<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Polarni_vuk</id>
	<title>Polarni vuk - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Polarni_vuk"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Polarni_vuk&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-15T22:50:00Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Polarni_vuk&amp;diff=140629&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Polarni_vuk&amp;diff=140629&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-20T06:31:16Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Polarni vuk&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Taksokvir&lt;br /&gt;
| boja=pink&lt;br /&gt;
| naziv = Polarni vuk &lt;br /&gt;
| slika = Canis lupus arctos (Pocock, 1935).jpg&lt;br /&gt;
| regnum = [[Životinje|Animalia]]&lt;br /&gt;
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]&lt;br /&gt;
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]&lt;br /&gt;
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]&lt;br /&gt;
| familia = [[Psi|Canidae]]&lt;br /&gt;
| genus = &amp;#039;&amp;#039;[[Canis]]&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| species = &amp;#039;&amp;#039;[[Vuk|C. lupus]]&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| subspecies = &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;C. l. arctos&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| troimeno = &amp;#039;&amp;#039;Canis lupus arctos&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| troimeno_autorstvo = [[Reginald Innes Pocock|Pocock]], 1935.&lt;br /&gt;
| karta_raspon = arcticwolf distribution.gif&lt;br /&gt;
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost polarnog vuka&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Polarni vuk&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (&amp;#039;&amp;#039;Canis lupus arctos&amp;#039;&amp;#039;), ponekad i &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;bijeli vuk&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; sisavac je iz porodice [[psi|pasa]], a pobliže on je [[podvrsta]] [[sivi vuk|sivog vuka]]. Nastanjuje [[Sjeverna Kanada|Sjevernu Kanadu]], [[Aljaska|Aljasku]], kanadske [[arktik|arktičke]] otoke od [[otok Melville|Melvilla]] pa do [[otok Ellesmere|Ellesmera]] i sjevernu i istočnu obalu [[Grenland]]a, sjeverno od 68° [[zemljopisna širina|sjeverne širine]]. Živi u jednom od rijetkih područja na Zemlji u kojima je siguran od čovjeka, jer čak ni [[eskimi]] više ne žive tako daleko na sjeveru. To je jedno od najnegostoljubljivih područja na svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Obilježja==&lt;br /&gt;
Zbog vrlo niskih temperatura zraka koje i ljeti rijetko prelaze 0&amp;amp;nbsp;°C a zimi padaju i do -50 ° (ponegdje i značajno niže), ova podvrsta razvila je neke posebnosti koje ih razlikuju od svih drugih podvrsta [[vuk]]ova (iznimka je [[bijeli vuk]] (&amp;#039;&amp;#039;Canis lupus albus&amp;#039;&amp;#039;) koji nastanjuje odgovarajuća područja na [[Euroazija|euroazijskom]] [[arktik]]u). Tako im je vrlo meko, gusto i dugodlako [[krzno]] gotovo bijelo (na leđima nešto tamnije), s pojedinim sivim i crnim dlakama. Uši su im manje i okruglaste, njuške nešto kraće a noge upadljivo kratke. To im čini tijelo zbijenijim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ponašanje==&lt;br /&gt;
Povezanost unutar [[čopor]]a kod ove podvrste još je nešto izraženija nego kod drugih podvrsta vukova. Usamljena jedinka u surovim uvjetima koji vladaju u tim područjima ne bi mogla preživjeti duže vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tlo je, osim nekoliko centimetara ispod površine, stalno zamrznuto ([[permafrost]]) tako da može opstati samo rasljinje s plitkim [[korijen]]jem. U takvim uvjetima mogu preživjeti samo rijetki [[sisavci]], najčešće manji [[glodavci]]. To znači, da veliki čopor nije svrsishoda, pa ga čini najčešće sedam do deset jedinki. Zbog velike povezanosti među njima, ponekad ih može biti i do trideset. No čoporu vukova za preživljavanje je katkad potreban i veči plijen, pa love i [[mošusno govedo|mošusna goveda]] i [[sob]]ove.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čopor ostaje stalno na okupu tijekom jeseni i zime, no nakon parenja u ožujku skotna vučica napustit će čopor kako bi potražila prikladnu jazbinu. Kadkad će ju sama iskopati, ali ako je zemlja zamrznuta često je prisiljena mlade donjeti na svijet u jednoj od prijašnjih jazbina. Pri dolazku na svijet mladi su sljepi, gluhi i bespomoćni te u potpunosti ovise o majci. Odprilike nakon mjesec dana mladi vučići mogu početi jesti meso. Od tog trenutka i čopor sudjeluje u njihovom hranjenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ugroženost i zaštita==&lt;br /&gt;
Polarni vukovi su jedina podvrsta vukova koja nije ugrožena. Područja koja nastanjuju su zbog surovosti [[klima|klime]] relativno zaštićena od ljudskih aktivnosti, bilo od lova, bilo od kultiviranja. Samo ih [[Eskimi]] još love zbog krzna, no to je zanemarivo, i ne ugrožava ih.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Literatura==&lt;br /&gt;
* Lucyan David Mech &amp;amp; Monika Thaler: &amp;#039;&amp;#039;Auf der Fährte der Wölfe.&amp;#039;&amp;#039; Frederking &amp;amp; Thaler, München 1992. &amp;lt;small&amp;gt;{{ISBN|3-89405-315-1}}&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Vukovi]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>