https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Polja_u_kr%C5%A1uPolja u kršu - Povijest promjena2026-09-03T02:58:10ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Polja_u_kr%C5%A1u&diff=44181&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-21T02:09:33Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Polja u kršu'''-->[[Datoteka:Suica River, Suica BH.jpg|thumb|desno|300px|[[Šujičko polje]], Bosna i Hercegovina]]<br />
'''Polja u kršu''' (krška polja) specifični su oblik [[krš|krškog]] [[reljef]]a. Najveći su površinski oblici krša, najbrojniji u [[dinaridi|dinarskom]] [[holokras]]u. Njihov se nastanak tumači [[kemija|kemijskim]] djelovanjem vode u [[vapnenac|vapnencima]] i [[dolomit]]ima, a znatan utjecaj na njihovo oblikovanje imala je i [[tektonika]]. Većina polja u kršu zapravo su dna većih tektonskih potolina. Polja u kršu nalaze se uglavnom na nadmorskoj visini između 400 i 700 m.<br />
<br />
U Primorskoj Hrvatskoj su veća polja u kršu [[Sinjsko polje|Sinjsko]], [[Imotsko polje|Imotsko]], [[Kosovo polje]] kod [[Knin]]a, [[Vrgorsko polje]]. U Gorskoj Hrvatskoj nalaze se [[Ličko polje (Lika)|Ličko]], [[Gacko polje|Gacko]], [[Krbavsko polje|Krbavsko]], [[Ogulinsko polje|Ogulinsko]], [[Plaščansko polje|Plaščansko]] i [[Drežničko polje]].<br />
<br />
Najveća krška polja u [[BiH]] leže u jugozapadnoj Bosni, te zapadnom i istočnom dijelu [[Hercegovina|Hercegovine]], a najznačajnija su: [[Livanjsko polje]] (405 km²), [[Nevesinjsko polje]], [[Popovo polje]], [[Gatačko polje]], [[Glamočko polje]], [[Duvanjsko polje]], [[Kupreško polje]] i druga.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34683 Kupreško polje - Hrvatska enciklopedija]</ref>. Krška polja pojavljuju se i u drugim susjednim zemljama, na područjima dinarske [[Slovenija|Slovenije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]].<br />
== Polja u kršu i voda ==<br />
Krška su polja usko povezana s vodom. Krševite planine oko njih apsorbiraju goleme količine oborina koje se kroz propusnu stijenu cijede u podzemlje. Kada naiđu na nepropusnu stijenu gdje voda ponovno izbija na površinu, obično u jednom kraju polja, u obliku jednog ili više raštrkanih izvora. Iz njih često teku rijeke, jer taloženjem lapora i gline nastaje nepropusna podloga, pa se održavaju na površini. U drugom, nižem kraju polja rijeke naiđu na propusnu kršku stijenu, pa voda ponovno ponire i nastavlja svoj put kroz krško podzemlje. Nazivaju se [[ponornica]]ma.<br />
<br />
Neke od najpoznatijih ponornica u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su: Lika, [[Gacka]], Dobra, [[Lička Jasenica]], Zagorska Mrežnica, [[Dretulja]], Pazinčica, Lokvarka, Ličanka, Ričica, Vrnjika … Za razliku od ostalih krških rijeka koje većim dijelom toka protječu dubokim vapnenačkim kanjonima i riječnim dolinama koje im određuju smjer, ponornice protječu blago nagnutim poljima, pa poput nizinskih rijeka slobodno vijugaju poljima, erodirajući obale i stvarajući meandre, poput rijeke Like u Lipovu polju.<ref>[http://prirodahrvatske.com/krska-polja/ Krška polja]</ref><br />
<br />
Voda koja ponire ondje ne nestaje nego dalje teče ispod površine. Neke rječice odlaze u more, druge se vraćaju na površinu. Većina vode u krškom podzemlju Like otječe prema moru podzemnim putem kroz [[Velebit]] i ostale priobalne planine, odakle u obliku priobalnih izvora i vrulja izvire u more. Vrulje su stalni ili povremeni potopljeni krški izvori.<br />
<br />
Kraška polja Dinarida, su podložna redovnim dugotrajnim poplavama koje su karakteristične za uslove staništa ovih jedinstvenih krajolika.<ref>[https://www.euronatur.org/fileadmin/docs/docs_english/Karst-workshop_October2013/Kraska_polja_BiH_Knjiga_sazetaka_BHS.pdf Ulrich Schwarz - Prva međunarodna radionica o dinarskim kraškim poljima kao močvarama od državnog i mežunarodnog značaja - ANALIZA POPLAVA NA KRAŠKIM POLJIMA U BOSNI I HERCEGOVINI, Livno, 2013]</ref> <br />
=== Močvare u kraškim poljima ===<br />
Močvare su važni oblici površinske vode u kraškim poljima, koja se u redovnim vremenskim intervalima, u periodu poplava, pune vodom i postaju ogromne močvare. Na taj način se može steći slika o njihovim podzemnim vodotocima, koji su veoma malo istraženi i o kojima se još uvijek ne zna mnogo. Kraške močvare su dobri primjeri na kojima se vidi kako močvare regulišu vodni režim nekog područja, tako što zadržavaju, regulišu i otpuštaju vodu, i na taj način predstavljaju dragocjene resurse za ljude i druga živa bića na Zemlji. Održivo upravljanje vodenim ekosistemima je veoma važno, posebno u podučjima kraških polja, gdje poljoprivreda, prometnice, energetska i urbana infrastruktura direktno zavise od njih. Bez odgovarajućeg upravljanja močvarama, nema ni dovoljno kvalitetne vode kada i gdje je potrebna. Preko močvara, vodeni resursi postaju dostupni društvu.<ref>[https://www.euronatur.org/fileadmin/docs/docs_english/Karst-workshop_October2013/Kraska_polja_BiH_Knjiga_sazetaka_BHS.pdf Tobias Salathé - Prva međunarodna radionica o dinarskim kraškim poljima kao močvarama od državnog i međunarodnog značaja - MOČVARE U SUŠNIM PODRUČJIMA: GLOBALNI ZNAČAJ KRAŠKIH POLJA, Livno, 2013]</ref><br />
<br />
Močvare su važni regulatori vodenih sistema što zahtijeva poseban i održiv sistem upravljanja.<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
[[Kategorija:Krška polja]]</div>WikiSysop