Pokolj u Prijedoru - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T04:47:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-02T00:45:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 00:45
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Pokolj u Prijedoru'''-->[[Datoteka:Prijedor municipality.svg\|desno\|mini\|250px\|Općina Prijedor na karti Bosne i Hercegovine]]		<!--'''Pokolj u Prijedoru'''-->[[Datoteka:Prijedor municipality.svg\|desno\|mini\|250px\|Općina Prijedor na karti Bosne i Hercegovine]]
	'''Pokolj u Prijedoru''' odnosi se na niz ubojstava i [[ratni zločin\|ratnih zločina]], te [[etničko čišćenje]] od oko 50.000 nesrpskih stanovnika<ref name="un">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.nytimes.com/1994/06/03/world/un-report-accuses-serbs-of-crimes-against-humanity.html?scp=4&sq=prijedor&st=cse\|title=''U.N. Report Accuses Serbs of 'Crimes Against Humanity'''\|author=Paul Lewis\|publisher=[[New York Times]]\|date=1994-06-03\|accessdate=2010-08-21}}</ref> koje su počinili [[JNA]] i [[Srbi\|srpska]] [[paravojska]] u okolici i u samom [[Prijedor]]u [[1992.]] tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini\|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/acjug/en/tad-aj990715e.pdf\|title=''ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia''\|publisher=ICTY}}</ref><ref name="UN report">Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to		'''Pokolj u Prijedoru''' odnosi se na niz ubojstava i [[ratni zločin\|ratnih zločina]], te [[etničko čišćenje]] od oko 50.000 nesrpskih stanovnika<ref name="un">{{Citiranje weba\|url=http://www.nytimes.com/1994/06/03/world/un-report-accuses-serbs-of-crimes-against-humanity.html?scp=4&sq=prijedor&st=cse\|title=''U.N. Report Accuses Serbs of 'Crimes Against Humanity'''\|author=Paul Lewis\|publisher=[[New York Times]]\|date=1994-06-03\|accessdate=2010-08-21}}</ref> koje su počinili [[JNA]] i [[Srbi\|srpska]] [[paravojska]] u okolici i u samom [[Prijedor]]u [[1992.]] tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini\|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia">{{Citiranje weba\|url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/acjug/en/tad-aj990715e.pdf\|title=''ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia''\|publisher=ICTY}}</ref><ref name="UN report">Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to
	security council resolution 780 (1992) [http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/V.htm ''Annex V: The Prijedor Report''], 28. prosinca 1994. Preuzeto 25. lipnja 2011.</ref> Po masovnosti, to je drugi najveći masakr u ratu u Bosni, nakon [[genocid u Srebrenici\|genocida u Srebrenici]].		security council resolution 780 (1992) [http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/V.htm ''Annex V: The Prijedor Report''], 28. prosinca 1994. Preuzeto 25. lipnja 2011.</ref> Po masovnosti, to je drugi najveći masakr u ratu u Bosni, nakon [[genocid u Srebrenici\|genocida u Srebrenici]].

Redak 11:		Redak 11:

	Bošnjaci i Hrvati su se počeli iseljavati iz Prijedora zbog porasta nesigurnosti i agresivnosti u općini usred sve veće srpske [[propaganda\|propagande]]: mediji su govorili da se Srbi moraju naoružati, istovremeno nazivajući Hrvate i Bošnjake "ustašama", "mudžahedinima" ili "Zelenim beretkama". Paravojska "Vukovi sa Vučjaka" preuzeli su u kolovozu 1991. [[radio odašiljač]] sa planine [[Kozara]], čime su odsjekli vezu sa TV Sarajevom. Zamijenjena je emisijama iz [[Beograd]]a i Banje Luke u kojima su emitirani intervjui srpskih političara, a srpske nacionalističke pjesme, koje su donedavno bile zabranjene, sve češće su se puštale.<ref name="		Bošnjaci i Hrvati su se počeli iseljavati iz Prijedora zbog porasta nesigurnosti i agresivnosti u općini usred sve veće srpske [[propaganda\|propagande]]: mediji su govorili da se Srbi moraju naoružati, istovremeno nazivajući Hrvate i Bošnjake "ustašama", "mudžahedinima" ili "Zelenim beretkama". Paravojska "Vukovi sa Vučjaka" preuzeli su u kolovozu 1991. [[radio odašiljač]] sa planine [[Kozara]], čime su odsjekli vezu sa TV Sarajevom. Zamijenjena je emisijama iz [[Beograd]]a i Banje Luke u kojima su emitirani intervjui srpskih političara, a srpske nacionalističke pjesme, koje su donedavno bile zabranjene, sve češće su se puštale.<ref name="
	Milomir Stakic judgement">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.icty.org/x/cases/stakic/tjug/en/stak-tj030731e.pdf\|title=''ICTY: Milomir Stakić judgement''\|publisher=ICTY}}</ref>		Milomir Stakic judgement">{{Citiranje weba\|url=http://www.icty.org/x/cases/stakic/tjug/en/stak-tj030731e.pdf\|title=''ICTY: Milomir Stakić judgement''\|publisher=ICTY}}</ref>

	7. siječnja 1992., srpski članovi mjesne skupštine Prijedor i predsjednici mjesnih odbora [[Srpska demokratska stranka (BiH)\|SDS]]-a proglasili su skupštinu srpskog naroda u općini Prijedor te proveli tajne upute izdate mjesec dana ranije. "Organizacija i aktivnost organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u iznimnim okolnostima" pribavila je plan za SDS-ovo preuzimanje općina u BiH te za krizni stožer. [[Milomir Stakić]] je izabran za predsjednika skupštine. 17. siječnja skupština je odobrila pristupanje općine Prijedor [[SAO Bosanska Krajina\|SAO Bosanskoj Krajini]] kako bi se provelo stvaranje zasebne srpske države u Bosni. <ref name="		7. siječnja 1992., srpski članovi mjesne skupštine Prijedor i predsjednici mjesnih odbora [[Srpska demokratska stranka (BiH)\|SDS]]-a proglasili su skupštinu srpskog naroda u općini Prijedor te proveli tajne upute izdate mjesec dana ranije. "Organizacija i aktivnost organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u iznimnim okolnostima" pribavila je plan za SDS-ovo preuzimanje općina u BiH te za krizni stožer. [[Milomir Stakić]] je izabran za predsjednika skupštine. 17. siječnja skupština je odobrila pristupanje općine Prijedor [[SAO Bosanska Krajina\|SAO Bosanskoj Krajini]] kako bi se provelo stvaranje zasebne srpske države u Bosni. <ref name="
Redak 21:		Redak 21:

	==Napadi na civile==		==Napadi na civile==
	Nakon preuzimanja svih funkcija, pojačana je vojna prisutnost a srpska policija je postavila kontrolne točke po gradu. ICTY je zaključio da su mnogi Bošnjaci ubijeni tijekom napada srpske vojske na bošnjačka sela.<ref name="ICJ: Bosnia v. Serbia Genocide Case verdict - Kozarac and Hambarine (Paragraph 261) ">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.icj-cij.org/docket/files/91/13685.pdf		Nakon preuzimanja svih funkcija, pojačana je vojna prisutnost a srpska policija je postavila kontrolne točke po gradu. ICTY je zaključio da su mnogi Bošnjaci ubijeni tijekom napada srpske vojske na bošnjačka sela.<ref name="ICJ: Bosnia v. Serbia Genocide Case verdict - Kozarac and Hambarine (Paragraph 261) ">{{Citiranje weba\|url=http://www.icj-cij.org/docket/files/91/13685.pdf
	\|title=ICJ: Bosnia v. Serbia Genocide Case verdict - Kozarac and Hambarine (Paragraph 261)}}</ref>		\|title=ICJ: Bosnia v. Serbia Genocide Case verdict - Kozarac and Hambarine (Paragraph 261)}}</ref>

