Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:31:25Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:31
Redak 25:		Redak 25:
	{{pravopis}}		{{pravopis}}
	{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}
	{{~~wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}

	Stari grad Podzvizd sagrađen je na šiljastom brdu. Na [[glavica\|glavici]] ima visoku kulu. Nedaleko od grada je crkvina gdje je 1334. i 1501. godine stajala župna crkva [[sv. Martin]]a u Kreščićima. Druga crkvina je bliže rijeci Glini na Božinu brdu. Uz [[Vranograč]] Podzvizd je pripadao plemenitim potomcima Kreča, Kupiše i Raka te i starim rodovima u starohrvatskoj županiji [[Pset]]. Poveljom od 1264. godine kralj [[Bela IV.]] braću Kreča, Kupišu i Raka nadario je prostranom zemljom oko Topuskog blizu plemena Žalačkog i Hresanskog na prostoru današnjeg Podzvizda i Vranograča. Za darovane zemlje Podzvidza i Vranograča bila su braća jedino dužna poslati u kraljevsku vojsku tri konjanika, ako bi ih na to [[ban]] pozvao, a sam kralj osobno ratovao. Plaćali su desetinu samostanu u Topuskom. Na zapovijed bana [[Petar Sudar\|Petra Sudara]] 1388. godine ustanovljene su međe između plemića Kreščićkih i knezova Blagajskih na imanjima u [[Bruvno\|Bruvnu]] i [[Bosanska Bojna\|Bojni]].		Stari grad Podzvizd sagrađen je na šiljastom brdu. Na [[glavica\|glavici]] ima visoku kulu. Nedaleko od grada je crkvina gdje je 1334. i 1501. godine stajala župna crkva [[sv. Martin]]a u Kreščićima. Druga crkvina je bliže rijeci Glini na Božinu brdu. Uz [[Vranograč]] Podzvizd je pripadao plemenitim potomcima Kreča, Kupiše i Raka te i starim rodovima u starohrvatskoj županiji [[Pset]]. Poveljom od 1264. godine kralj [[Bela IV.]] braću Kreča, Kupišu i Raka nadario je prostranom zemljom oko Topuskog blizu plemena Žalačkog i Hresanskog na prostoru današnjeg Podzvizda i Vranograča. Za darovane zemlje Podzvidza i Vranograča bila su braća jedino dužna poslati u kraljevsku vojsku tri konjanika, ako bi ih na to [[ban]] pozvao, a sam kralj osobno ratovao. Plaćali su desetinu samostanu u Topuskom. Na zapovijed bana [[Petar Sudar\|Petra Sudara]] 1388. godine ustanovljene su međe između plemića Kreščićkih i knezova Blagajskih na imanjima u [[Bruvno\|Bruvnu]] i [[Bosanska Bojna\|Bojni]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-11T04:29:32Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 04:29
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Podzvizd'''-->{{Drugo značenje2\|[[Podzvizd (slavensko božanstvo)]]}}		<!--'''Podzvizd'''-->{{Drugo značenje2\|[[Podzvizd (slavensko božanstvo)]]}}
	{{~~Naselje~~ u BiH		{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Podzvizd		\|ime = Podzvizd
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

2021-11-10T00:31:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 00:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Podzvizd'''-->{{~~otheruses2~~\|[[Podzvizd (slavensko božanstvo)]]}}		<!--'''Podzvizd'''-->{{Drugo značenje2\|[[Podzvizd (slavensko božanstvo)]]}}
	{{Naselje u BiH		{{Naselje u BiH
	\|ime = Podzvizd		\|ime = Podzvizd

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-13T22:17:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otheruses2|[[Podzvizd (slavensko božanstvo)]]}}
{{Naselje u BiH
|ime = Podzvizd
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
|općina = [[Velika Kladuša]]
|nadvisina =
|lat = 45.17
|long = 15.87
|position = right
|brojstan2013 = 824
|domaćinstva2013 =
|pošta =
|pozbroj =
}}

'''Podzvizd''' je naseljeno mjesto u općini [[Velika Kladuša]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. siječnja 2020.</ref>.

