<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Poliester</id>
	<title>Poliester - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Poliester"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Poliester&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T13:50:52Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Poliester&amp;diff=176353&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Poliester&amp;diff=176353&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-30T07:53:34Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Poliester&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Ester-general.svg|130px|250px|desno|mini|Poliester sadrži [[Esteri|esterske]] skupine.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:SEMexample.jpg|250px|desno|mini|Poliester pod [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Polyester Shirt, close-up.jpg|250px|desno|mini|Bliski pogled na poliestersku [[Košulja|košulju]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Stretching Polyester.JPG|250px|desno|mini|Istezanje poliesterske [[tkanina|tkanine]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Glyptal.png|250px|desno|mini|Struktura idealizirane alkidne smole dobivene iz [[glicerol]]a i ftalnog anhidrida.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Poliester&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[polimer]]ni [[materijal]] koji u makro[[molekula]]rnim temeljnim odrescima (segmentima) sadrži [[Esteri|esterske]] skupine (–CO–O–). &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;poliesteri&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49143] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 4. 8. 2020. &amp;lt;/ref&amp;gt; Iako postoje mnoge vrste poliestera, pojam se obično koristi za vrstu [[sintetika|sintetičke]] [[tkanina|tkanine]] te za specifičan materijal [[polietilentereftalat]] (PET). Poliesteri mogu biti i razne [[kemikalije]]. Prirodni poliester i nekoliko sintetičkih poliestera su [[biorazgradivost|biorazgradivi]], ali većina sintetskih poliestera nije biorazgradiva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poliester kao [[tkanina]] koristi se za proizvodnju raznih vrsta [[odjeća|odjeće]] kao što su: [[košulja|košulje]], [[hlače]], jakne, [[kapa|kape]] te za izradu [[plahta|plahti]], [[deka]], tapeciranog [[namještaj]]a, podloga za [[kompjuterski miš|kompjuterske miševe]] i drugog. Koristi se i za izradu sigurnosnih pojaseva u [[automobil]]ima, [[užad]]i, [[Pokretna traka|pokretnih traka]], za pojačanje izdržljivosti [[guma|gume]] i [[plastika|plastike]], za [[prigušenje]] (amortizaciju) i kao izolacijski [[materijal]]. Dok se sintetička odjeća često smatra manje prirodnom u usporedbi s tkaninama od prirodnih vlakana kao što su [[pamuk]] i [[vuna]], poliesterske tkanine mogu pružiti određene prednosti u odnosu na prirodne tkanine, kao što su poboljšana [[otpor]]nost, trajnost i zadržavanje boje. Kao rezultat toga, poliesterska vlakna ponekad se koriste zajedno s prirodnim vlaknima za proizvodnju tkanine s poboljšanim svojstva i većom otpornošću na [[voda|vodu]], [[vjetar]] i slično. Poliesteri također služe za proizvodnju: [[PET boca]], traka za [[film]]ove, [[cerada]], [[kanu]]a, zaslona s tekućim [[kristal]]ima, [[hologram]]a, [[filtar]]a, [[izolacija|izolacijskih traka]] i drugog. Poliesteri se naširoko koriste pri završetku proizvodnje visoko kvalitetnih [[proizvod]]a od [[drvo (materijal)|drva]], kao što su [[gitara|gitare]], [[klavir]]i i unutrašnji interijer [[vozilo|vozila]] i [[brod|plovila]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Nezasićeni poliesteri ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Nezasićeni poliesteri&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (UP – [[Engleski jezik|eng]]. &amp;#039;&amp;#039;Unsaturated Polyester&amp;#039;&amp;#039;) [[duromer]]ne su [[smola|smole]] koje u svojim makromolekulama sadrže nezasićene (dvostruke) veze. Proizvode se u dvama stupnjevima: u prvome, polikondenzacijom nezasićenih dikarboksilnih [[kiseline|kiselina]] (ili njihovih [[Anhidridi|anhidrida]]) s dialkoholima ([[glikol]]ima), nastaju linearni poliesteri malih relativnih [[Relativna molekularna masa|molekularnih masa]] (do 3 000), kao u primjeru reakcije [[maleinska kiselina|maleinske &lt;br /&gt;
kiseline]] i [[etilen-glikol]]a:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:n∙HOOC–CH=CH–COOH + n∙HO–CH&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CH&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;–OH → (–CO–CH=CH–COO–CH&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CH&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;–O–)&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2n∙H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od glikola se najčešće koristi [[etilen-glikol]] ili propilen-glikol, a kao dikiseline anhidridi maleinske i [[fumarna kiselina|fumarne kiseline]]. U drugom stupnju, dodatkom [[vinil]]noga monomera (najčešće [[stiren]]) i njegovom kemijskom reakcijom s dvostrukim vezama linearnih poliestera, nastaju umreženi, čvrsti [[polimer]]i dobrih mehaničkih svojstava, koji se često ojačavaju [[Stakleno vlakno|staklenim vlaknima]]. Nezasićeni poliesteri najviše služe kao [[konstrukcija|konstrukcijski]] [[materijal]]i u [[građevinarstvo|građevinarstvu]], za izradu [[čamac]]a i drugih plovila te u industriji [[vozilo|vozila]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zasićeni poliesteri ==&lt;br /&gt;
Od zasićenih su poliestera (SP – eng. &amp;#039;&amp;#039;Saturated Polyester&amp;#039;&amp;#039;) najvažniji alkidne smole, polikarbonat, poli(etilen-tereftalat) i arileni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Alkidne smole ===&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Alkidne smole&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; najvažnija su skupina sintetskih [[vezivo|veziva]] za [[nalič|boje]] i [[lak]]ove. Nastaju reakcijom polialkohola ([[glicerol]]a, pentaeritritola) i polikarboksilne kiseline ([[ftalna kiselina|ftalne]], izoftalne) ili [[Anhidridi|anhidrida]], uz naknadnu modifikaciju [[Masne kiseline|masnim kiselinama]], što im daje raznolika primjenska svojstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Polikarbonat ili PC ===&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Polikarbonat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (PC) je [[plastomer]]ni materijal, linearni poliester [[Ugljična kiselina|ugljične kiseline]]. Proizvodi se međufaznom polikondenzacijom 2,2-bis(4-hidroksi-fenil)propana ([[bisfenol A]]) i [[fozgen]]a. [[Kemijska reakcija]] se odvija u dvama stupnjevima: u prvome se alkalnoj vodenoj otopini [[natrij]]eva bisfenolata dodaje organsko [[otapalo]] ([[diklormetan]], [[kloroform]]), a potom se uvodi plinoviti fozgen uz jako miješanje i hlađenje (20 do 25 °C). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Poli(etilen-tereftalat) ili PET ===&lt;br /&gt;
{{glavni|Polietilentereftalat}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poli(etilen-tereftalat) ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dacron&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (koje je je zaštićeno [[ime]] umjetnog [[poliester]]skoga  [[vlakno|vlakna]]) koji je početkom [[1950.|50. godina]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]] počela proizvoditi [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[tvrtka]] &amp;#039;&amp;#039;Du Pont&amp;#039;&amp;#039;. Nastaje polikondenzacijom [[etilen-glikol]]a i [[tereftalat]]ne kiseline. PET je homopolimer kojeg svrstavamo u grupu [[plastomer]]a jer mu se staklište nalazi iznad sobne temperature. Posjeduje [[kristal]]astu nadmolekulnu strukturu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Arileni ===&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Arileni&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su [[Aromatski spojevi|aromatski]] poliesteri koji pripadaju skupini [[plastomer]]nih tekućih [[kristal]]a. Ističu se velikom [[čvrstoća|čvrstoćom]] i udarnom [[Žilavost|žilavošću]], postojanošću oblika i povećanom [[toplina|toplinskom]] postojanošću. Najzastupljeniji su oni na temelju hidroksibenzojeve i hidroksinaftalenske [[kiseline]] i njihovih smjesa. Zbog visoke cijene koriste se samo u manjem opsegu, prvenstveno kao konstrukcijski materijali za dijelove [[uređaj]]a i [[aparat]]a, u [[zrakoplov]]noj i [[elektronika|elektroničkoj]] industriji i za izradu [[Optičko vlakno|optičkih vlakana]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Umjetna vlakna]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Odjeća]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>