Redak 56:		Redak 56:
	==Logori==		==Logori==
	{{glavni\|Logor Omarska\|Logor Trnopolje\|Logor Keraterm}}		{{glavni\|Logor Omarska\|Logor Trnopolje\|Logor Keraterm}}
	Najviše stradanja stanovništva dogodilo se u logorima u okolici Prijedora. 1992., [[BBC]] je otkrio postojanje logora Omarska i zabilježio iskaze logoraša, koje je opisao kao "šokantne i nečovječne". [[EU]] je logore opisala kao "odurne i odvratne".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1634250.stm ''BBC News - Omarska: A vision of hell''] BBC News, 2001-11-02</ref> U Omarskoj, nekadašnjem rudniku udaljenom 20 km od Prijedora, je držano između 4000 i 6000 zatvorenika, Bošnjaka i Hrvata. Tijekom ostanka u Omarskoj, ali i u Keratermu i Trnopolju, logoraši su premlaćivani i držani u neljudskim uvjetima.<ref>[http://www.guardian.co.uk/itn/article/0,,191240,00.html ''Shame of camp Omarska''] Guardian, 1992-08-07</ref> Zbog velikog pritiska međunarodne zajednice, logori su zatvoreni, no procjenjuje se da je stotine a možda čak i tisuće ljudi preminulo u njima.<ref name="David Campbell: Atrocity and Memory">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.david-campbell.org/photography/atrocity-and-memory/\|title=''David Campbell: Atrocity and Memory''}}</ref><ref name="Argentine Forensic Anthropology Team report">{{~~Citiraj web~~\|url=http://eaaf.typepad.com/pdf/1999/04Bosnia1999.pdf\|title=''Argentine Forensic Anthropology Team report''}}</ref>		Najviše stradanja stanovništva dogodilo se u logorima u okolici Prijedora. 1992., [[BBC]] je otkrio postojanje logora Omarska i zabilježio iskaze logoraša, koje je opisao kao "šokantne i nečovječne". [[EU]] je logore opisala kao "odurne i odvratne".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1634250.stm ''BBC News - Omarska: A vision of hell''] BBC News, 2001-11-02</ref> U Omarskoj, nekadašnjem rudniku udaljenom 20 km od Prijedora, je držano između 4000 i 6000 zatvorenika, Bošnjaka i Hrvata. Tijekom ostanka u Omarskoj, ali i u Keratermu i Trnopolju, logoraši su premlaćivani i držani u neljudskim uvjetima.<ref>[http://www.guardian.co.uk/itn/article/0,,191240,00.html ''Shame of camp Omarska''] Guardian, 1992-08-07</ref> Zbog velikog pritiska međunarodne zajednice, logori su zatvoreni, no procjenjuje se da je stotine a možda čak i tisuće ljudi preminulo u njima.<ref name="David Campbell: Atrocity and Memory">{{Citiranje weba\|url=http://www.david-campbell.org/photography/atrocity-and-memory/\|title=''David Campbell: Atrocity and Memory''}}</ref><ref name="Argentine Forensic Anthropology Team report">{{Citiranje weba\|url=http://eaaf.typepad.com/pdf/1999/04Bosnia1999.pdf\|title=''Argentine Forensic Anthropology Team report''}}</ref>

	==Komemoracija==		==Komemoracija==
	[[Žene u crnom]] posjetile su Kozarac u općini Prijedor kako bi odale počast nedužnim žrtvama rata.<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.zeneucrnom.org/index.php?option=com_content&task=view&id=455&Itemid=54\|title=''Prijedor: nepriznati genocid ili "A svet je ćutao"'' \|publisher=[[Žene u crnom]]\|date=2008\|accessdate=2010-08-21}}</ref>		[[Žene u crnom]] posjetile su Kozarac u općini Prijedor kako bi odale počast nedužnim žrtvama rata.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.zeneucrnom.org/index.php?option=com_content&task=view&id=455&Itemid=54\|title=''Prijedor: nepriznati genocid ili "A svet je ćutao"'' \|publisher=[[Žene u crnom]]\|date=2008\|accessdate=2010-08-21}}</ref>
	==Presude==		==Presude==
	Za zločine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred pravosuđem ICTY-a na zatvorsku kaznu za ratne zločine u Haagu osuđeni su: <ref name="Milomir Stakic judgement"/><ref>{{cite news \|url=http://books.google.hr/books?id=kXlU1-N0C1MC&pg=PA276&lpg=PA276&dq=zoran+zigic+25+years&source=bl&ots=RKh9dMdafn&sig=4W7YtDHgbpfYBTH2gL5W_BCcSUA&hl=hr&ei=EgAzTLmrKonvOdqBtaYC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDkQ6AEwBw#v=onepage&q=zoran%20zigic%2025%20years&f=false \|title=''Yearbook of International Humanitarian Law - 2005'' \|publisher= \|date=2005}}</ref><ref>{{cite news \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3618772.stm \|title=''Bosnian Serb propagandist jailed'' \|publisher=BBC News \|date=2004-09-01}}</ref><ref>{{cite news \|url=http://books.google.hr/books?id=V3hqQJkJSNcC&pg=PA11&lpg=PA11&dq=mla%C4%91o+radi%C4%87+20+years&source=bl&ots=DeulRYVPGm&sig=OxhYql5GDCTNU8xixMxJ7_ylOfQ&hl=hr&ei=nAEzTK3LE9KYONKRqdgB&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDoQ6AEwBw#v=onepage&q&f=false \|title=''Genocide, war crimes, and crimes against humanity'' \|publisher=Human Rights Watch \|date=2006}}</ref>		Za zločine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred pravosuđem ICTY-a na zatvorsku kaznu za ratne zločine u Haagu osuđeni su: <ref name="Milomir Stakic judgement"/><ref>{{cite news \|url=http://books.google.hr/books?id=kXlU1-N0C1MC&pg=PA276&lpg=PA276&dq=zoran+zigic+25+years&source=bl&ots=RKh9dMdafn&sig=4W7YtDHgbpfYBTH2gL5W_BCcSUA&hl=hr&ei=EgAzTLmrKonvOdqBtaYC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDkQ6AEwBw#v=onepage&q=zoran%20zigic%2025%20years&f=false \|title=''Yearbook of International Humanitarian Law - 2005'' \|publisher= \|date=2005}}</ref><ref>{{cite news \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3618772.stm \|title=''Bosnian Serb propagandist jailed'' \|publisher=BBC News \|date=2004-09-01}}</ref><ref>{{cite news \|url=http://books.google.hr/books?id=V3hqQJkJSNcC&pg=PA11&lpg=PA11&dq=mla%C4%91o+radi%C4%87+20+years&source=bl&ots=DeulRYVPGm&sig=OxhYql5GDCTNU8xixMxJ7_ylOfQ&hl=hr&ei=nAEzTK3LE9KYONKRqdgB&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDoQ6AEwBw#v=onepage&q&f=false \|title=''Genocide, war crimes, and crimes against humanity'' \|publisher=Human Rights Watch \|date=2006}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T04:57:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 04:57
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Pokolj u Prijedoru'''-->[[Datoteka:Prijedor municipality.svg\|desno\|mini\|250px\|Općina Prijedor na karti Bosne i Hercegovine]]		<!--'''Pokolj u Prijedoru'''-->[[Datoteka:Prijedor municipality.svg\|desno\|mini\|250px\|Općina Prijedor na karti Bosne i Hercegovine]]
	'''Pokolj u Prijedoru''' odnosi se na niz ubojstava i [[ratni zločin\|ratnih zločina]], te [[etničko čišćenje]] od oko 50.000 nesrpskih stanovnika<ref name="un">{{~~cite~~ web\|url=http://www.nytimes.com/1994/06/03/world/un-report-accuses-serbs-of-crimes-against-humanity.html?scp=4&sq=prijedor&st=cse\|title=''U.N. Report Accuses Serbs of 'Crimes Against Humanity'''\|author=Paul Lewis\|publisher=[[New York Times]]\|date=1994-06-03\|accessdate=2010-08-21}}</ref> koje su počinili [[JNA]] i [[Srbi\|srpska]] [[paravojska]] u okolici i u samom [[Prijedor]]u [[1992.]] tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini\|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia">{{~~cite~~ web\|url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/acjug/en/tad-aj990715e.pdf\|title=''ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia''\|publisher=ICTY}}</ref><ref name="UN report">Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to		'''Pokolj u Prijedoru''' odnosi se na niz ubojstava i [[ratni zločin\|ratnih zločina]], te [[etničko čišćenje]] od oko 50.000 nesrpskih stanovnika<ref name="un">{{Citiraj web\|url=http://www.nytimes.com/1994/06/03/world/un-report-accuses-serbs-of-crimes-against-humanity.html?scp=4&sq=prijedor&st=cse\|title=''U.N. Report Accuses Serbs of 'Crimes Against Humanity'''\|author=Paul Lewis\|publisher=[[New York Times]]\|date=1994-06-03\|accessdate=2010-08-21}}</ref> koje su počinili [[JNA]] i [[Srbi\|srpska]] [[paravojska]] u okolici i u samom [[Prijedor]]u [[1992.]] tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini\|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia">{{Citiraj web\|url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/acjug/en/tad-aj990715e.pdf\|title=''ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia''\|publisher=ICTY}}</ref><ref name="UN report">Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to
	security council resolution 780 (1992) [http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/V.htm ''Annex V: The Prijedor Report''], 28. prosinca 1994. Preuzeto 25. lipnja 2011.</ref> Po masovnosti, to je drugi najveći masakr u ratu u Bosni, nakon [[genocid u Srebrenici\|genocida u Srebrenici]].		security council resolution 780 (1992) [http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/V.htm ''Annex V: The Prijedor Report''], 28. prosinca 1994. Preuzeto 25. lipnja 2011.</ref> Po masovnosti, to je drugi najveći masakr u ratu u Bosni, nakon [[genocid u Srebrenici\|genocida u Srebrenici]].

Redak 11:		Redak 11:

	Bošnjaci i Hrvati su se počeli iseljavati iz Prijedora zbog porasta nesigurnosti i agresivnosti u općini usred sve veće srpske [[propaganda\|propagande]]: mediji su govorili da se Srbi moraju naoružati, istovremeno nazivajući Hrvate i Bošnjake "ustašama", "mudžahedinima" ili "Zelenim beretkama". Paravojska "Vukovi sa Vučjaka" preuzeli su u kolovozu 1991. [[radio odašiljač]] sa planine [[Kozara]], čime su odsjekli vezu sa TV Sarajevom. Zamijenjena je emisijama iz [[Beograd]]a i Banje Luke u kojima su emitirani intervjui srpskih političara, a srpske nacionalističke pjesme, koje su donedavno bile zabranjene, sve češće su se puštale.<ref name="		Bošnjaci i Hrvati su se počeli iseljavati iz Prijedora zbog porasta nesigurnosti i agresivnosti u općini usred sve veće srpske [[propaganda\|propagande]]: mediji su govorili da se Srbi moraju naoružati, istovremeno nazivajući Hrvate i Bošnjake "ustašama", "mudžahedinima" ili "Zelenim beretkama". Paravojska "Vukovi sa Vučjaka" preuzeli su u kolovozu 1991. [[radio odašiljač]] sa planine [[Kozara]], čime su odsjekli vezu sa TV Sarajevom. Zamijenjena je emisijama iz [[Beograd]]a i Banje Luke u kojima su emitirani intervjui srpskih političara, a srpske nacionalističke pjesme, koje su donedavno bile zabranjene, sve češće su se puštale.<ref name="
	Milomir Stakic judgement">{{~~cite~~ web\|url=http://www.icty.org/x/cases/stakic/tjug/en/stak-tj030731e.pdf\|title=''ICTY: Milomir Stakić judgement''\|publisher=ICTY}}</ref>		Milomir Stakic judgement">{{Citiraj web\|url=http://www.icty.org/x/cases/stakic/tjug/en/stak-tj030731e.pdf\|title=''ICTY: Milomir Stakić judgement''\|publisher=ICTY}}</ref>

	7. siječnja 1992., srpski članovi mjesne skupštine Prijedor i predsjednici mjesnih odbora [[Srpska demokratska stranka (BiH)\|SDS]]-a proglasili su skupštinu srpskog naroda u općini Prijedor te proveli tajne upute izdate mjesec dana ranije. "Organizacija i aktivnost organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u iznimnim okolnostima" pribavila je plan za SDS-ovo preuzimanje općina u BiH te za krizni stožer. [[Milomir Stakić]] je izabran za predsjednika skupštine. 17. siječnja skupština je odobrila pristupanje općine Prijedor [[SAO Bosanska Krajina\|SAO Bosanskoj Krajini]] kako bi se provelo stvaranje zasebne srpske države u Bosni. <ref name="		7. siječnja 1992., srpski članovi mjesne skupštine Prijedor i predsjednici mjesnih odbora [[Srpska demokratska stranka (BiH)\|SDS]]-a proglasili su skupštinu srpskog naroda u općini Prijedor te proveli tajne upute izdate mjesec dana ranije. "Organizacija i aktivnost organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u iznimnim okolnostima" pribavila je plan za SDS-ovo preuzimanje općina u BiH te za krizni stožer. [[Milomir Stakić]] je izabran za predsjednika skupštine. 17. siječnja skupština je odobrila pristupanje općine Prijedor [[SAO Bosanska Krajina\|SAO Bosanskoj Krajini]] kako bi se provelo stvaranje zasebne srpske države u Bosni. <ref name="
Redak 21:		Redak 21:

	==Napadi na civile==		==Napadi na civile==
	Nakon preuzimanja svih funkcija, pojačana je vojna prisutnost a srpska policija je postavila kontrolne točke po gradu. ICTY je zaključio da su mnogi Bošnjaci ubijeni tijekom napada srpske vojske na bošnjačka sela.<ref name="ICJ: Bosnia v. Serbia Genocide Case verdict - Kozarac and Hambarine (Paragraph 261) ">{{~~cite~~ web\|url=http://www.icj-cij.org/docket/files/91/13685.pdf		Nakon preuzimanja svih funkcija, pojačana je vojna prisutnost a srpska policija je postavila kontrolne točke po gradu. ICTY je zaključio da su mnogi Bošnjaci ubijeni tijekom napada srpske vojske na bošnjačka sela.<ref name="ICJ: Bosnia v. Serbia Genocide Case verdict - Kozarac and Hambarine (Paragraph 261) ">{{Citiraj web\|url=http://www.icj-cij.org/docket/files/91/13685.pdf
	\|title=ICJ: Bosnia v. Serbia Genocide Case verdict - Kozarac and Hambarine (Paragraph 261)}}</ref>		\|title=ICJ: Bosnia v. Serbia Genocide Case verdict - Kozarac and Hambarine (Paragraph 261)}}</ref>

Redak 56:		Redak 56:
	==Logori==		==Logori==
	{{glavni\|Logor Omarska\|Logor Trnopolje\|Logor Keraterm}}		{{glavni\|Logor Omarska\|Logor Trnopolje\|Logor Keraterm}}
	Najviše stradanja stanovništva dogodilo se u logorima u okolici Prijedora. 1992., [[BBC]] je otkrio postojanje logora Omarska i zabilježio iskaze logoraša, koje je opisao kao "šokantne i nečovječne". [[EU]] je logore opisala kao "odurne i odvratne".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1634250.stm ''BBC News - Omarska: A vision of hell''] BBC News, 2001-11-02</ref> U Omarskoj, nekadašnjem rudniku udaljenom 20 km od Prijedora, je držano između 4000 i 6000 zatvorenika, Bošnjaka i Hrvata. Tijekom ostanka u Omarskoj, ali i u Keratermu i Trnopolju, logoraši su premlaćivani i držani u neljudskim uvjetima.<ref>[http://www.guardian.co.uk/itn/article/0,,191240,00.html ''Shame of camp Omarska''] Guardian, 1992-08-07</ref> Zbog velikog pritiska međunarodne zajednice, logori su zatvoreni, no procjenjuje se da je stotine a možda čak i tisuće ljudi preminulo u njima.<ref name="David Campbell: Atrocity and Memory">{{~~cite~~ web\|url=http://www.david-campbell.org/photography/atrocity-and-memory/\|title=''David Campbell: Atrocity and Memory''}}</ref><ref name="Argentine Forensic Anthropology Team report">{{~~cite~~ web\|url=http://eaaf.typepad.com/pdf/1999/04Bosnia1999.pdf\|title=''Argentine Forensic Anthropology Team report''}}</ref>		Najviše stradanja stanovništva dogodilo se u logorima u okolici Prijedora. 1992., [[BBC]] je otkrio postojanje logora Omarska i zabilježio iskaze logoraša, koje je opisao kao "šokantne i nečovječne". [[EU]] je logore opisala kao "odurne i odvratne".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1634250.stm ''BBC News - Omarska: A vision of hell''] BBC News, 2001-11-02</ref> U Omarskoj, nekadašnjem rudniku udaljenom 20 km od Prijedora, je držano između 4000 i 6000 zatvorenika, Bošnjaka i Hrvata. Tijekom ostanka u Omarskoj, ali i u Keratermu i Trnopolju, logoraši su premlaćivani i držani u neljudskim uvjetima.<ref>[http://www.guardian.co.uk/itn/article/0,,191240,00.html ''Shame of camp Omarska''] Guardian, 1992-08-07</ref> Zbog velikog pritiska međunarodne zajednice, logori su zatvoreni, no procjenjuje se da je stotine a možda čak i tisuće ljudi preminulo u njima.<ref name="David Campbell: Atrocity and Memory">{{Citiraj web\|url=http://www.david-campbell.org/photography/atrocity-and-memory/\|title=''David Campbell: Atrocity and Memory''}}</ref><ref name="Argentine Forensic Anthropology Team report">{{Citiraj web\|url=http://eaaf.typepad.com/pdf/1999/04Bosnia1999.pdf\|title=''Argentine Forensic Anthropology Team report''}}</ref>

	==Komemoracija==		==Komemoracija==
	[[Žene u crnom]] posjetile su Kozarac u općini Prijedor kako bi odale počast nedužnim žrtvama rata.<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.zeneucrnom.org/index.php?option=com_content&task=view&id=455&Itemid=54\|title=''Prijedor: nepriznati genocid ili "A svet je ćutao"'' \|publisher=[[Žene u crnom]]\|date=2008\|accessdate=2010-08-21}}</ref>		[[Žene u crnom]] posjetile su Kozarac u općini Prijedor kako bi odale počast nedužnim žrtvama rata.<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.zeneucrnom.org/index.php?option=com_content&task=view&id=455&Itemid=54\|title=''Prijedor: nepriznati genocid ili "A svet je ćutao"'' \|publisher=[[Žene u crnom]]\|date=2008\|accessdate=2010-08-21}}</ref>
	==Presude==		==Presude==
	Za zločine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred pravosuđem ICTY-a na zatvorsku kaznu za ratne zločine u Haagu osuđeni su: <ref name="Milomir Stakic judgement"/><ref>{{cite news \|url=http://books.google.hr/books?id=kXlU1-N0C1MC&pg=PA276&lpg=PA276&dq=zoran+zigic+25+years&source=bl&ots=RKh9dMdafn&sig=4W7YtDHgbpfYBTH2gL5W_BCcSUA&hl=hr&ei=EgAzTLmrKonvOdqBtaYC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDkQ6AEwBw#v=onepage&q=zoran%20zigic%2025%20years&f=false \|title=''Yearbook of International Humanitarian Law - 2005'' \|publisher= \|date=2005}}</ref><ref>{{cite news \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3618772.stm \|title=''Bosnian Serb propagandist jailed'' \|publisher=BBC News \|date=2004-09-01}}</ref><ref>{{cite news \|url=http://books.google.hr/books?id=V3hqQJkJSNcC&pg=PA11&lpg=PA11&dq=mla%C4%91o+radi%C4%87+20+years&source=bl&ots=DeulRYVPGm&sig=OxhYql5GDCTNU8xixMxJ7_ylOfQ&hl=hr&ei=nAEzTK3LE9KYONKRqdgB&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDoQ6AEwBw#v=onepage&q&f=false \|title=''Genocide, war crimes, and crimes against humanity'' \|publisher=Human Rights Watch \|date=2006}}</ref>		Za zločine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred pravosuđem ICTY-a na zatvorsku kaznu za ratne zločine u Haagu osuđeni su: <ref name="Milomir Stakic judgement"/><ref>{{cite news \|url=http://books.google.hr/books?id=kXlU1-N0C1MC&pg=PA276&lpg=PA276&dq=zoran+zigic+25+years&source=bl&ots=RKh9dMdafn&sig=4W7YtDHgbpfYBTH2gL5W_BCcSUA&hl=hr&ei=EgAzTLmrKonvOdqBtaYC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDkQ6AEwBw#v=onepage&q=zoran%20zigic%2025%20years&f=false \|title=''Yearbook of International Humanitarian Law - 2005'' \|publisher= \|date=2005}}</ref><ref>{{cite news \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3618772.stm \|title=''Bosnian Serb propagandist jailed'' \|publisher=BBC News \|date=2004-09-01}}</ref><ref>{{cite news \|url=http://books.google.hr/books?id=V3hqQJkJSNcC&pg=PA11&lpg=PA11&dq=mla%C4%91o+radi%C4%87+20+years&source=bl&ots=DeulRYVPGm&sig=OxhYql5GDCTNU8xixMxJ7_ylOfQ&hl=hr&ei=nAEzTK3LE9KYONKRqdgB&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDoQ6AEwBw#v=onepage&q&f=false \|title=''Genocide, war crimes, and crimes against humanity'' \|publisher=Human Rights Watch \|date=2006}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T20:49:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Prijedor municipality.svg|desno|mini|250px|Općina Prijedor na karti Bosne i Hercegovine]]
'''Pokolj u Prijedoru''' odnosi se na niz ubojstava i [[ratni zločin|ratnih zločina]], te [[etničko čišćenje]] od oko 50.000 nesrpskih stanovnika<ref name="un">{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1994/06/03/world/un-report-accuses-serbs-of-crimes-against-humanity.html?scp=4&sq=prijedor&st=cse|title=''U.N. Report Accuses Serbs of 'Crimes Against Humanity'''|author=Paul Lewis|publisher=[[New York Times]]|date=1994-06-03|accessdate=2010-08-21}}</ref> koje su počinili [[JNA]] i [[Srbi|srpska]] [[paravojska]] u okolici i u samom [[Prijedor]]u [[1992.]] tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/acjug/en/tad-aj990715e.pdf|title=''ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia''|publisher=ICTY}}</ref><ref name="UN report">Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to
security council resolution 780 (1992) [http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/V.htm ''Annex V: The Prijedor Report''], 28. prosinca 1994. Preuzeto 25. lipnja 2011.</ref> Po masovnosti, to je drugi najveći masakr u ratu u Bosni, nakon [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]].

'''Istraživačko dokumentacijski centar (IDC)''' navodi da je u razdoblju od [[1991.]] do [[1995.]] u izravnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5209 građana Prijedora, od toga 4093 [[Bošnjak]]a, 898 [[Srbi|Srba]] te 182 [[Hrvat]]a.<ref>IDC - [http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs ''Rezultati istraživanja "Ljudski gubici '91-'95"''] (Pounje)</ref>

== Kronologija ==
Prema posljednje popisu stanovništva u [[Socijalistička Federativna Republlika Jugoslavija|SFRJ]] iz 1991. godine, općina Prijedor je imala 112 543 stanovnika, od čega su Bošnjaci činili 43.9 %, Srbi 42.3 % a Hrvati 6.6 % stanovništva.<ref>[http://bhas.ba/arhiva/census1991/Nac_Sast%20po%20opstinama.pdf ''Nacionalni sastav po općinama'']</ref><ref name="UN report"/>

Kako je 1991. započeo konačan [[raspad SFRJ]], odnosi Srba, Bošnjaka i Hrvata su se pogoršali diljem Bosne, pa i u Prijedoru. Tijekom ljeta 1991, teško naoružana brigada [[Pančevo]] je iz Srbije stigla u Prijedor. Navodni povod bio je [[Domovinski rat|rat u Hrvatskoj]].<ref name="UN report"/> Brojni tenkovi iz [[Banja Luka|Banje Luke]] prošli su kroz Prijedor na svojem putu prema Kostajnici, Petrinji i [[Karlovac|Karlovcu]]. Razni rezervisti smijestili su se u obližnjem hotelu, što je počelo izazivati nemir među građanima.<ref name="UN report"/> Već krajem 1991. godine, počeo se odigravati [[plan RAM]] prema kojem je [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], u suradnji sa SDS-om, trebalo da distribuira oružje i vojnu opremu srpskim stanovnicima Prijedora i okolice, uglavnom tokom noćnih sati. U kolovozu 1991, razotkrivena je vrpca razgovora između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i generala Nikola Uzelaca, koji je vodio vojsku JNA u Banjoj Luci. Tijekom razgovora, Milošević je Uzelcu naredio davanje oružja na raspolaganje vođi [[Srpska demokratska stranka (BiH)|Srpske demokratske stranke]], [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]].<ref name="UN report"/>

Bošnjaci i Hrvati su se počeli iseljavati iz Prijedora zbog porasta nesigurnosti i agresivnosti u općini usred sve veće srpske [[propaganda|propagande]]: mediji su govorili da se Srbi moraju naoružati, istovremeno nazivajući Hrvate i Bošnjake "ustašama", "mudžahedinima" ili "Zelenim beretkama". Paravojska "Vukovi sa Vučjaka" preuzeli su u kolovozu 1991. [[radio odašiljač]] sa planine [[Kozara]], čime su odsjekli vezu sa TV Sarajevom. Zamijenjena je emisijama iz [[Beograd]]a i Banje Luke u kojima su emitirani intervjui srpskih političara, a srpske nacionalističke pjesme, koje su donedavno bile zabranjene, sve češće su se puštale.<ref name="
Milomir Stakic judgement">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/stakic/tjug/en/stak-tj030731e.pdf|title=''ICTY: Milomir Stakić judgement''|publisher=ICTY}}</ref>

7. siječnja 1992., srpski članovi mjesne skupštine Prijedor i predsjednici mjesnih odbora [[Srpska demokratska stranka (BiH)|SDS]]-a proglasili su skupštinu srpskog naroda u općini Prijedor te proveli tajne upute izdate mjesec dana ranije. "Organizacija i aktivnost organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u iznimnim okolnostima" pribavila je plan za SDS-ovo preuzimanje općina u BiH te za krizni stožer. [[Milomir Stakić]] je izabran za predsjednika skupštine. 17. siječnja skupština je odobrila pristupanje općine Prijedor [[SAO Bosanska Krajina|SAO Bosanskoj Krajini]] kako bi se provelo stvaranje zasebne srpske države u Bosni. <ref name="
Milomir Stakic judgement"/>

Sredinom travnja, postavljenje su blokade na cestama Prijedora, što je otežalo putovanje.<ref name="UN report"/> 23. travnja, SDS je odlučio da svi Srbi moraju početi zajedno raditi na preuzimanju općine u koordinaciji sa JNA. Do kraja mjeseca, uspostavljene su tajne srpske policijske stanice a više od 1500 naoružanih Srba je bilo spremno za zauzimanje mjesta. Preuzimanje se naposlijetku dogodilo u noći sa 29. na 30. travnja, kada su u Prijedoru nasilno preuzete funkcije predsjenika i potpredsjenika općine, ravnatelja [[pošta]]nskog ureda, načelnika policije, [[sud]]a, banke, itd. <ref name="Milomir Stakic judgement"/>

[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY)]] je zaključio da je to samovoljno preuzimanje svih funkcija u Prijedoru bio nezakonit [[puč]] koji je planiran i koordiniran kroz dugo razdoblje kako bi se stvorila čista srpska općina.<ref name="Milomir Stakic judgement"/>

==Napadi na civile==
Nakon preuzimanja svih funkcija, pojačana je vojna prisutnost a srpska policija je postavila kontrolne točke po gradu. ICTY je zaključio da su mnogi Bošnjaci ubijeni tijekom napada srpske vojske na bošnjačka sela.<ref name="ICJ: Bosnia v. Serbia Genocide Case verdict - Kozarac and Hambarine (Paragraph 261) ">{{cite web|url=http://www.icj-cij.org/docket/files/91/13685.pdf
|title=ICJ: Bosnia v. Serbia Genocide Case verdict - Kozarac and Hambarine (Paragraph 261)}}</ref>

Deseci tisuća ljudi je protjerano iz regije, tako da je do 1997. prema procjenama [[Human Rights Watch]]-a ostalo još samo 600 Bošnjaka i 1405 Hrvata u Prijedoru. Hrvatski svečenik fra [[Tomislav Matanović]] je u rujnu 1995. "nestao". Katolička crkva i sve džamije u Prijedoru su razorene 1992.<ref>[http://www.unhcr.org/refworld/country,,HRW,,BIH,,3ae6a8368,0.html ''The Unindicted: Reaping the Rewards of "Ethnic Cleansing" in Prijedor''] [[Human Rights Watch]], 1997-01-01</ref>

U travnju 1994., službenici [[UN]]-a i [[Crveni križ|Crvenog križa]] optužili su bosanske Srbe za ubijanje najmanje 19 civila (17 Bošnjaka i dva Hrvata) u tjedan dana u Prijedoru, u kako su opisali, "najgorem valu etničkog čišćenja zadnjih 18 mjeseci", sve sa svrhom strašenja nesrpskog stanovništva kako bi ono napustilo to područje. Napadači su bacali granate u kuće te potom ubijali i pljačakali ukućane. Prema procjeni, u proljeće 1992. između 40 i 60 Bošnjaka i Hrvata je tjedno napuštalo općinu Prijedor.<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/1994/04/02/world/bosnian-serbs-are-accused-of-more-ethnic-cleansing.html |title=''Bosnian Serbs Are Accused of More Ethnic Cleansing'' |publisher=New York Times |date=1994-04-02|accessdate=2010-07-29}}</ref>

Prema izvještaju [[UN]]-a iz lipnja 1994., iz općine Prijedor je protjerano 52,811 Bošnjaka i Hrvata. Povjerenstvo je izračunalo da se između 1991. i 1993. broj Srba u općini povećao sa 47,745 na 53,637 dok se broj Bošnjaka smanjio sa 43,300 na 6,124, a broj Hrvata se smanjio za 3,131 dok se broj ostalih narodnosti smanjio sa 6,350 na 2,621. Taj čin je okarakteriziran kao [[zločin protiv čovječnosti]].<ref name="un"/>
===Propaganda===
Radio Prijedor je započeo sa emitiranjem vijesti koje, prema ICTY-u, se jedino mogu opisati kao "bezočne laži": Dr. Mirsad Mujadžić, bošnjački političar, je optužen da je "injekcijama davao droge srpskim ženama kako ne bi mogle rađati djecu" a Dr. Željko Sikora, Hrvat, je proglašen "Doktorom monstrumom" jer je "tjerao srpske žene na pobačaj". Nadalje, "[[Kozarski Vjesnik]]" je 10. lipnja 1992. objavio vijest da je Dr. Osman Mahmuljin namjerno dao pogrešne lijekove svojem srpskom kolegi, Dr. Živku Dukiću, koji je dobio srčani udar. Sve te vijesti su imale jedan cilj: potaknuti Srbe na [[linč]] protiv nesrpskog stanovništva. Prema ICTY-u, Mile Mutić, urednik Kozarskog Vjesnika, i novinar Rade Mutić, su redovno pohađali sastanka sa predstavnicima SDS-a kako bi dobili upute o daljnim koracima širenja propagande i [[agitacija|agitacije]].<ref name="Milomir Stakic judgement"/>

Gradonačelnik Radmilo Željaja je izdao ultimatum, pozivajući sve Bošnjake na predaju oružja srpskoj vojsci te da izjave "vjernost Republici Srpskoj", a naglašeno je da će svaki otpor biti kažnjen. Civilno stanovništvo je uglavnom poslušalo ultimatum i predalo lovačke puške i druga oružja, u nadi da će ih potom ostaviti na miru. Srpska vojska je išla od kuće do kuće i skupljala oružje.<ref name="Milomir Stakic judgement"/>

Noel Malcolm je ovako opisao propagandu o tom okrugu:
:"''Pošto sam često putovao po Bosni, preko 15 godina, a ostajao sam u bošnjačkim, hrvatskim i srpskim selima, ne mogu vjerovati tvrdnji da je zemlja oduvijek bila obuzeta etničkom mržnjom. No nakon što sam gledao [[Radio-televizija Srbije|Radio-televiziju Beograd]] 1991.-2., mogu razumijeti kako su obični bosanski Srbi počeli vjerovati da su bili pod prijetnjom od hordi Ustaša, fundamentalnih džihadista i čega sve ne. Kao što je to objasnio neovisni beogradski novinar [[Miloš Vasić]] za američku publiku, to bi bilo kao da su sve TV stanice u SAD-u preuzeli članovi [[Ku Klux Klan]]a. 'Morate zamisliti SAD sa malo TV stanicama izuzev onih kojima je glavni urednik David Duke. I vi bi imali rat unutar pet godina'.''"<ref name="UN report"/>

===Označavanje nesrpskih kuća===
Mnogi nesrpski stanovnici Prijedora dobili su otkaze. Srpske mjesne ovlasti, tj. krizni stožer Autonomne Regije Krajine izdale su 22. lipnja 1992. odluku prema kojoj sva poduzeća, tvrtke, državne institucije, [[komunalije]], ministarstva i [[Vojska Republike Srpske]] mogu držati jedino osobe srpske nacionalnosti.<ref name="Milomir Stakic judgement"/>

Radio je također obavijestio da sve nesrpske kuće moraju objesiti bijelu krpu iznad svojeg doma kao znak vjernosti srpskim vlastima. Charles McLeod, koji je posjetio općinu Prijedor u kolovozu 1992., potvrdio je da su sve bošnjačke kuće bile identificirane bijelom zastavom na krovu.<ref name="Milomir Stakic judgement"/>

Prema svjedočenju Enesa Kapetanovića pred sudom BiH tijekom suđenja za zločine u logorima, nakon što su Srbi potpuno preuzeli Prijedor 1992., „svi nesrpski stanovnici su morali nositi bijele vrpce oko ruke ako su vjerni novoj vlasti. Svi su ih nosili, i djeca i odrasli.“<ref>[http://www.bim.ba/en/72/10/3674/ ''Analysis: Media Serving the War, Aida Alić, 20 July 2007'']</ref>
===Napad na Hambarine i Kozarac===
[[Hambarine]] su bile malo selo u kojem su Bošnjaci činili većinu. 22. svibnja 1992., JNA je izdala ultimatum prema kojem su se napadači sela na JNA morali predati. Stanovnici su odbili, nakon čega je JNA započela sa granatiranjem sela iz tri smjera. U napadu su sudjelovala dva ili tri tenka te oko tisuću vojnika. Granatiranje je trajalo tri sata, nakon čega su svi stanovnici napustili svoje domove. Zabilježeno je 400 izbjeglica, a vojnici su potom palili kuće i ubijali mještane.<ref name="Milomir Stakic judgement"/>

Slična sudbina zadesila je i [[Kozarac]], gdje su mještani htjeli zadržati kontrolu nad svojim gradom. Vodili su se pregovori oko predaje Kozarca srpskim ovlastima, no bez uspjeha. Nakon toga, grad je opkoljen a sve telefonske linije su odsječene. Napad je započeo 25. svibnja i završio za dva dana: vojni konvoj je otvorio vatru na kuće i kontrolne točke a istodobno je započelo granatiranje sa brda. Oko 5000 vojnika je sudjelovalo u napadu. Nakon akcije, vojnici su strijeljali preostale stanovnike u njihovim kućama, dok su drugi pobjegli. Kuće su zapaljene ili sravnjene teškim [[topništvo]]m. General potpukovnik Talić, zapovjednik Banjalučkog korpusa, obavješten je da je oko 800 ljudi ubijeno tijekom napada na Kozarac a 1200 zarobljeno.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/619123.stm ''Sentence cut for Bosnian war criminal''] BBC News, 2000-01-26</ref> U jedinicama korpusa ubijena su četiri vojnika. Stanovnici koji su se predali su odvezeni u konvoju, no na cesti Prijedor-Banja Luka su žene odvojene i odvezene u [[logor Trnopolje]] a muškarci u logore Omarska i Keraterm.
===Masakr na Korićanskim stijenama===
{{glavni|Masakr na Korićanskim stijenama}}
Masakr na Korićanskim stijenama je zločin nad više od 200 [[Bošnjaci|bošnjačkih]] civila iz [[Prijedor|Prijedora]] koji se dogodio [[21. kolovoza]] [[1992.]] godine kao dio kampanje etničkog čišćenja Bošnjaka i [[Hrvati|Hrvata]] od strane [[Vojska Republike Srpske|srpskih]] vlasti u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]]. Spomenutog dana je više od 200 Prijedorčana izdvojeno iz prognaničkog konvoja od strane srpskih policajaca na planini [[Vlašić]] na lokaciji Korićanskih stijena. [[Civili]]ma je naređeno da stanu na rub provalije, a potom im je pucano u leđa.<ref name="cpj.org">[http://www.cpj.org/regions_01/europe_01/Kopanja_Articles.pdf ''Tracking Down The Crimes At Koricani Near Knezevo In August 1992'']</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3586723.stm ''Bosnian Serb jailed for massacre''], [[BBC]] News, 31 March, 2004</ref> Nakon što su civili popadali u 100 metara duboku provaliju, policajci su nastavili bacati bombe i dodatno pucati kako nitko ne bi preživio. Ipak, nekoliko se spasilo ranijim bacanjem u provaliju, a oni su poslije svjedočili na Haaškom tribunalu na suđenjima ratnim zločincima. Na svaku obljetnicu masakra baca se 250 ruža u provaliju.
===Pokolj u Briševu===
{{glavni|Pokolj u Briševu 24. i 25. srpnja 1992.}}
Brigade iz sastava "Banjalučkog korpusa Srpske vojske", prijedorska 5. kozarska brigada i sanskomošćanska 6. krajiška brigada, uz pomoć Srba iz susjednih sela su 24. i 25. srpnja napravile mješoviti napad topništvom, minobacačima i pješaštvo, a potom su ušle u hrvatska sela Briševo, [[Raljaš]] i [[Muštanica]] (kod Stare Rijeke). Srpski napadači ubili su 100-ak civila.

==Logori==
{{glavni|Logor Omarska|Logor Trnopolje|Logor Keraterm}}
Najviše stradanja stanovništva dogodilo se u logorima u okolici Prijedora. 1992., [[BBC]] je otkrio postojanje logora Omarska i zabilježio iskaze logoraša, koje je opisao kao "šokantne i nečovječne". [[EU]] je logore opisala kao "odurne i odvratne".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1634250.stm ''BBC News - Omarska: A vision of hell''] BBC News, 2001-11-02</ref> U Omarskoj, nekadašnjem rudniku udaljenom 20 km od Prijedora, je držano između 4000 i 6000 zatvorenika, Bošnjaka i Hrvata. Tijekom ostanka u Omarskoj, ali i u Keratermu i Trnopolju, logoraši su premlaćivani i držani u neljudskim uvjetima.<ref>[http://www.guardian.co.uk/itn/article/0,,191240,00.html ''Shame of camp Omarska''] Guardian, 1992-08-07</ref> Zbog velikog pritiska međunarodne zajednice, logori su zatvoreni, no procjenjuje se da je stotine a možda čak i tisuće ljudi preminulo u njima.<ref name="David Campbell: Atrocity and Memory">{{cite web|url=http://www.david-campbell.org/photography/atrocity-and-memory/|title=''David Campbell: Atrocity and Memory''}}</ref><ref name="Argentine Forensic Anthropology Team report">{{cite web|url=http://eaaf.typepad.com/pdf/1999/04Bosnia1999.pdf|title=''Argentine Forensic Anthropology Team report''}}</ref>

==Komemoracija==
[[Žene u crnom]] posjetile su Kozarac u općini Prijedor kako bi odale počast nedužnim žrtvama rata.<ref>{{cite web|url=http://www.zeneucrnom.org/index.php?option=com_content&task=view&id=455&Itemid=54|title=''Prijedor: nepriznati genocid ili "A svet je ćutao"'' |publisher=[[Žene u crnom]]|date=2008|accessdate=2010-08-21}}</ref>
==Presude==
Za zločine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred pravosuđem ICTY-a na zatvorsku kaznu za ratne zločine u Haagu osuđeni su: <ref name="Milomir Stakic judgement"/><ref>{{cite news |url=http://books.google.hr/books?id=kXlU1-N0C1MC&pg=PA276&lpg=PA276&dq=zoran+zigic+25+years&source=bl&ots=RKh9dMdafn&sig=4W7YtDHgbpfYBTH2gL5W_BCcSUA&hl=hr&ei=EgAzTLmrKonvOdqBtaYC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDkQ6AEwBw#v=onepage&q=zoran%20zigic%2025%20years&f=false |title=''Yearbook of International Humanitarian Law - 2005'' |publisher= |date=2005}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3618772.stm |title=''Bosnian Serb propagandist jailed'' |publisher=BBC News |date=2004-09-01}}</ref><ref>{{cite news |url=http://books.google.hr/books?id=V3hqQJkJSNcC&pg=PA11&lpg=PA11&dq=mla%C4%91o+radi%C4%87+20+years&source=bl&ots=DeulRYVPGm&sig=OxhYql5GDCTNU8xixMxJ7_ylOfQ&hl=hr&ei=nAEzTK3LE9KYONKRqdgB&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDoQ6AEwBw#v=onepage&q&f=false |title=''Genocide, war crimes, and crimes against humanity'' |publisher=Human Rights Watch |date=2006}}</ref>
*[[Milomir Stakić]] - 40 godina
*[[Radoslav Brđanin]] - 32 godine
*[[Zoran Žigić]] - 25 godina
*[[Mlađo Radić]] - 20 godina
*[[Duško Tadić]] - 20 godina
*[[Duško Sikirica]] - 15 godina

Za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u općini Prijedor pred pravosuđem BiH na zatvorsku kaznu osuđene su sljedeće osobe: <ref>{{cite news |url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/7151 |title=''Banja Luka: Legacy Of The Past '' |publisher=Balkaninsight |date=2007-12-27}}</ref>
*[[Drago Radaković]] - 20 godina
*[[Draško Krndija]] - 20 godina
*[[Željko Bulatović]] - 14 godina
*[[Siniša Teodorović]] - 12 godina
*[[Radoslav Knežević]] - 10 godina
*[[Zoran Gajić]] - 10 godina
*[[Ismet Žerić]] - 7 godina

Presuda Međunarodnog suda u slučaju Duška Tadića bila je sljedeća:<ref name="ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia"/>
:"''Sudska komora je utvrdila da je [[SRJ]], pošto je bila u izravnom oružanom sukobu sa BiH kroz JNA, uspostavila [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]], te ju vježbala, opremila i održavala. To je uspostavljeno [[19. svibnja]] [[1992.]] ostavljanjem u BiH dio JNA kako bi funkcionirao kao VRS, i to samo nekoliko dana nakon što je [[Vijeće sigurnosti]] pozvalo SRJ da se povuče iz BiH. Viši vojni časnici iz SRJ su bili članovi VRS-a. SRJ je plaćala plaće (i penzije nakon umirovljenja) časnicima VRS-a koji su se prebacili iz JNA. Sjedište VRS-a je imalo vezu sa sjedištem JNA ili [[Vojska Jugoslavije|VJ]], kako se sada zove taj ogranak vojske. VRS je ostvarivala plan SRJ o etničkom čišćenju i komadanja teritorija BiH koji se trebao pripojiti SRJ kako bi se ostvario plan o [[Velika Srbija|Velikoj Srbiji]]...Optuženi je sudjelovao u oružanom sukobu koji je trajao od svibnja do prosinca 1992. u općini Prijedor. Jedno stanovište ovog sukoba bila je politika izvršavanja nečovječnih činova protiv nesrpskog stanovništva tog područja u pokušaju da se stvori Velika Srbija.''"

==Poveznice==
*[[Pokolj u Doboju]]
*[[Masakri u Foči]]
*[[Logor Manjača]]
*[[Pokolj u Višegradu]]
==Izvori==
{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.youtube.com/watch?v=e0VOtUaJVkM Zločini u Prijedoru] na YouTube

{{GLAVNIRASPORED:Prijedor, Pokolj}}
[[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Ratu u Bosni i Hercegovini]]

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 04:47
Redak 26:		Redak 26:
	Deseci tisuća ljudi je protjerano iz regije, tako da je do 1997. prema procjenama [[Human Rights Watch]]-a ostalo još samo 600 Bošnjaka i 1405 Hrvata u Prijedoru. Hrvatski svečenik fra [[Tomislav Matanović]] je u rujnu 1995. "nestao". Katolička crkva i sve džamije u Prijedoru su razorene 1992.<ref>[http://www.unhcr.org/refworld/country,,HRW,,BIH,,3ae6a8368,0.html ''The Unindicted: Reaping the Rewards of "Ethnic Cleansing" in Prijedor''] [[Human Rights Watch]], 1997-01-01</ref>		Deseci tisuća ljudi je protjerano iz regije, tako da je do 1997. prema procjenama [[Human Rights Watch]]-a ostalo još samo 600 Bošnjaka i 1405 Hrvata u Prijedoru. Hrvatski svečenik fra [[Tomislav Matanović]] je u rujnu 1995. "nestao". Katolička crkva i sve džamije u Prijedoru su razorene 1992.<ref>[http://www.unhcr.org/refworld/country,,HRW,,BIH,,3ae6a8368,0.html ''The Unindicted: Reaping the Rewards of "Ethnic Cleansing" in Prijedor''] [[Human Rights Watch]], 1997-01-01</ref>

	U travnju 1994., službenici [[UN]]-a i [[Crveni križ\|Crvenog križa]] optužili su bosanske Srbe za ubijanje najmanje 19 civila (17 Bošnjaka i dva Hrvata) u tjedan dana u Prijedoru, u kako su opisali, "najgorem valu etničkog čišćenja zadnjih 18 mjeseci", sve sa svrhom strašenja nesrpskog stanovništva kako bi ono napustilo to područje. Napadači su bacali granate u kuće te potom ubijali i pljačakali ukućane. Prema procjeni, u proljeće 1992. između 40 i 60 Bošnjaka i Hrvata je tjedno napuštalo općinu Prijedor.<ref>{{~~cite news~~ \|url=http://www.nytimes.com/1994/04/02/world/bosnian-serbs-are-accused-of-more-ethnic-cleansing.html \|title=''Bosnian Serbs Are Accused of More Ethnic Cleansing'' \|publisher=New York Times \|date=1994-04-02\|accessdate=2010-07-29}}</ref>		U travnju 1994., službenici [[UN]]-a i [[Crveni križ\|Crvenog križa]] optužili su bosanske Srbe za ubijanje najmanje 19 civila (17 Bošnjaka i dva Hrvata) u tjedan dana u Prijedoru, u kako su opisali, "najgorem valu etničkog čišćenja zadnjih 18 mjeseci", sve sa svrhom strašenja nesrpskog stanovništva kako bi ono napustilo to područje. Napadači su bacali granate u kuće te potom ubijali i pljačakali ukućane. Prema procjeni, u proljeće 1992. između 40 i 60 Bošnjaka i Hrvata je tjedno napuštalo općinu Prijedor.<ref>{{Citiranje novina \|url=http://www.nytimes.com/1994/04/02/world/bosnian-serbs-are-accused-of-more-ethnic-cleansing.html \|title=''Bosnian Serbs Are Accused of More Ethnic Cleansing'' \|publisher=New York Times \|date=1994-04-02\|accessdate=2010-07-29}}</ref>

	Prema izvještaju [[UN]]-a iz lipnja 1994., iz općine Prijedor je protjerano 52,811 Bošnjaka i Hrvata. Povjerenstvo je izračunalo da se između 1991. i 1993. broj Srba u općini povećao sa 47,745 na 53,637 dok se broj Bošnjaka smanjio sa 43,300 na 6,124, a broj Hrvata se smanjio za 3,131 dok se broj ostalih narodnosti smanjio sa 6,350 na 2,621. Taj čin je okarakteriziran kao [[zločin protiv čovječnosti]].<ref name="un"/>		Prema izvještaju [[UN]]-a iz lipnja 1994., iz općine Prijedor je protjerano 52,811 Bošnjaka i Hrvata. Povjerenstvo je izračunalo da se između 1991. i 1993. broj Srba u općini povećao sa 47,745 na 53,637 dok se broj Bošnjaka smanjio sa 43,300 na 6,124, a broj Hrvata se smanjio za 3,131 dok se broj ostalih narodnosti smanjio sa 6,350 na 2,621. Taj čin je okarakteriziran kao [[zločin protiv čovječnosti]].<ref name="un"/>
Redak 61:		Redak 61:
	[[Žene u crnom]] posjetile su Kozarac u općini Prijedor kako bi odale počast nedužnim žrtvama rata.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.zeneucrnom.org/index.php?option=com_content&task=view&id=455&Itemid=54\|title=''Prijedor: nepriznati genocid ili "A svet je ćutao"'' \|publisher=[[Žene u crnom]]\|date=2008\|accessdate=2010-08-21}}</ref>		[[Žene u crnom]] posjetile su Kozarac u općini Prijedor kako bi odale počast nedužnim žrtvama rata.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.zeneucrnom.org/index.php?option=com_content&task=view&id=455&Itemid=54\|title=''Prijedor: nepriznati genocid ili "A svet je ćutao"'' \|publisher=[[Žene u crnom]]\|date=2008\|accessdate=2010-08-21}}</ref>
	==Presude==		==Presude==
	Za zločine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred pravosuđem ICTY-a na zatvorsku kaznu za ratne zločine u Haagu osuđeni su: <ref name="Milomir Stakic judgement"/><ref>{{~~cite news~~ \|url=http://books.google.hr/books?id=kXlU1-N0C1MC&pg=PA276&lpg=PA276&dq=zoran+zigic+25+years&source=bl&ots=RKh9dMdafn&sig=4W7YtDHgbpfYBTH2gL5W_BCcSUA&hl=hr&ei=EgAzTLmrKonvOdqBtaYC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDkQ6AEwBw#v=onepage&q=zoran%20zigic%2025%20years&f=false \|title=''Yearbook of International Humanitarian Law - 2005'' \|publisher= \|date=2005}}</ref><ref>{{~~cite news~~ \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3618772.stm \|title=''Bosnian Serb propagandist jailed'' \|publisher=BBC News \|date=2004-09-01}}</ref><ref>{{~~cite news~~ \|url=http://books.google.hr/books?id=V3hqQJkJSNcC&pg=PA11&lpg=PA11&dq=mla%C4%91o+radi%C4%87+20+years&source=bl&ots=DeulRYVPGm&sig=OxhYql5GDCTNU8xixMxJ7_ylOfQ&hl=hr&ei=nAEzTK3LE9KYONKRqdgB&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDoQ6AEwBw#v=onepage&q&f=false \|title=''Genocide, war crimes, and crimes against humanity'' \|publisher=Human Rights Watch \|date=2006}}</ref>		Za zločine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred pravosuđem ICTY-a na zatvorsku kaznu za ratne zločine u Haagu osuđeni su: <ref name="Milomir Stakic judgement"/><ref>{{Citiranje novina \|url=http://books.google.hr/books?id=kXlU1-N0C1MC&pg=PA276&lpg=PA276&dq=zoran+zigic+25+years&source=bl&ots=RKh9dMdafn&sig=4W7YtDHgbpfYBTH2gL5W_BCcSUA&hl=hr&ei=EgAzTLmrKonvOdqBtaYC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDkQ6AEwBw#v=onepage&q=zoran%20zigic%2025%20years&f=false \|title=''Yearbook of International Humanitarian Law - 2005'' \|publisher= \|date=2005}}</ref><ref>{{Citiranje novina \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3618772.stm \|title=''Bosnian Serb propagandist jailed'' \|publisher=BBC News \|date=2004-09-01}}</ref><ref>{{Citiranje novina \|url=http://books.google.hr/books?id=V3hqQJkJSNcC&pg=PA11&lpg=PA11&dq=mla%C4%91o+radi%C4%87+20+years&source=bl&ots=DeulRYVPGm&sig=OxhYql5GDCTNU8xixMxJ7_ylOfQ&hl=hr&ei=nAEzTK3LE9KYONKRqdgB&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDoQ6AEwBw#v=onepage&q&f=false \|title=''Genocide, war crimes, and crimes against humanity'' \|publisher=Human Rights Watch \|date=2006}}</ref>
	*[[Milomir Stakić]] - 40 godina		*[[Milomir Stakić]] - 40 godina
	*[[Radoslav Brđanin]] - 32 godine		*[[Radoslav Brđanin]] - 32 godine
Redak 69:		Redak 69:
	*[[Duško Sikirica]] - 15 godina		*[[Duško Sikirica]] - 15 godina

	Za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u općini Prijedor pred pravosuđem BiH na zatvorsku kaznu osuđene su sljedeće osobe: <ref>{{~~cite news~~ \|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/7151 \|title=''Banja Luka: Legacy Of The Past '' \|publisher=Balkaninsight \|date=2007-12-27}}</ref>		Za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u općini Prijedor pred pravosuđem BiH na zatvorsku kaznu osuđene su sljedeće osobe: <ref>{{Citiranje novina \|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/7151 \|title=''Banja Luka: Legacy Of The Past '' \|publisher=Balkaninsight \|date=2007-12-27}}</ref>
	*[[Drago Radaković]] - 20 godina		*[[Drago Radaković]] - 20 godina
	*[[Draško Krndija]] - 20 godina		*[[Draško Krndija]] - 20 godina