== Povijest ==

{{pravopis}}
{{nedostaju izvori}}
{{wikipedizirati}}

Stari grad Podzvizd sagrađen je na šiljastom brdu. Na [[glavica|glavici]] ima visoku kulu. Nedaleko od grada je crkvina gdje je 1334. i 1501. godine stajala župna crkva [[sv. Martin]]a u Kreščićima. Druga crkvina je bliže rijeci Glini na Božinu brdu. Uz [[Vranograč]] Podzvizd je pripadao plemenitim potomcima Kreča, Kupiše i Raka te i starim rodovima u starohrvatskoj županiji [[Pset]]. Poveljom od 1264. godine kralj [[Bela IV.]] braću Kreča, Kupišu i Raka nadario je prostranom zemljom oko Topuskog blizu plemena Žalačkog i Hresanskog na prostoru današnjeg Podzvizda i Vranograča. Za darovane zemlje Podzvidza i Vranograča bila su braća jedino dužna poslati u kraljevsku vojsku tri konjanika, ako bi ih na to [[ban]] pozvao, a sam kralj osobno ratovao. Plaćali su desetinu samostanu u Topuskom. Na zapovijed bana [[Petar Sudar|Petra Sudara]] 1388. godine ustanovljene su međe između plemića Kreščićkih i knezova Blagajskih na imanjima u [[Bruvno|Bruvnu]] i [[Bosanska Bojna|Bojni]].
U vrijeme borbe između bosanske stranke i pristaša kralja [[Žigmund]]a držali su [[Kreščići]] da je došla zgoda da se mogu otresti svake obaveze prema opatiji Topuskoj. Zato uskratiše desetinu, ali ih je godine 1430., ban Fridrik Celjski opet prisilio na podavanje desetine.
Za obranu od [[Turci|Turaka]] s dozvolom kralja [[Ladislav V. Posmrtni|Ladislava]] podigoše 1456. u Podzvizdu i Vranograču od kamena.
Da se gradovi ne otuđe držali su plemići Kreščićki u njima svog [[župan]]a koji je dobivao trećinu sudbenih globa.

Pravo je čudo da slobode Kreščićke nisu izgubljene još u XV. stoljeću pored grabežljive vlastele. Osobito je grabežljiv bio [[Martin Frankopan]] koji je Kreščiće prisvajao. Kasnije je oko 1470. godine to svoje nezanito pravo Martin Frankopan ustupio [[Ivan Frankopan Cetinski|Ivanu Frankopanu Cetinskom]] koji nadari svog službenika [[Juriša Farkašić|Jurišu Farkašića]] Podzvizdom.
[[Ivan kozal]] iz [[Čavica|Čavice]] i [[Bernardin Tumpić]] iz [[Zečevo (Bihaćka krajina)|Zečeva]] iznevjeriše se plemićima Kreščićkim te se nametnuše 1520. kao gospodari gradova Podzvizda i Vranograča. Tome je, pored pokvarenih plemića, kriva bila i kraljevska kancelarija koja je za dobre novce darivala i prodavala imanja osobito onih plemena i općina koji se ne mogu dovoljno sami braniti. Tako su stekli kraljevske darovnice na Podzvizd i Vranograč god. 1503. [[Nikola Vojković]] i Mađar [[Ivan Bornemisa]], a godine 1522. [[Banovac (dužnosnik)|banovci]] [[Baltazar Alapić]] i [[Benko Baćan]].
Svi oni nisu zaposjeli Podzvizd i Vranograč, ali su nanosili štetu plemićima Kreščićkim.
Godine 1525, braća Ivan, Bernardin i Andrija Tumpić, koji su prisvojili gradove Podzvizd i Vranograč, [[Petar Keglević|Petru Kegleviću]] za tisuću zlatnih dukata posuđuju polovicu gradova Podzvizd, Vranograč i Čavica.
Još gore su plemići Kreščićki prošli izborom za svog starješinu 1547. godine bana [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Zrinskog]]. Banu ustupiše Kreščići svečanim ugovorom sklopljenim u kaptolu Zagrebačkom veća prava i pogodnosti nego ikome drugom. Nikad ne bi Kreščići tako postupili da se nisu bojali neke nove kraljeve darovnice.
Još iste godine, 1547. kralj [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva| Ferdinand I.
]] darovao je gradove Podzvizd i Vranograč svojim generalima Nikoli Salmu i [[Ivan Ungnad|Ivanu Ungnadu]]. Već 1549. godine htio je Nikola Šubić Zrinski da plemiće Kreščićke pokori. No plemići su se obratili kralju . Kad je Nikola Šubić Zrinski 1559. odstupio s banske časti pokušao je sa svojim nasljednikom [[Petar Erdődy|Petrom Erdődijem]] gradove Podzvizd i Vranograč zmanijeniti za druga imanja. Pri tom nasilju svečano se ogradiše plemići Kreščićki, poslavši u Zagrebački kaptol svoje ljude Luku Šimičevića i Mateja Bilića. Plemići Kreščićki su tad uspjeli obraniti svoja prava na Podzvizd i Vranograč. Knezovi [[Erdődy]] nikad se ne spominju kao vlastela ni kao starješine Kreščićke.

Ratni događaji rastoče plemiće Kreščićke. [[Malkoč-beg]] porobi i popali dva puta 1553. i 1558. godine.. U ožujku 1560. dođoše Turci iz Novog u Vranograč pa sve kuće popale. Na povratku se namjeriše kod [[Žirovac|Žirovca]] na čete Nikole Šubića Zrinskog i generala [[Ivan Lenković| Ivana Lenkovića]] koji Turke razbiju i plijen im otmu. Godine 1563. držao je Nikola Šubić Zrinski Vranograč, a plemić Mikulić Podzvizd. U Vranograču je bilo 54 stražara o trošku Krajine i 100 konjanika Nikole Šubića Zrinskog. Vranograč zauzmu Turci 1577. i u njega stave 60 konjanika i sto pješaka. Hrvatska vojska ponovo zauzme Vranograč 1578. godine i u njega je zapovjednikom postavljen [[Nikola Andrašević]]. Podzvizd zajedno s Kladušom bi povjeren kapetanu Belaviću. Pošto su obližnji gradovi [[Gvozdansko]], [[Bosanska Bojna|Bojna]] i [[Zrin]] pali u turske ruke zaključilo je 1580. godine ratno vijeće u [[Graz| Gradcu]] da se imaju Podzvizd i Vranograč razoriti. Podzvizd je od tog doba mnogo godina bio pust, a Vranograč su još neko vrijeme držali Turci.

Prije nego je kraljevska straža napustila Podzvizd i Vranograč već su se raselili plemići Kreščićki na sve strane po [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Ugarska|Ugarskoj]] i [[Austrija|Austriji]]. Najviše se kreščićkih plemića naselilo u starinskoj plemenitoj općini [[Draganić]] kod [[Karlovac|Karlovca]]. U Draganić prenesoše plemići svoje povelje kojima su se branili protiv kneuzova Erdődy i Zrinskih. Seoba plemića Kreščićkih u Draganić dogodila se između 1571. i 1560. godine.

Od mnogobrojnih plemića Kreščićkih najugledniji su rodovi Mikulići, Ljubići, Bilići, Boršići, Božićevići, Ćurilovići, Kazići, Podgorski, Stepkovići, Sokolovački, Šimičevići, Tumpići, Farkašići i Šurkovići.

Od znamenitih Kreščićkih plemića najznačajniji je bio svećenik [[Ivan Ljubić]] koji je 1571. ishodio potvrdu povelje svoje plemenske braće od kralja [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva| Maksimilijana]]. Ljubić je bio vrlo učen i klasično naobražen čovjek. Bio je kanonik u [[Vratislavija|Vratislaviji]] u [[šleska|Šleskoj]]. Srodnici svećenika Ivana Ljubića naseliše se u XVI. stoljeću u [[Majkovec]] kod [[Božjakovina|Božjakovine]], a poslije u [[Radišić]]u ispod [[Kalnik]]a gdje su sačuvali obiteljska pisma i plemićku diplomu.

Od roda Farkašića znamenit je Grgur Farkašić koji je prije Nikole Šubića Zrinskog bio zapovjednik tvrđave [[Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)|Siget]].

Tumpići od Zečeva se preseliše u [[Hrvatsko zagorje]] i potomci su Tome Tumpića, bratića starješina Bernardina i Ivana Tumpića.

Godine 1587. živio je u [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Svetoj Heleni]] kod [[Sveti Ivan Zelina|Svetog Ivana Zeline]] vlastelin Juraj Mikulić od Podzvizda i Majkovca.

U Podzvizdu se [[10. srpnja]] [[1845.]] godine dogodio ozbiljan okršaj između Turaka i hrvatskih graničara. Tadašnji banski pukovnik, potonji hrvatski ban [[Josip Jelačić]] htio je osvetiti jednog dječaka, koji je u [[Glina (rijeka)| Glini]] hvatao rakove, a jedan ga Turčin iz [[Kubura|kubure]] ubio. Ne dobivši Jelačić zadovoljštine, pošao je sa svojom pukovnijom i sa srežanima u tri odjela prema Vranograču i Podzvizdu gdje je popalio nekoliko kuća. Turci se silno uplašiše Jelačića,a iz [[Velika Kladuša| Velike Kladuše]] bile su sve žene i djeca s blagom pobjegla u [[Mala Kladuša|Malu Kladušu]].

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. - 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Podzvizd'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Muslimani'''
|1.056 (97,86%)
|968 (97,77%)
|759 (98,95%)
|-
|'''Hrvati'''
|3 (0,27%)
|2 (0,20%)
|4 (0,52%)
|-
|'''Srbi'''
|2 (0,18%)
|16 (1,61%)
|4 (0,52%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|7 (0,64%)
|1 (0,10%)
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|11 (1,01%)
|3 (0,30%)
|0
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''1.079'''
|'''990'''
|'''767'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Podzvizd'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Bošnjaci'''
|519 (62,99%)
|-
|'''Hrvati'''
|3 (0,36%)
|-
|'''Srbi'''
|1 (0,12%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|301 (36,53%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''824'''
|}

== Izvori ==

{{izvori}}
* Radoslav Lopašić; ''Bihać i bihaćka krajina'', Zagreb, 1890.

{{Velika Kladuša}}

[[Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji]]
[[Kategorija:Velika Kladuša]]

Podzvizd - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica