https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Pojasna_ko%C4%8DnicaPojasna kočnica - Povijest promjena2026-09-02T09:54:05ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pojasna_ko%C4%8Dnica&diff=293128&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-11-04T09:50:37Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Pojasna kočnica'''-->[[datoteka:Broms, fig 3, Nordisk familjebok.png|mini|desno|250px|Pojasna kočnica.]]<br />
<br />
[[datoteka:Band-brake (for bicycle rear wheel)b.jpg|mini|desno|250px|Pojasna kočnica za stražnji [[kotač]] [[bicikl]]a.]]<br />
<br />
Pojasna kočnica zbog jednostavne [[konstrukcija|konstrukcije]] je poznata već odavno. Prednost im je što se relativno malom [[sila|silom]] mogu ostvariti veliki učinci [[kočnica|kočenja]]. Nedostatak im je veliko [[opterećenje]] [[vratilo|vratila]] na [[savijanje]], a ni sustav kočenja nije jako stabilan. Upotrebljavaju se u gradnji [[dizalica]]. Koči se pomoću [[čelik|čelične]] trake (pojasa) snabdjevene kočnom oblogom prebačenom preko kočnog cilindra, a opterećene su [[uteg|utezima]], [[opruga]]ma ili rukom. Razlikujemo jednostavne, sumarne, diferencijalne, ovijene, dvosmjerne i unutarnje pojasne kočnice. Ove posljednje rijetko se upotrebljavaju, jer je i pored velikog kuta opasivanja (većeg nego kod unutarnjih čeljusnih kočnica) [[Moment sile|moment]] kočenja zbog niskih dopuštenih sila opterećenja relativno nizak. Kod ovijenih pojasnih kočnica, s većim brojem ovijanja bubnja, povećava se [[duljina]] dodira bubnja i pojasa, a time i moment kočenja. <ref> '''kočnica''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32199] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> <br />
<br />
== Tarne kočnice ==<br />
{{Glavni|Kočnice}}<br />
<br />
Kod tarnih kočnica dolazi nakon uključivanja kočionog dijela s oblogom do trenja između pokretnih dijelova kočnice i obloge koja miruje. Kočenjem smanjena kinetička energija pretvara se u toplinu. Ova tako razvijena toplina mora biti odvođena, što je zadatak kod konstruiranja kočnice. Tarne kočnice nalaze široku primjenu u raznim industrijskim granama. Omogućuju jednostavne, jeftine, pouzdane i za razne pogone prilagodljive izvedbe. Troškovi održavanja kočnica su niski, vijek trajanja relativno dug, a sile potrebne za uključivanje niske. Ove vrste kočnica služe često i kao sigurnosni organi. Uključivanje kočnice može biti ručno, pneumatski, hidraulički, i to bilo direktno ili preko poluga. U nedostatke tarnih kočnica ubrajamo: trošenje tarnih dijelova, promjenjivost kočionog [[Moment sile|momenta sile]]. Do ove promjenjivosti dolazi zbog dolazi zbog promjena koeficijenta trenja izazvanog promjenama [[temperatura|temperature]], [[vlaga|vlage]], [[brzina|brzine]] i [[tlak]]a na oblogama. Prema načinu izvedbe razlikujemo čeljusne, pojasne, pločaste (lamelne) i stožaste kočnice. <ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Strojarstvo]]<br />
[[Kategorija:Dijelovi vozila]]</div>WikiSysop