WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T02:40:30Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 02:40
Redak 91:		Redak 91:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Carnivals of Croatia}}~~

	*[http://www.bribir.net/Sentencija_Cistar_2002.pdf Šentencija mesopusta "Cistar"]{{pdf}}		*[http://www.bribir.net/Sentencija_Cistar_2002.pdf Šentencija mesopusta "Cistar"]{{pdf}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T05:04:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Rijeka Korzo karneval 2008.jpg|mini|250px|<center>Zastave Riječkog karnevala]]
'''Poklade''' (''Karneval'' [[Latinski jezik|lat]]. ''caro'': [[meso]] + ''levare'': dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije [[Korizma|korizme]] u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani [[ples]]ovi. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se uz karneval ravnopravno spominju '''mesopust''', '''poklade''' ili '''fašnik''' (od [[njemački|njem.]] ''Fastnacht'', tj. „noć posta”), koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštovati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i '''krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek''' ili '''maškare'''. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput [[zvončari|zvončara]], baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, X. knjiga Je-Ki, Večernji List, Zagreb, 2006., str. 181. {{ISBN|953-7224-10-4}}</ref>

Najvjerojatnije se razvio iz rimskih bakanalija, luperkalija i saturnalija, ali je utemeljen i na magijskom vjerovanju u gojenje zlih sila, kao i protjerivanje zime. Ima i socijalno značenje jer se kroz lakrdijašenje često očituje i društvena kritika.
[[Datoteka:Vistica_i_Ivica.jpg|mini|lijevo|<center>Povorka tijekom [[Riječki karneval|riječkog karnevala]] 2006. god.]]
[[Datoteka:Rijeka 2008. - jedna od ucesnica maskara maskirana u Romkinju (by Zeljko).jpg|mini|<center>Jedna od sudionica maškara obučena u Romkinju, Rijeka 2008.]]
Karnevali se slave posvuda po svijetu, uglavnom u područjima s većinskim [[Katoličanstvo|katoličkim]] stanovništvom, dok se kod pripadnika [[Istočna Crkva|Istočnih Crkava]] [[Maslenica (blagdan)|Maslenica]] slavi na sličan način. [[Protestanti]] ih uglavnom ne održavaju, ili su ih prilagodili u druge običaje kao što je Danski karneval ''Fastelavn''.

[[Datoteka:Samba school parades 2004.jpg|mini|<center>Parada [[samba]] škola u [[Sambadrom]]u tijekom [[Brazilski karneval|brazilskog karnevala]] 2004. god.]]

==Slavni karnevali==
[[Slika:Grobnički dondolaši (group).jpg|mini|<center>Grobnički dondolaši na [[Riječki karneval|riječkom karnevalu]]]]

[[Brazilski karneval]] je dio brazilske kulture i nacionalnog identiteta [[Brazil]]a koji je povezan sa sambom i obilježavaju ga najveće povorke na svijetu. Najveći su u gradovima [[Rio de Jeneiro]], [[Sao Paulo]] i [[Salvador (Brazil)|Salvador]]. Oni privlače veliki broj posjetitelja, te je karneval u Riju 2011. godine privukao 4,9 milijuna posjetitelja, od čega čak 400.000 stranaca<ref>[http://www1.folha.uol.com.br/cotidiano/888444-apos-recorde-de-publico-rio-limita-blocos-no-carnaval-2012.shtml Karneval u Rio de Janeiru]</ref>.

U [[Italija|Italiji]] je najpoznatiji [[Venecijanski karneval]] koji je zabilježen još 1268. godine. Njegova lascivna priroda se može prepoznati u brojnim pokušajima [[Mletačka Republika|Mletačkih]] vlasti da zakonima uredi i ograniči nošenje raskošnih maski, glavne karakteristike karnevala.

[[Karneval Binche]] je karneval koji se izvodi tijekom pokladne nedjelje, ponedjeljka i utorka (''mesopusta'') prije [[Pepelnica|Čiste srijede]], u [[Belgija|belgijskom]] gradu [[Binche]] ([[Hainaut]])<ref name="UNESCO1">[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00033 Carnival of Binche] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 19. prosinca 2012.</ref>. Svake godine, prije [[korizma|korizme]], povijesno sreDište Binchea postaje pozornicom karnevala koji privlači veliki broj posjetitelja. Također, star oko 600 godina, [[karneval Aalst]] ([[Istočna Flandrija]]) se slavi kao jedan od najstarijih [[Europa|europskih]] uličnih karnevala.

[[Schemenlaufen]] ([[njemački]] za „pokrenute prikaze”) je karnevalska [[povorka]] koja se svake četiri godine održava u [[Imst]]u ([[Austrija]]) tijekom pokladne nedjelje (''fasnacht'', tj. [[mesopust]]) prije [[Pepelnica|Čiste srijede]] kojom započinje [[korizma]]. Sastoji se od povorke maskiranih [[ples]]ača u parovima od kojih jedan nosi rotirajuća zvona (''Roller''), a drugi velika zvona teška do 35 kg<ref name=UNESCO2>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00726 Schemenlaufen, the carnival of Imst, Austria] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 11. prosinca 2012.</ref>

[[Češka|Češki]] [[mesopust]] traje od [[Bogojavljanje|Bogojavljanja]] do [[Pepelnica|Pepelnice]], a uz regionalne odlike najpoznatiji su [[pokladni obilasci maškara u području Hlinecka]].

U [[Mađarska|Mađarskoj]] je najpoznatiji [[Pohod bušara]] u gradu [[Mohač]]u koji su započeli [[Šokci|Šokački]] [[Hrvati]], a kojim se svečano obilježava kraj zime.

==Karnevali u Hrvatskoj==

U [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]] se na [[Sveta tri kralja]] najavljuju maškare. U istočnome dijelu [[Rijeka|riječkoga]] područja maškarane povorke kreću prvu subotu nakon blagdana [[Bogojavljenje|Bogojavljenja]], a u zapadnome kreću na blagdan sv. Antona, odnosno zvuk Antonjskog roga koji time najavljuje Mesopust. Završava na sam Fašnički dan, kad u gornjoj Hrvatskoj djeca u maskama obilaze susjedstvo, a to je dan prije Pepelnice.

=== Antonja u Kastvu ===
U Gradu Kastvu posebno se obilježava početak poklada [[17. siječnja]], ''[[Sveti Antun Pustinjak|Antonja]]''. Četiri pusna odbora predstavljaju svoj pusni (pokladni) program i svoga pusta kojeg za kraj poklada na ''[[Pepelnica|čistu sredu]]'' osuđuju i spaljuju. Svaka se grupa predstavlja angažiranim, [[Satira|satiričkim]] programom, a najboljoj prošlogodišnjoj maškari dodjeljuje se diploma ''Zlatna broskva''. U selu [[Spinčići]] organizira se ''Balinjera spust'' na kojoj se maškare spuštaju nizbrdicom na kolicima napravljenim posebno za tu prigodu.

=== Buše u Baranji ===
[[Datoteka:Maska busalo Baranja EMZ 300109.jpg|mini|<center>Maska strašne baranjske buše]]
U Baranji se maskirani sudionici pokladne proslave nazivaju buše koji izlaze tek u pokladni ponedjeljak i utorak. Dijele na lijepe i strašne. Strašne buše imaju zamaskiranu glavu i lice, na tijelu dugačak kožuh preokrenut tako da je runo na vanjskoj strani, te oko pojasa remen na kojemu visi klepka i na nogama bijele platnene gaće napunjene slamom svezane ispod koljena, a umjesto cipela čizme ili opanci. Strašni buše u rukama nose štap ili sablju i zvono. Lipe buše su mlađi momci i djevojke obučeni u narodnu nošnju i to često kao suprotni spol. Prati ih nemaskirana glazba i posjećuju svaku kuću gdje nema smrtnog slučaja. Darovima koje prime kasnije plaćaju svirače. Očita je sličnost u običajima, pa tako i maskiranju i prerušavanju, Hrvata Šokaca u hrvatskom i mađarskom dijelu Baranje, gdje se u [[Mohač]]u održava tzv. [[Pohod bušara]]<ref>Josip Forjan, ''[http://etnocentar.bloger.index.hr/post/pokladno-prerusavanje-i-maskiranje-baranjskih-hrvata-sokaca-/1976210.aspx Pokladno prerušavanje i maskiranje baranjskih Hrvata Šokaca]'', Udruga regionalni etno centar Osijek</ref>.

=== Korčulanske kumpanije ===

=== Međimurski fašnik ===

[[Međimurje|Međimurski]] fašnik se održava od 1954. godine i u tri dana gradom [[Čakovec|Čakovcem]] prođe više od 2.000 izvođača iz cijele Hrvatske i inozemstva, a program je podijeljen na svjetovni, dječji i tradicijski fašnik<ref>[http://www.tourism-cakovec.hr/novosti/336-medimurski-fasnik-2012 Međimurski fašnik 2012.], Turistička zajednica grada Čakovca</ref>.

=== Novljanski mesopust ===

[[Novi Vinodolski]] je sačuvao mesopusne narodne običaje koji započinju u četvrtak tri tjedna prije Pepelnice tijekom kojega se nižu brojni događaji po znanim i brižno održavanim tradicijskim pravilima kao što su tri mesopusna četvrtka i mesopustari - grupa mladića predvođena advitorom, napovidaju ženidbu starih udovaca i udovica. Vrhunac je u noći treće mesopusne subote kada se misi (izrađuje) i krsti mesopust - lutka od slame koja predstavlja lijepo odjevenog muškarca koji sjedi na visokom stolcu i s polucilindrom na glavi. On se postavlja kukama na zidu kaštela ("na travicu") iznad trga na kojem se igra kolo. On će biti u zatvoru ("v reštu") i na kraju će biti osuđen. Posebna svečanost za oko je novljansko kolo u narodnoj nošnji predvođeno sopnjom [[sopila]] i pivačima kola, a koje se igra tri glavna mesopusna dana - u nedjelju, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice, na trgu ispred kaštela, sve do večernjih sati<ref>[http://www.kvarner.hr/karneval/novljanski.html Novljanski mesopust] na karneval.hr</ref>.

===Paški litnji karneval ===
{{glavni|Paški litnji karneval}}

Najstariji hrvatski ljetni karneval, a održava se od 1960.<ref>http://www.057info.hr/zabava/2019-07-20/pet-dana-60-paskog-ljetnog-karnevala</ref>

=== Riječki karneval ===
{{glavni|Riječki karneval}}
[[Datoteka:Mesopust Rijeka 0208.jpg|mini|<center>Alegorijska kola na riječkom Korzu početkom [[20. stoljeće|prošlog stoljeća]]]]
[[Datoteka:Halubajci 2006 mr 02.jpg|mini|<center>Halubajski zvončari]]
[[Datoteka:Međimurski fašnjak 2011. - Kvitrovečki maškori.JPG|mini|<center>Nastup "maškora" na Međimurskom fašniku 2011. godine]]
[[Datoteka:Međimurski fašnjak 2011.- spaljivanje Fašnjaka.JPG|mini|<center>Spaljivanje "zlog Fašnjaka" u [[Čakovec|Čakovcu]]]]

=== Samoborski fašnik ===
{{glavni|Samoborski fašnik}}
Samoborski fašnik najvažnija je i najveća turističko zabavna manifestacija Grada Samobora. S tradicijom koja traje još od 20-tih godina 19. stoljeća<ref>[http://www.fasnik.com/page.asp?pageID=119 Kaj je to?] (Samoborski fašnik, pristupljeno 31. siječnja 2016.)</ref> među najstarijim je i najvećim hrvatskim pokladnim svečanostima. Danas je to moderni festival maski koji uspješno njeguje tradiciju i omiljeno je odredište Zagrepčana i ostalih gostiju, a za vrijeme njegova održavanja Samobor posjeti i do 200.000 gostiju.

=== Sveti Vlaho i dubrovački karnévô ===

=== Šmričke mačkare ===
Udruga mačkar u [[Šmrika|Šmriki]] osnovana je 1997. godine, ali nepisana tradicija postoji mnogo više, čak kako neki stariji mještani kažu, i prije 1900. godine. Svake godine mačkare počinju prvu subotu poslije Sveta tri kralja, te traju sve do početka korizme tj. pepelnice. Svake subote dok traju mačkare, šmrički mačkaroni obilaze Šmriku po staroj tradiciji "istjerivanja duhova". Isto tako, svake subote na večer održavaju se "mačkarani tanci" u Društvenom domu Ivica Turina u Šmriki. Mačkare završavaju tradicionalnim spaljivanjemu pusta na pusni utorak u pol noći.

Svake zime, Šmričke mačkare odlaze na karnevale u Rijeci, Crikvenici i [[Ivanić Grad]]u, te isto tako svako ljeto gostuju na sve više ljetnih karnevala. Ljetni karnevali na kojima su do sada bili, održavaju se u: Novom Vinodolskom, [[Senj]]u i [[Fužine|Fužinama]].

=== Zvončari ===
{{glavni|Zvončari}}
Područje [[Kastav]]štine bogato je ''Zvončarima'', koji su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj. Zvončari s istočnoga dijela Kastavštine - Halubja ([[Viškovo]], [[Marčelji]], [[Zamet]]) opremljeni su maskama životinjskog izgleda, ogrnjeni okrenutom ovčjom kožom, s jednim ili s tri zvona oko pasa. Zvončari zapadne Kastavštine ([[Rukavac (Matulji)|Rukavac]], [[Zvoneća]], [[Brgud]], [[Vlahov Breg]], [[Mučići]], [[Frlani]]...) umjesto maski životinjskog izgleda nose klobuke pokrivene papirnatim cvijećem, a zvončari podno [[Ćićarija|ćićarijskih]] obronaka, iz [[Mune|Muna]] i [[Žejane|Žejana]], svoja oglavlja opremaju raznobojnim papirnatim trakama.

Uz Halubajske zvončare ([[Marčelji]] i [[Viškovo]]), djeluje još nekoliko skupina iz [[Bregi|Brega]], [[Brgud]]a, [[Mučići|Mučića]], [[Mune|Muna]], [[Rukavac (Matulji)|Rukavca]], [[Zamet]]a, [[Zvoneća]] i [[Žejane|Žejana]]. U novije vrijeme i s područja Grobnišćine koju ''obhajaju'' [[Grobnički dondolaši]].<ref>http://kvarner.hr/karneval/zvoncari.html</ref>

== Povezani članci ==
* [[Bela kumpanija]]
* [[Kvitrovečki maškori]]
* [[Liburnijski malonogometni maškarani turnir]] (od 2006.), [[Matulji]]
* [[Maškarani auto-rally Pariz - Bakar]] (od 1990.)<ref>https://www.rijecki-karneval.hr/maskarani_autorally_pariz_bakar</ref>
* [[Rally maškaranih oktanaca]] (od 2010.), Rijeka
* [[Vuzemnica]], običaj paljenja krijesa - označava završetak zime kao što spaljivanje fašnika označava završetak poklada

== Izvori ==
{{Izvori}}
* Branko Kukurin, Pusti i mesopusti, [[Muzej grada Rijeke]] s dopuštenjem Muzeja

== Literatura ==
* Saša Dmitrović, Riječki karneval, Gorin, 1995. g., Rijeka, {{ISBN|953-6391-00-7}}
* Ivan Lozica, Hrvatski karnevali, Golden marketing, 1997. g., Zagreb, {{ISBN|953-6168-29-4}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Carnivals of Croatia}}

*[http://www.bribir.net/Sentencija_Cistar_2002.pdf Šentencija mesopusta "Cistar"]{{pdf}}

[[Kategorija:Kultura]]
[[Kategorija:Poklade| ]]

Poklade - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica