Pokolj u Busovačkim stajama - Povijest promjena

Suradnik10: inačica prije komesara

2025-07-02T03:00:45Z

inačica prije komesara

←Starija inačica		Inačica od 2. srpanj 2025. u 03:00
Redak 1:		Redak 1:
	Pokolj u Busovačkim Stajama''' bio je [[ratni zločin]] koji su počinile [[Ratni zločini Armije BiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu\|bošnjačko-muslimanske snage]] nad Hrvatima tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob\|agresije]] na prostore Hrvata Srednje Bosne. Počinile su ga [[16. lipnja]] [[1993.]] kod Busovačkih staja kod [[Busovača\|Busovače]]. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje [[Busovačka planina\|Busovačke planine]].<ref>[https://narod.hr/hrvatska/bosnjacki-ratni-zlocini-nad-hrvatima-zasto-pravosude-bih-njima-suti Narod.hr] ''Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti?'' , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)</ref>		'''Pokolj u Busovačkim Stajama''' bio je [[ratni zločin]] koji su počinile [[Ratni zločini Armije BiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu\|bošnjačko-muslimanske snage]] nad Hrvatima tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob\|agresije]] na prostore Hrvata Srednje Bosne. Počinile su ga [[16. lipnja]] [[1993.]] kod Busovačkih staja kod [[Busovača\|Busovače]]. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje [[Busovačka planina\|Busovačke planine]].<ref>[https://narod.hr/hrvatska/bosnjacki-ratni-zlocini-nad-hrvatima-zasto-pravosude-bih-njima-suti Narod.hr] ''Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti?'' , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)</ref>

	Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 15. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile (vidi Pokolj u Busovačkim stajama). Jedan skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje. Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti. Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije RBiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana. Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije RBiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.		Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 15. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile (vidi Pokolj u Busovačkim stajama). Jedan skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje. Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti. Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije RBiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana. Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije RBiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.

WikiSysop: bnz

2022-03-23T21:12:34Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 21:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pokolj u Busovačkim stajama'''-->'''~~Pokolj u Busovačkim Stajama''' bio je [[ratni zločin]] koji su počinile [[Ratni zločini Armije BiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu\|bošnjačko-muslimanske snage]] nad Hrvatima tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob\|agresije]] na prostore Hrvata Srednje Bosne. Počinile su ga [[16. lipnja]] [[1993.]] kod Busovačkih staja kod [[Busovača\|Busovače]]. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje [[Busovačka planina\|Busovačke planine]].<ref>[https://narod.hr/hrvatska/bosnjacki-ratni-zlocini-nad-hrvatima-zasto-pravosude-bih-njima-suti Narod.hr] ''Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti?'' , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)</ref>		Pokolj u Busovačkim Stajama''' bio je [[ratni zločin]] koji su počinile [[Ratni zločini Armije BiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu\|bošnjačko-muslimanske snage]] nad Hrvatima tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob\|agresije]] na prostore Hrvata Srednje Bosne. Počinile su ga [[16. lipnja]] [[1993.]] kod Busovačkih staja kod [[Busovača\|Busovače]]. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje [[Busovačka planina\|Busovačke planine]].<ref>[https://narod.hr/hrvatska/bosnjacki-ratni-zlocini-nad-hrvatima-zasto-pravosude-bih-njima-suti Narod.hr] ''Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti?'' , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)</ref>

	Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 15. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile (vidi Pokolj u Busovačkim stajama). Jedan skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje. Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti. Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije RBiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana. Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije RBiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.		Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 15. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile (vidi Pokolj u Busovačkim stajama). Jedan skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje. Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti. Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije RBiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana. Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije RBiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T07:09:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Pokolj u Busovačkim Stajama''' bio je [[ratni zločin]] koji su počinile [[Ratni zločini Armije BiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu|bošnjačko-muslimanske snage]] nad Hrvatima tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|agresije]] na prostore Hrvata Srednje Bosne. Počinile su ga [[16. lipnja]] [[1993.]] kod Busovačkih staja kod [[Busovača|Busovače]]. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje [[Busovačka planina|Busovačke planine]].<ref>[https://narod.hr/hrvatska/bosnjacki-ratni-zlocini-nad-hrvatima-zasto-pravosude-bih-njima-suti Narod.hr] ''Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti?'' , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)</ref>

Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 15. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile (vidi Pokolj u Busovačkim stajama). Jedan skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje. Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti. Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije RBiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana. Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije RBiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Busovačke Staje, Pokolj}}
[[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Busovača]]