WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T02:11:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Pojas Gaze |
izvorno_ime = اقطاع غزة |
ime_genitiv = |
eng_ime = Gaza Strip |
zastava = Flag of Palestine.svg |
grb = Coat_of_arms_of_Palestine.svg |
|lokacija = Gaza Strip map.png |
službeni_jezik = [[arapski jezik|arapski]] |
službeni_jezik_napomena = |
glavni_grad = [[Gaza (grad)|Gaza]]</sup> |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Mahmoud Abbas]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Ismail Haniya]] |
površina_poredak = 201 |
površina = 360 |
vode = |
stanovništvo_poredak = 149 |
stanovništvo = 1,481,080 |
godina_popisa = 2007 |
gustoća_stanovništva = 623,52 |
neovisnost = [[14. rujna]] [[1993.]] na osnovi <br /> [[Sporazum iz Osla|Sporazuma iz Osla]] |
valuta = [[Egipatska funta]] (''[[de facto]]'') <br /> [[Izraelski novi šekel|Izraelski šekel]] |
stoti_dio_valute = |
vremenska_zona = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti |
himna = [[Biladi]] |
internetski_nastavak = [[.ps]] |
pozivni_broj = +970 |
komentar = |
moto =
}}
'''Pojas Gaze''' ([[arapski]]: قطاع غزّة, Qitāʿ Ghazza, [[hebrejski jezik|hebrejski]]: רצועת עזה, Retzuat Azza) naziv je za uzak obalni pojas uza [[Sredozemno more]], na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], koji je trenutačno pod vlašću [[Hamas]]a. Graniči s [[Egipat|Egiptom]] na [[jugozapad]]u te [[Izrael]]om na [[sjever]]u i [[istok]]u. To je uzak pojas od 41 km dužine, i od 6 do 12 km širine, ukupne površine od 360 km². Taj teritorij nema međunarodno priznat status suverene države, ali ga [[Palestinci]] drže za teritorij tzv. [[Palestinska Samouprava|Palestinskih Autonomnih Područja]], svoje buduće [[Država|države]]. Ime je dobio po '''[[Gaza (grad)|Gazi]]''', svojemu [[Glavni grad|glavnom gradu]]. To je jedno od najgušće naseljenih mjesta na [[Zemlja|Zemlji]], s oko 1.4 milijuna stanovnika na području od svega 360 km².

==Povijest==

===Osmanska i britanska uprava (1517. - 1948.)===

Od [[1517.]] Pojas Gaze je bio pod vlašću [[Osmansko carstvo|Osmanskog Carstva]] sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Pojas Gaze bio je poprište borbi za vrijeme Prvoga svjetskog rata ([[1914.]] – [[1918.]]), između [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]] i [[Turska|turskih]] snaga u borbi [[Sinaj]] i [[Palestina|Palestinu]]. Pojas Gaze je bio važan jer kontrolira obalni put, a zauzeli su ga Britanci za Treće bitke kod Gaze, 7. studenoga [[1917.]] godine.

Nakon Prvoga svjetskog rata Pojas Gaze bio je dio Britanskoga mandata u Palestini, pod nadležnošću [[Liga naroda|Lige naroda]].<ref>[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761579828_2/Gaza_Strip.html Encarta]</ref>

[[Židovi]] su živjeli u Gazi sve do [[1929.]] godine i velikih palestinskih nemira, nakon kojih su Židovi bili prisiljeni napustiti Pojas Gaze. Nakon toga britanska uprava zabranila je Židovima da žive i naseljavaju se u tom području (neki židovski naseljenici su to prekršili [[1946.]] godine, kada je osnovan kibuc ''Kfar Darom'' u blizini egipatske granice<ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Peace/gaza_settlements.html Jewish Virtual
Library]</ref>).

Britanska vladavina nad Palestinom završila je [[1948.]] nakon Arapsko-izraelskog rata.

===Egipatska uprava (1948. - 1967.)===

Egipatska vojska ušla je u Pojas Gaze s juga, otpočevši na taj način [[1948.]] Arapsko-izraelski rat. Pojas Gaze kakav je danas rezultat je sporazuma o primirju između Egipta i Izraela iz [[1949.]] Po tom sporazumu Pojas Gaze je bio teritorij razgraničenja između dvije vojske ( ''Green Line - ničija zemlja''). [[Egipat]] je upravljao Pojasom Gaze od [[1949.]] (osim za četiri mjeseca za vrijeme izraelske okupacije tijekom [[Sueska kriza|Sueske krize]], 1956.) do [[1967.]] U to vrijeme se stanovništvo Gaze uveliko povećalo priljevom velikog broja izbjeglica.

[[Arapska liga]] potkraj rata [[1948.]] u gradu Gazi [[22. rujna]] osnovala je Svepalestinsku vladu ([[arapski]]: حكومة عموم فلسطين Hukumat 'umum Filastin. To je bio potez [[Arapska liga|Arapske lige]] da ograniči utjecaj [[Jordan|Jordana]] nad palestinskim pitanjem. Tu vladu nije priznao [[Jordan]], a ni bilo koja nearapska zemlja. Ta vlada bila je pod kontrolom [[Egipat|Egipta]], koji ju je financirao, ona se i preselila u [[Kairo]]. Palestinci koji su živjeli u Pojasu Gaze (a i Egipćani) dobili su "palestinske" putovnice, koje su vrijedile do [[1959.]], kada je [[Gamal Abdel Naser]], egipatski predsjednik, ukinuo dekretom Svepalestinsku vladu.

[[Egipat]] nikada nije anektirao Pojas Gaze, nego ga je tretirao kao teritoriju privremene vlasti, kojom je upravljao preko vojnog guvernera.<ref>[http://www.thehistorychannel.co.uk/site/encyclopedia/article_show/Gaza_Strip/m0003877.html The History Channel]</ref>

Palestinskim izbeglicama nikada nije nuđeno egipatsko državljanstvo.

===Izralska uprava (1967. - 1994.)===

[[Izrael]] je ponovo okupirao Pojas Gaze u lipnju [[1967.]], za vrijeme Šestodnevnog rata. Ta vojna okupacija trajala je 27 godina, sve do [[1994.]] godine.

Međutim, prema [[Sporazum iz Osla|Sporazumu iz Osla]], Izrael zadržava kontrolu zračnog prostora, teritorijalnih voda, pomorskog prometa, registra stanovništva, ulaska stranaca, uvoza i izvoza, kao i porezni sustav.<ref>[http://www.btselem.org/english/Gaza_Strip/Gaza_Status.asp The scope of Israeli control in the Gaza Strip], B'Tselem.</ref>

Tijekom izraelske okupacije, Izrael je podigao 21-o židovsko naselje u Pojasu Gaze, na 20 % ukupne teritorije. Osim ideoloških razloga, ta naselja su za Izrael imala i sigurnosne ciljeve. U tom razdoblju vojna uprava je bila odgovorna za održavanje i svih civilnih objekata i službi (voda, struja, kanalizacija, zdravstvo itd).

U svibnju [[1994.]] potpisan je Palestinsko-izraelski sporazum, poznat kao [[Sporazum iz Osla]], koji je predviđao postupni prijenos vlasti na Palestince. Nakon toga velik dio Pojasa Gaze (osim izraelskih naselja i vojnih područja) došao pod palestinski nadzor. Izraelske snage napustile su [[Gaza (grad)|grad Gazu]] i druga urbana područja, ostavljajući novim, palestinskim vlastima da upravljaju i održavaju policijsku kontrolu u Pojasu Gaze. [[Jaser Arafat]], tadašnji palestinski vođa, izabrao je [[Gaza (grad)|grad Gazu]] kao svoje prvo pokrajinsko sjedište. U rujnu [[1995.]], [[Izrael]] i [[PLO]] potpisali drugi mirovni sporazum, koji je proširio palestinsku vlast i na većinu gradova [[Zapadna Obala|Zapadne Obale]]. Sporazumom je također predvidio osnivanje Palestinskoga nacionalnog vijeća (sastavljena od 88 izabranih članova). Vijeće je održalo svoju uvodno sjednicu u [[Gaza (grad)|Gazi]] u ožujku [[1996.]] godine.

Palestinske vlasti pod vodstvom [[Jaser Arafat|Arafata]] došle su na loš glas zbog lošeg upravljanja i korupcije. U javnost su izašli podatci o veliku mitu koje su zahtijevali za uvoz i izvoz robe iz Pojasa Gaze. Slični podatci izišli su u javnost za rukovoditelje Palestinske sigurnosne službe i njihovu uključenost u građevinski posao (uvoz cementa i šljunka) i izgradnju industrije (afere kao što su Veliko arapsko društvo za ulaganja i razvoj, "Motawaset Company" i građevinski projekt šeika Zajida.<ref>[http://www.theatlantic.com/doc/200509/samuels/8 The Atlantic]</ref>

[[Intifada|Druga intifada]] izbila je u rujnu [[2000.]] U veljači [[2005.]], izraelska vlada izglasala je za provedbu plana o jednostranom oslobođanju Pojasa Gaze. Plan se počeo provoditi od [[15. kolovoza]], [[2005.]], a dovršen je [[12. rujna]], [[2005.]]

Prema tom planu morala su biti iseljena sva izraelska naselja u Pojasu Gaze (i četiri u Zapadnoj Obali). Dana [[12. rujna]], [[2005.]] izraelska vlada službeno je objavila kraj izraelske vojne vladavine u Pojasu Gaze.

===Uprava pod palestinskom vlasti (1994. - 2007.)===

Nakon potpuna povlačenja izraelske vojske i izraelskih naseljenika iz Pojasa Gaze, 12. rujna [[2005.]], palestinska vlast ima potpunu upravu Pojasu Gaze.

[[Izrael]] i dalje kontrolira aktivnosti koje predviđaju tranzit kroz Izrael, kao i zračni prostor iznad mora i pristup lukama u Pojasu Gaze. [[Izrael]] odobrava sve imigracije i iseljavanja iz Gaze preko Izraela, kao i ulazak stranaca preko Izraela, uvoz i izvoz preko Izraela, kao i prikupljanje i povrat poreza na dodanu vrijednost u Izraelu.

Otkad se je izraelska vojska povukla iz Pojasa Gaze, nastala je nejasna pravna situacija, jer Pojas Gaze ne pripada nijednoj suverenoj državi. Štoviše, po Haškim konvencijama, koje vrijede za stanje okupacije, [[Izrael]] je još uvijek okupator Pojasa Gaze, a to onda znači da on ima pravo ali i dužnost za održavanje reda i zakona.

===Nasilje uoči izbora 2006.===

Izbori za Palestinski parlament održani su [[25. siječnja]] [[2006.]] [[Hamas]] je osvojio većinu od 42,9 % od ukupnog broja glasova i 74 od ukupno 132 mandata (56 %). <ref>[https://web.archive.org/web/20110515023627/http://www.iht.com/articles/2006/01/25/africa/web.0125pals.php Counting underway in Palestinian elections], International Herald Tribune, 1/25/2006.</ref>

[[Hamas]] je preuzeo vlast sljedećeg mjeseca, ali se odbio povinovati međunarodnim zahtjevima da se odrekne nasilja i prizna [[Izrael]]. U travnju je nekoliko država, uključujući i [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Europska unija|Europsku Uniju]], na to odgovorilo smanjenjem izravne pomoći za palestinske vlasti, osim one koja je namijenjena humanitarnim nevladinim organizacijama.
U siječnju [[2007.]], eskalirali su sukobi između [[Hamas|Hamasa]] i [[Fatah|Fataha]]. Najteži sukob dogodio se u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, kada je ubijen general Muhamed Garib (njegove dvije kćeri i dva tjelohranitelja), viši zapovjednik Preventivnih sigurnosnih snaga (pod kontrolom [[Fatah|Fataha]]), u raketnom napadu koji su izvele snage [[Hamas|Hamasa]].

U svibnju [[2007.]] izbili su novi sukobi između palestinskih strana. Zbog toga je ministar unutarnjih poslova Palestinske Samouprave Hani Kavasmi(kojeg su obje strane držale za umjerenog i prihvatljivog) podnio ostavku, zbog onoga što je on nazvao štetnim ponašanjem za obje strane.

[[Hamas]]ov glasnogovornik Musa Abu Marzuk optužio je za pogoršanje situacije u Pojasu Gaze [[Izrael]], tvrdeći da je njegov konstantni pritisak i ekonomske sankcije na Pojas Gaze, nakon političke pobjede [[Hamas|Hamasa]], doveo do ''prave eksplozije''.

===Hamasova uprava (od 2007. do danas)===

====Hamas preuzima vlast u Pojasu Gaze====

U lipnju [[2007.]] građanski rat između palestinskih organizacija; [[Hamas]] (Islamski pokret otpora) i [[Fatah|Fataha]] (Palestinski oslobodilački pokret) se rasplamsao. [[Hamas]] je počeo potiskivati [[Fatah]], nakon pobjede na izborima [[14. lipnja]] [[2007.]] Pojas Gaze je došao pod potpunu kontrolu Hamasa, koji se proglasio jedinom legitimnim predstavnikom Palestinske Samouprave.

Na taj izazov palestinski predsjednik Mahmud Abas odgovorio je proglašenjem izvanrednog stanja i raspuštanjem jedinstvene vlasti i formiranje nove vlade bez [[Hamas|Hamasovog]] sudjelovanja. Palestinske sigurnosne snage su u Zapadnoj Obali uhitile niz Hamasovih članova.
Krajem lipnja [[2008.]] [[Egipat]], [[Jordan]] i [[Saudijska Arabija]] izjavile su da je vlada M. Abasa (iz Zapadne Obale) jedina legitimna palestinska vlast, a Egipat je svoje veleposlanstvo preselio iz [[Gaza (grad)|Gaze]] u Zapadnu Obalu. Nasuprot tomu, vlast Hamasa u Pojasu Gaze našla se je u međunarodnoj, diplomatskoj i gospodarskoj izolaciji. Unatoč tomu mnoge [[arapi|arapske]] vlade, kao i neke [[Europa|europske]] oporbene stranke, traže da se palestinske frakcije izmire, kao i to da [[Izrael]] (i ostale zemlje) priznaju rezultate izbora.
Postoje brojne naznake da [[Hamas]] pomažu [[Sirija]] i [[Iran]], također se prepostavlja da se mnogi Hamasovi borci obučavaju u Iranu.

Zbog potpuno nejasne situacije, nakon odbijanja Izraela i njegovih saveznika da prizna [[Hamas]] i njegovu vlast, europski promatrači na graničnom prijelazu prema [[Egipat|Egiptu]] Rafahu nisu bili u mogućnosti obavljati svoju zadaću, navodeći sigurnosne razloge, što je rezultiralo time da je prijelaz Rafah uglavnom zatvoren. Jedini legalan pristup Pojasu Gaze je preko Izraelskih graničnih prijelaza Erez i Karni.

Prema izraelskim i egipatskim sigurnosnim izvorima [[Hamas]] je nastavio krijumčarenje velikih količina eksploziva i oružja iz Egipta kroz tunele. Egipatske sigurnosne snage otkrile su 60 tajnih tunela u 2007.<ref>[http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1192380807070&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull]</ref>

====Rat 2008. - 2009.====

''Glavni članak:[[Sukob Gaza-Izrael 2008.-2009.]]''

[[27. prosinca]] [[2008.]] Izraelski [[F-16 Fighting Falcon|lovci F-16]] pokrenuli su niz zračnih napada protiv ciljeva u Pojasu Gaze. Ciljevi udara su (pretpostavljene) borbene baze, ali i [[džamija|džamije]] i razne vladine zgrade Hamasa, kao i objekti Islamskog sveučilišta u Gazi. Ti napadi usmjereni na [[Hamas]] izazvali su brojne civilne žrtve. Napad je bio odgovor na Hamasove raketne napade na južni [[Izrael]] (ukupno preko 3000 u 2008., koji su intenzivirani tijekom nekoliko tjedana prije operacije). Po izvješćima [[UN]] i palestinskih medicinskih djelatnika, oko 1300 Palestinaca je ubijeno u sukobu.

==Zemljopisna obilježja==

[[Datoteka:Gz-map.png|mini|desno|280px|Pojas Gaze]]

Pojas Gaze ima 51 kilometera dugu granicu sa Izraelom, i 11 km granice s Egiptom, blizu grada Rafaha. Grad Kan Junis nalazi se sedam kilometara sjeverno od grada Rafaha. Sljedeće urbano središte je Deir el-Balah, oko kojeg se nalazi nekoliko naselja, dalje prema sjeveru slijedi područje [[Gaza (grad)|grada Gaze]]. Naselja Beit Lahia i Beit Hanun nalaze na sjeveru i sjeveroistoku u odnosu na grad Gazu.

Pojas Gaze ima umjerenu klimu s blagim zimama, i suha vruća ljeta sa čestim sušama. Zemljište je ravno ili blago valovito, s dinama u blizini obale. Najviša točka je Abu Avdah (Joz Abu' Auda), na 105 metara iznad morske razine.

Prirodni resursi tog teritorija vrlo su skromni. Obradivog tla ima malo, i nema dovoljno vlage, tako da se trećina oranica navodnjava.

Nedavno su otkrivena nalazišta plina.

Pojas Gaze ima velike ekološke probleme (zbog izuzetno visoke napučenosti); širenje pustinje, salinizaciju izvora pitke vode. Velik problem je loša i nedostatna kanalizaciona mreže, i problemi u vezi s tim; bolesti izazvane nečistom vodom, degradacija tla, i daljnje osiromašnje i onečišćenje podzemnih vodnih resursa.

==Stanovništvo==

Po podatcima iz 2007., oko 1.4 milijuna Palestinaca živi u Pojasu Gaze, na svega 360 km² (usporedbe radi [[Krk]] ima 405 km² i 17.860 stanovnika), od njih je oko milijun sa statusom registriranih izbjeglica.<ref>[http://www.un.org/unrwa/refugees/gaza.html UNRWA: palestine refugees]</ref> Većina Palestinaca su slijednici izbjeglica koji su napustili svoje domove za vrijeme [[Arapsko-izraelski rat 1948.|prvog Arapsko-Izraelskog rata]].

Stanovništvo Gaze se višestruko uvećalo i zbog izuzetno visoke stope nataliteta, koja iznosi više od petero djece po ženi. Po stopi plodnosti Pojas Gaze je na 19. mjestu od 222 zemlje i područja svijeta.<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world- CIA World Fact Book - Gaza Strip]</ref>

Tako je gustoća naseljenosti u Pojasu Gaze 3.960 stanovnika na km², što je jednako kao u [[Berlin|Berlinu]]. Oko polovice stanovništva ima manje od 15 godina i za pretpostaviti je da će se stanovništvo udvostručiti za 15 do 20 godina, ako se nastavi tekuća stopa rasta.

===Veća naselja===

Glavni grad i administativno središte ovog teritorija je [[Gaza (grad)|Gaza]]. Puno naselja ima izbjegličke logore, koji su osnivani već od [[1948.]] (od Prvog izraelsko arapskog rata).

Neki od izbjegličkih logora prerasli su vremenom u stalna naselja.

* [[Gaza (grad)|Gaza]] (arapski: غزة‎ ) : 409 680 stanovnika (2006.)
* Han Junis (arapski: خان يونس‎) : 179,900 stanovnika (2006.)
* Rafah (arapski: رفح‎) : 71 000 stanovnika (2006.)
* Beit Lahia (arapski: بيت لاهيا‎) : 59,540 stanovnika (2006.)
* Beit Hanun (arapski: بيت حانون‎) : 32,187 stanovnika (2006.)
* Deir el-Balah ili Dair al-Balah (arapski: دير البلح‎) : 62,150 stanovnika (2006.)
* Jabalia (arapski: جباليا‎) : 82 877 (2006.)

''Izbjeglički logori, osnovani 1948. - 1949.''

* Bureij (arapski: البريج‎) : 30 059 stanovnika (2006.)
* Deir al-Balah kamp (arapski: مخيّم دير البلح‎): 12 004 stanovnika (2006.)
* Magazi (arapski: مخيم المغازي‎): 22 536 stanovnika (2006.)
* Nuseirat (arapski: مخيّم النصيرات‎): 64 233 stanovnika (2006.)
* Rafah (arapski: مخيم رفح or معسكر رفح‎): 95 187 stanovnika (2005.)
* Šati (arapski: مخيّم الشاطئa) : 87 158 stanovnika (2006.)

==Religija==

Sljedbenici [[islam|islama]] su 99,3 % stanovništva a 0,7 % su [[kršćanstvo|kršćani]].

==Gospodarstvo==

Industrija u Pojasu Gaze općenito su male obiteljske tvrtke koje proizvode tekstil, sapun, rezbarije od maslinova drva i druge manje suvenire.

Izraelci su izgradili nešto modernih malih fleksibilnih industrijskih centara (''small-scale'') . Izrael opskrbljuje Pojas Gaze strujom. Glavni poljoprivredni proizvodi su masline, limun, povrće, goveđe meso (halal) i mliječni proizvodi. Osnovu izvoza čine; agrumi i rezano cvijeće, dok se uvozi; hrana, potrošačka roba i građevinski materijal. Glavni trgovinski partneri Pojasa Gaze su [[Izrael]], [[Egipat]] i [[Zapadna Obala]].

Prije [[Intifada|Druge intifade]] (rujan 2000.) oko 25000 radnika iz Pojasa Gaze odlazilo je na posao u [[Izrael]] svaki dan.<ref>[https://web.archive.org/web/20070609092458/http://afp.google.com/article/ALeqM5g7NNG7m5AEfoCjIspXI7lya2LTFg AFP]</ref>

Prema CIA World Factbooku, [[BDP]] u [[2001.]] je pao za 35 % , tako da je dohodak po glavi stanovnika 625 dolara godišnje, a 60 % stanovništva je ispod granice siromaštva.

Gospodarska aktivnost u Pojasu Gaze pala je za jednu trećinu između [[1992.]] i [[1996.]] Taj pad se pripisuje korupciji i lošem upravljanju [[Jaser Arafat|Jaser Arafata]], ali i izraelskoj politici zatvaranja. Važna prepreka za gospodarski razvoj je nedostatak morske luke. Luka je sagrađena u [[Gaza (grad)|gradu Gazi]], uz pomoć [[Francuska|Francuske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]], ali je izraelsko zrakoplovstvo redovito bombardira (i nije u funkciji). Rezultat toga je da bilo koji međunarodni prijevoz (trgovački ili humanitarni) mora proći kroz [[Izrael]], koji je ograničen stalnim zatvaranjem graničnih prijelaza. Ovo stanje je poremetilo i ranije uspostavljene gospodarske odnose između Izraela i Pojasa Gaze.

Ozbiljan i negativni socijalni učinak ove krize je pojava visoke nezaposlenosti.

===Promet===

Pojas Gaze ima malu i slabo razvijenu cestovnu mrežu. Nekad je postojala i željeznička pruga, koja je povezivala izraelsku i egipatsku željezničku mrežu, ali je napuštena.
Jedina luka u pojasu nikad nije dovršena, a nakon izbijanja [[Intifada|Intifade]] uglavnom ne radi. U Pojasu Gaze otvorena je [[24. studenoga]] [[1998.]] međunarodna zračna luka, pokraj grada Rafaha, kao dio [[Sporazum iz Osla|Sporazuma iz Osla]]. Zračna luka je zatvorena u listopadu [[2000.]], nakon izraelskog naređenja, a njezino uzletište je uništila izraelska vojska u prosincu [[2001.]] Otad se zove Međunarodna zračna luka "Jaser Arafat".

==Izvori==

{{izvori}}

[[Kategorija:Palestinska samouprava| ]]
[[Kategorija:Izrael]]

Pojas Gaze - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica