]''', koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, koja obuhvaća korištenje ili gradnju građevina '''od važnosti za Republiku Hrvatsku''' daje Vlada Republike Hrvatske na '''rok do 50 godina''', koncesiju koja obuhvaća gradnju novih građevina '''od važnosti za Republiku Hrvatsku''', koja zahtijeva '''velika ulaganja''', te se ukupni gospodarski učinci ne mogu ostvariti u roku od 50 godina, Vlada Republike Hrvatske daje na '''rok od preko 50 godina''' uz suglasnost Hrvatskoga sabora.

'''Odluka o koncesiji''' mora biti '''utemeljena''' na nalazu i mišljenju '''stručnog tijela''' za ocjenu ponuda kojeg imenuje [[županijska skupština]] (za Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, te za korištenje ili gradnju građevina od važnosti za županiju) odnosno Vlada Republike Hrvatske (za Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, koja obuhvaća korištenje ili gradnju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku) '''koje utvrđuje je li ponuda za koncesiju''':
# odgovara svim posebnim propisima i gospodarskom značaju pomorskog dobra,
# usklađena s [[gospodarska strategija|gospodarskom strategijom]], [[politika|politikom]] gospodarskog razvitka i strategijom zaštite [[okoliš|okoliša]] i prirode Republike Hrvatske i županije,
# planirana djelatnost ne umanjuje, ometa ili onemogućuje upotrebu ili korištenje tog odnosno susjednih dijelova pomorskog dobra prema njihovoj namjeni.

Na osnovi odluke o koncesiji davatelj koncesije i ovlaštenik '''sklapaju ugovor o koncesiji'''.
Godišnja naknada koja se plaća za koncesiju na pomorskom dobru određuje se odlukom o koncesiji.

== Prestanak Koncesije ==
'''Koncesija prestaje''':
# istekom [[vrijeme (fizika)|vremena]] za koje je dana,
# odreknućem ovlaštenika koncesije prije isteka vremena određenog u odluci o koncesiji,
# smrću ovlaštenika koncesije, odnosno prestankom pravne osobe ako nasljednici, odnosno pravni sljednici ne zatraže pravodobno potvrdu koncesije,
# oduzimanjem koncesije od strane davatelja,
# sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji.

Davatelj koncesije može koncesiju u svako doba '''opozvati''' u cijelosti ili djelomično kad to zahtijeva interes Republike Hrvatske koji utvrđuje [[Hrvatski sabor]], a može ju i '''oduzeti''' ako ovlaštenik koncesije krši odredbe zakona i ne poštuje ugovor o koncesiji.

== Koncesija i založno pravo ==
Koncesija se može '''založiti'''. [[Založno pravo]] na koncesiji stječe se upisom u upisnik koncesija, a prestaje njenim brisanjem. Založno pravo '''daje''' založnom vjerovniku pravo da sam '''koristi''' koncesiju, ako ispunjava uvjete za ovlaštenika koncesije ili može pravo na koncesiju '''prenijeti''' na treću osoba koja ispunjava uvjete za ovlaštenika koncesije, pod uvjetom da dobije suglasnost davatelja koncesije.

== Prijenos Koncesije ==
Na pomorskom dobru ''ne može se stjecati'' pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Koncesija se može '''prenijeti''' u cijelosti ili dati dijelom u ''potkoncesiju'' u istom opsegu i pod istim uvjetima pod kojima je i dana, uz suglasnost davatelja koncesije.

U slučaju [[smrt|smrti]] ovlaštenika koncesije, koji je fizička osoba, njegovi [[nasljeđivanje|nasljednici]] ako se vođenje obrta se nastavi sukladno propisima o obrtu, te slijednici pravne osobe, u slučaju prestanka ovlaštenika pravne osobe, '''stupaju na mjesto''' ovlaštenika koncesije, ali samo '''pod uvjetom''' da nasljednici, odnosno pravni slijednici u '''roku od 6 mjeseci''' od dana smrti ovlaštenika, odnosno prestanka pravne osobe zatraže davatelja koncesije da '''potvrdi tu koncesiju'''.
Ako davatelj koncesije ne potvrdi koncesiju, koncesija se oduzima.

== Upisnici Koncesije ==
Koncesije se upisuju u upisnike koncesija.

'''Upisnici koncesija''' jesu [[javne knjige]], vode se u pisanom obliku, a mogu se voditi i u elektroničkom obliku. Upisnik koncesija za koncesije koje daje Vlada Republike Hrvatske vodi Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, a za koncesije koje daje županijsko poglavarstvo upisnik vodi nadležno [[upravno tijelo]] u županiji.

== Koncesijsko odobrenje ==
Za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru koja ne isključuje niti ograničava opću upotrebu pomorskog dobra, [[pravna osoba|pravnim]] i [[fizička osoba|fizičkim osobama]] daje se '''koncesijsko odobrenje'''.

Pravnim osobama i fizičkim osobama koje su '''registrirane za obavljanje obrta''' može se dati koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru koje ne isključuje niti ograničuje opću upotrebu pomorskog dobra. Koncesijsko odobrenje '''daje se na zahtjev''' na rok do '''najviše 5 godina''', a izdaje ga Vijeće za dodjelu koncesijskih odobrenja.

'''Koncesijsko odobrenje daje se za obavljanje djelatnosti na''':
# morskoj obali,
# [[unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] i [[teritorijalno more|teritorijalnom moru]] Republike Hrvatske.

== Nadzor nad pomorskim dobrom ==
'''Upravni nadzor''' nad provedbom odredaba Zakona i nad pomorskim dobrom i morskim lukama provode ovlašteni '''državni službenici''' Ministarstva nadležnog za poslove pomorstva i ureda državne uprave u županiji.
'''Inspekcijski nadzor''' nad provedbom odredaba Zakona i drugih podzakonskih akata te nad pomorskim dobrom i morskim lukama obavljaju '''inspektori pomorskog dobra''' Ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, inspektori lučke kapetanije, a i '''ovlašteni državni službenici''' Mnistarstva nadležnog za poslove pomorstva mogu obavljati poslove inspekcijskog nadzora.

'''Poslovi inspekcije pomorskog dobra obuhvaćaju''':
– [[nadzor]] nad stanjem objekata na pomorskom dobru,
– nadzor nad održavanjem reda u luci,
– nadzor nad korištenjem, upotrebom i gradnjom na pomorskom dobru, u pogledu udovoljavanja uvjetima iz odluke i ugovora o dodjeli koncesije,
– nadzor nad obavljanjem djelatnosti na pomorskom dobru, u pogledu udovoljavanja uvjetima iz odluke i ugovora o dodjeli koncesije,
– nadzor nad općom upotrebom pomorskog dobra.

'''O obavljenom''' inspekcijskom nadzoru inspektor je dužan sastaviti '''zapisnik'''.

== Uloga Republike Hrvatske ==
Republika Hrvatska '''može poduzimati''' sve radnje radi '''zaštite''' pomorskog dobra, kao i podnositi '''tužbe radi utvrđenja''' pomorskog dobra, [[naknada štete|naknade štete]] ili [[stjecanje bez osnove|stjecanja bez osnove]] protiv osoba koje gospodarski koriste ili su koristile pomorsko dobro bez koncesije ili koncesijskog odobrenja i time ostvarile određenu [[korist]] ili svojim radnjama uzrokovale [[šteta|štetu]].

== Onečišćenje pomorskog dobra ==
'''Svatko tko primijeti''' da je pomorsko dobro '''onečišćeno dužan je''' o tome obavijestiti najbližu [[lučka kapetanija|lučku kapetaniju]] ili njezinu ispostavu, odnosno nadležnu županiju.

Kad '''primi obavijest''' o onečišćenju pomorskog dobra, lučka kapetanija dužna je odmah '''izvršiti očevid''', utvrditi stanje i uzrok onečišćenja i, ako je moguće, visinu nastale štete.

Nastalu štetu treba utvrditi, ako je moguće, '''u nazočnosti''' [[počinitelj|počinitelja]] onečišćenja, a po potrebi i u nazočnosti vještaka i svjedoka.
'''O obavljenom''' očevidu sastavlja se zapisnik.

'''Lučka kapetanija''' dužna je o onečišćenju mora '''izvijestiti nadležno tijelo''' županije radi poduzimanja odgovarajućih mjera za odstranjivanje štetnih tvari s pomorskog dobra.

Po Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03,100/04, 141/06.
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.mmtpr.hr/default.asp Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka]
*[http://www.gong.hr/knjizica/hr/gong.asp?cat=18&subcat=183 GONG]
*[http://ppv.pgz.hr/prikaz.asp?cat=3 Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze Primorsko-goranske županije]
*[http://www.poslovni.hr/33609.aspx «Pomorsko dobro» autori: Marijan Bitanga, Boris Fantulin, Nina Perko]
*[http://www.pomorsko-dobro.com/pitanja.htm Ekspertni konzalting za pomorsko dobro, luke i koncesije]
*[http://www.hhi.hr Hrvatski hidrografski institut]
*[https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr Pomorsko je dobro]

[[Kategorija:Pomorstvo]]
[[Kategorija:Pravo]]

Pomorsko dobro - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica