Podnevnik - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:00, 13. lipanj 2025.

2025-06-13T01:00:26Z

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 01:00
Redak 12:		Redak 12:
	Godine [[1884.]] dogovoreno je da početni meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu [[Greenwich]].		Godine [[1884.]] dogovoreno je da početni meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu [[Greenwich]].

	Određeni meridijani predstavljaju granice [[vremenska zona\|vremenskih zona]] na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360° traje jedan [[dan]], odnosno 1.440 [[minuta]]. Prema tome, vremenski razmak između dva podnevnika (na međusobnoj udaljenosti od 1°) iznosi točno 4 minute (1.440 : 360). Vremenska razlika između dva mjesta čija je udaljenost 15° [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] je, prema tome, točno 1 sat = 60 minuta.		Određeni podnevnici (meridijani) predstavljaju granice [[vremenska zona\|vremenskih zona]] na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360° traje jedan [[dan]], odnosno 1.440 [[minuta]]. Prema tome, vremenski razmak između dva podnevnika (na međusobnoj udaljenosti od 1°) iznosi točno 4 minute (1.440 : 360). Vremenska razlika između dva mjesta čija je udaljenost 15° [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] je, prema tome, točno 1 sat = 60 minuta.

	Kako se vremenske zone ne određuju uvijek samo iz zemljopisnih nego i iz praktičnih i političkih razloga, ''zakonsko vrijeme'' u nekom mjestu može se manje ili više razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrđene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola [[sat]]a. Posebna situacija je na polovima, jer tu se sreću sve vremenske zone. Na polovima je moguće u par koraka proći kroz sve vremenske zone. Za [[Antarktika\|Antarktiku]] je dogovoreno da svuda vrijedi [[koordinirano svjetsko vrijeme]].		Kako se vremenske zone ne određuju uvijek samo iz zemljopisnih nego i iz praktičnih i političkih razloga, ''zakonsko vrijeme'' u nekom mjestu može se manje ili više razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrđene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola [[sat]]a. Posebna situacija je na polovima, jer tu se sreću sve vremenske zone. Na polovima je moguće u par koraka proći kroz sve vremenske zone. Za [[Antarktika\|Antarktiku]] je dogovoreno da svuda vrijedi [[koordinirano svjetsko vrijeme]].
Redak 21:		Redak 21:
	[[Kategorija:Fizički zemljopis]]		[[Kategorija:Fizički zemljopis]]
	[[Kategorija:Kartografija]]		[[Kategorija:Kartografija]]
	[[Kategorija:~~Meridijani~~\| ]]		[[Kategorija:Podnevnici\| ]]

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Fizička geografija' u 'Kategorija:Fizički zemljopis'

2025-06-13T00:51:59Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Fizička geografija' u 'Kategorija:Fizički zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 00:51
Redak 19:		Redak 19:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	[[Kategorija:~~Fizička geografija~~]]		[[Kategorija:Fizički zemljopis]]
	[[Kategorija:Kartografija]]		[[Kategorija:Kartografija]]
	[[Kategorija:Meridijani\| ]]		[[Kategorija:Meridijani\| ]]

Suradnik10 u (test) 23:48, 20. svibanj 2025.

2025-05-20T23:48:16Z

←Starija inačica		Inačica od 20. svibanj 2025. u 23:48
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Meridijan'''-->~~[[Datoteka:Stargard 15 Południk.JPG\|thumb\|Spomenik "15. meridijan", [[Stargard]] – grad u blizini grada [[Szczecin]]a (Poljska)]]		[[Datoteka:Stargard 15 Południk.JPG\|thumb\|Spomenik "15. meridijan", [[Stargard]] – grad u blizini grada [[Szczecin]]a (Poljska)]]
	'''~~Meridijan~~''' ~~ili~~ '''~~podnevnik~~''' – u [[zemljopis]]u odnosno [[~~fizička geografija~~\|~~fizičkoj geografiji~~]] – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne [[Pol (zemljopis)\|polove]] te je okomita na [[~~Paralela~~ (zemljopis)\|~~paralele ili~~ usporednice]]. To je crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je [[Sunce]] tijekom svog prividnog kretanja u istom [[vrijeme (fizika)\|trenutku]] nalazi na najvišoj točki ~~obzora~~, u [[zenit]]u. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] nalaze se na istom ~~meridijanu~~.		'''Podnevnik''' odnosno '''meridijan''' – u [[zemljopis]]u, točnije odnosno [[fizički zemljopis\|fizičkom zemljopisu]] – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne [[Pol (zemljopis)\|polove]] te je okomita na [[usporednica (zemljopis)\|usporednice]]. To je crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je [[Sunce]] tijekom svog prividnog kretanja u istom [[vrijeme (fizika)\|trenutku]] nalazi na najvišoj točki [[obzor]]a, u [[zenit]]u. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] nalaze se na istom podnevniku.

	Ponekad se, pogrešno, naziv ''~~meridijan~~'' primjenjuje na crtu punog [[opseg]]a [[Zemlja\|Zemlje]].		Ponekad se, pogrešno, naziv ''podnevnik'' primjenjuje na crtu punog [[opseg]]a [[Zemlja\|Zemlje]].

	Riječ ''meridijan'' izvedena je iz [[Latinski jezik\|latinskog]] ''circulus meridianus'', što znači "podnevni krug".		Riječ ''meridijan'' izvedena je iz [[Latinski jezik\|latinskog]] ''circulus meridianus'', što znači "podnevni krug".

	Svi ~~meridijani~~ su (ako se promatra Zemlju kao [[kugla\|kuglu]] ili, točnije, kao rotirajući elipsoid) jednako dugački, jer je udaljenost između polova tijela koje [[vrtnja\|rotira]] uvijek konstantna. To znači da je, za razliku od ~~[[Paralela (zemljopis)\|paralela (~~usporednica~~)]]~~, dužina meridijana, kao i ukupni opseg Zemlje, uvijek konstantna. Prema [[elipsoid]]u [[WGS84]] utvrđena dužina ~~meridijana~~ je oko 20.003,9 [[km]].<Ref name="SH">[http://home.online.no/~sigurdhu/Grid_1deg.htm The Earth according to WGS 84; izračunao Sigurd Humerfelt.]</Ref>		Svi podnevnici su (ako se promatra Zemlju kao [[kugla\|kuglu]] ili, točnije, kao rotirajući elipsoid) jednako dugački, jer je udaljenost između polova tijela koje [[vrtnja\|rotira]] uvijek konstantna. To znači da je, za razliku od usporednica, dužina podnevnika (meridijana), kao i ukupni opseg Zemlje, uvijek konstantna. Prema [[elipsoid]]u [[WGS84]] utvrđena dužina podnevnika je oko 20.003,9 [[km]].<Ref name="SH">[http://home.online.no/~sigurdhu/Grid_1deg.htm The Earth according to WGS 84; izračunao Sigurd Humerfelt.]</Ref>

	Krećući od [[Pol (zemljopis)\|pola]], razmak između meridijana raste dok na kraju na [[~~ekvator~~]]u udaljenost dosiže maksimum (1' = 1855,32 m),<Ref name="SH" /> da bi se ponovno svi ~~meridijani~~ susreli na polovima u jednoj ~~točki~~. Prema [[Besselov elipsoid\|Besselovom elipsoidu]] razmak na ~~ekvatoru~~ je 111,307 km, a na 50° [[zemljopisna širina\|zemljopisne širine]] (gdje je Srednja Europa), razmak je 71,687 km. Najčešća je podjela zemljovida i globusa po svakom desetom ili dvadesetom ~~meridijanu~~.		Krećući od [[Pol (zemljopis)\|pola]], razmak između podnevnika (meridijana) raste dok na kraju na [[polutar]] (ekvatoru) udaljenost dosiže maksimum (1' = 1855,32 m),<Ref name="SH" /> da bi se ponovno svi podnevnici susreli na polovima u jednoj točci. Prema [[Besselov elipsoid\|Besselovom elipsoidu]] razmak na polutaru je 111,307 km, a na 50° [[zemljopisna širina\|zemljopisne širine]] (gdje je Srednja Europa), razmak je 71,687 km. Najčešća je podjela zemljovida i globusa po svakom desetom ili dvadesetom podnevniku.

	Godine [[1884.]] dogovoreno je da početni meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu Greenwich.		Godine [[1884.]] dogovoreno je da početni meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu [[Greenwich]].

	Određeni meridijani predstavljaju granice [[vremenska zona\|vremenskih zona]] na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360° traje jedan [[dan]], odnosno 1.440 [[minuta]]. Prema tome, vremenski razmak između dva ~~meridijana~~ (na međusobnoj udaljenosti od 1°) iznosi točno 4 minute (1.440 : 360). Vremenska razlika između dva mjesta čija je udaljenost 15° [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] je, prema tome, točno 1 sat = 60 minuta.		Određeni meridijani predstavljaju granice [[vremenska zona\|vremenskih zona]] na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360° traje jedan [[dan]], odnosno 1.440 [[minuta]]. Prema tome, vremenski razmak između dva podnevnika (na međusobnoj udaljenosti od 1°) iznosi točno 4 minute (1.440 : 360). Vremenska razlika između dva mjesta čija je udaljenost 15° [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] je, prema tome, točno 1 sat = 60 minuta.

	Kako se vremenske zone ne određuju uvijek samo iz zemljopisnih nego i iz praktičnih i političkih razloga, ''zakonsko vrijeme'' u nekom mjestu može se manje ili više razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrđene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola [[sat]]a. Posebna situacija je na polovima, jer tu se sreću sve vremenske zone. Na polovima je moguće u par koraka proći kroz sve vremenske zone. Za [[Antarktika\|Antarktiku]] je dogovoreno da svuda vrijedi [[koordinirano svjetsko vrijeme]].		Kako se vremenske zone ne određuju uvijek samo iz zemljopisnih nego i iz praktičnih i političkih razloga, ''zakonsko vrijeme'' u nekom mjestu može se manje ili više razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrđene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola [[sat]]a. Posebna situacija je na polovima, jer tu se sreću sve vremenske zone. Na polovima je moguće u par koraka proći kroz sve vremenske zone. Za [[Antarktika\|Antarktiku]] je dogovoreno da svuda vrijedi [[koordinirano svjetsko vrijeme]].

Suradnik10: Suradnik10 premješta stranicu Meridijan na Podnevnik

2025-05-20T23:45:00Z

Suradnik10 premješta stranicu Meridijan na Podnevnik

←Starija inačica	Inačica od 20. svibanj 2025. u 23:45
(Nema razlike inačica)

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T11:33:19Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 11:33
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Meridijan'''-->[[~~File~~:Stargard 15 Południk.JPG\|thumb\|Spomenik "15. meridijan", [[Stargard]] – grad u blizini grada [[Szczecin]]a (Poljska)]]		<!--'''Meridijan'''-->[[Datoteka:Stargard 15 Południk.JPG\|thumb\|Spomenik "15. meridijan", [[Stargard]] – grad u blizini grada [[Szczecin]]a (Poljska)]]
	'''Meridijan''' ili '''podnevnik''' – u [[zemljopis]]u odnosno [[fizička geografija\|fizičkoj geografiji]] – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne [[Pol (zemljopis)\|polove]] te je okomita na [[Paralela (zemljopis)\|paralele ili usporednice]]. To je crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je [[Sunce]] tijekom svog prividnog kretanja u istom [[vrijeme (fizika)\|trenutku]] nalazi na najvišoj točki obzora, u [[zenit]]u. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] nalaze se na istom meridijanu.		'''Meridijan''' ili '''podnevnik''' – u [[zemljopis]]u odnosno [[fizička geografija\|fizičkoj geografiji]] – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne [[Pol (zemljopis)\|polove]] te je okomita na [[Paralela (zemljopis)\|paralele ili usporednice]]. To je crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je [[Sunce]] tijekom svog prividnog kretanja u istom [[vrijeme (fizika)\|trenutku]] nalazi na najvišoj točki obzora, u [[zenit]]u. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] nalaze se na istom meridijanu.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T08:28:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Stargard 15 Południk.JPG|thumb|Spomenik "15. meridijan", [[Stargard]] – grad u blizini grada [[Szczecin]]a (Poljska)]]
'''Meridijan''' ili '''podnevnik''' – u [[zemljopis]]u odnosno [[fizička geografija|fizičkoj geografiji]] – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne [[Pol (zemljopis)|polove]] te je okomita na [[Paralela (zemljopis)|paralele ili usporednice]]. To je crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je [[Sunce]] tijekom svog prividnog kretanja u istom [[vrijeme (fizika)|trenutku]] nalazi na najvišoj točki obzora, u [[zenit]]u. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]] nalaze se na istom meridijanu.

Ponekad se, pogrešno, naziv ''meridijan'' primjenjuje na crtu punog [[opseg]]a [[Zemlja|Zemlje]].

Riječ ''meridijan'' izvedena je iz [[Latinski jezik|latinskog]] ''circulus meridianus'', što znači "podnevni krug".

Svi meridijani su (ako se promatra Zemlju kao [[kugla|kuglu]] ili, točnije, kao rotirajući elipsoid) jednako dugački, jer je udaljenost između polova tijela koje [[vrtnja|rotira]] uvijek konstantna. To znači da je, za razliku od [[Paralela (zemljopis)|paralela (usporednica)]], dužina meridijana, kao i ukupni opseg Zemlje, uvijek konstantna. Prema [[elipsoid]]u [[WGS84]] utvrđena dužina meridijana je oko 20.003,9 [[km]].<Ref name="SH">[http://home.online.no/~sigurdhu/Grid_1deg.htm The Earth according to WGS 84; izračunao Sigurd Humerfelt.]</Ref>

Krećući od [[Pol (zemljopis)|pola]], razmak između meridijana raste dok na kraju na [[ekvator]]u udaljenost dosiže maksimum (1' = 1855,32 m),<Ref name="SH" /> da bi se ponovno svi meridijani susreli na polovima u jednoj točki. Prema [[Besselov elipsoid|Besselovom elipsoidu]] razmak na ekvatoru je 111,307 km, a na 50° [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]] (gdje je Srednja Europa), razmak je 71,687 km. Najčešća je podjela zemljovida i globusa po svakom desetom ili dvadesetom meridijanu.

Godine [[1884.]] dogovoreno je da početni meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu Greenwich.

Određeni meridijani predstavljaju granice [[vremenska zona|vremenskih zona]] na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360° traje jedan [[dan]], odnosno 1.440 [[minuta]]. Prema tome, vremenski razmak između dva meridijana (na međusobnoj udaljenosti od 1°) iznosi točno 4 minute (1.440 : 360). Vremenska razlika između dva mjesta čija je udaljenost 15° [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]] je, prema tome, točno 1 sat = 60 minuta.

Kako se vremenske zone ne određuju uvijek samo iz zemljopisnih nego i iz praktičnih i političkih razloga, ''zakonsko vrijeme'' u nekom mjestu može se manje ili više razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrđene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola [[sat]]a. Posebna situacija je na polovima, jer tu se sreću sve vremenske zone. Na polovima je moguće u par koraka proći kroz sve vremenske zone. Za [[Antarktika|Antarktiku]] je dogovoreno da svuda vrijedi [[koordinirano svjetsko vrijeme]].

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Fizička geografija]]
[[Kategorija:Kartografija]]
[[Kategorija:Meridijani| ]]

←Starija inačica		Inačica od 20. svibanj 2025. u 23:48
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Meridijan'''-->~~[[Datoteka:Stargard 15 Południk.JPG\|thumb\|Spomenik "15. meridijan", [[Stargard]] – grad u blizini grada [[Szczecin]]a (Poljska)]]		[[Datoteka:Stargard 15 Południk.JPG\|thumb\|Spomenik "15. meridijan", [[Stargard]] – grad u blizini grada [[Szczecin]]a (Poljska)]]
	'''~~Meridijan~~''' ~~ili~~ '''~~podnevnik~~''' – u [[zemljopis]]u odnosno [[~~fizička geografija~~\|~~fizičkoj geografiji~~]] – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne [[Pol (zemljopis)\|polove]] te je okomita na [[~~Paralela~~ (zemljopis)\|~~paralele ili~~ usporednice]]. To je crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je [[Sunce]] tijekom svog prividnog kretanja u istom [[vrijeme (fizika)\|trenutku]] nalazi na najvišoj točki ~~obzora~~, u [[zenit]]u. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] nalaze se na istom ~~meridijanu~~.		'''Podnevnik''' odnosno '''meridijan''' – u [[zemljopis]]u, točnije odnosno [[fizički zemljopis\|fizičkom zemljopisu]] – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne [[Pol (zemljopis)\|polove]] te je okomita na [[usporednica (zemljopis)\|usporednice]]. To je crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je [[Sunce]] tijekom svog prividnog kretanja u istom [[vrijeme (fizika)\|trenutku]] nalazi na najvišoj točki [[obzor]]a, u [[zenit]]u. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] nalaze se na istom podnevniku.

	Ponekad se, pogrešno, naziv ''~~meridijan~~'' primjenjuje na crtu punog [[opseg]]a [[Zemlja\|Zemlje]].		Ponekad se, pogrešno, naziv ''podnevnik'' primjenjuje na crtu punog [[opseg]]a [[Zemlja\|Zemlje]].

	Riječ ''meridijan'' izvedena je iz [[Latinski jezik\|latinskog]] ''circulus meridianus'', što znači "podnevni krug".		Riječ ''meridijan'' izvedena je iz [[Latinski jezik\|latinskog]] ''circulus meridianus'', što znači "podnevni krug".

	Svi ~~meridijani~~ su (ako se promatra Zemlju kao [[kugla\|kuglu]] ili, točnije, kao rotirajući elipsoid) jednako dugački, jer je udaljenost između polova tijela koje [[vrtnja\|rotira]] uvijek konstantna. To znači da je, za razliku od ~~[[Paralela (zemljopis)\|paralela (~~usporednica~~)]]~~, dužina meridijana, kao i ukupni opseg Zemlje, uvijek konstantna. Prema [[elipsoid]]u [[WGS84]] utvrđena dužina ~~meridijana~~ je oko 20.003,9 [[km]].<Ref name="SH">[http://home.online.no/~sigurdhu/Grid_1deg.htm The Earth according to WGS 84; izračunao Sigurd Humerfelt.]</Ref>		Svi podnevnici su (ako se promatra Zemlju kao [[kugla\|kuglu]] ili, točnije, kao rotirajući elipsoid) jednako dugački, jer je udaljenost između polova tijela koje [[vrtnja\|rotira]] uvijek konstantna. To znači da je, za razliku od usporednica, dužina podnevnika (meridijana), kao i ukupni opseg Zemlje, uvijek konstantna. Prema [[elipsoid]]u [[WGS84]] utvrđena dužina podnevnika je oko 20.003,9 [[km]].<Ref name="SH">[http://home.online.no/~sigurdhu/Grid_1deg.htm The Earth according to WGS 84; izračunao Sigurd Humerfelt.]</Ref>

	Krećući od [[Pol (zemljopis)\|pola]], razmak između meridijana raste dok na kraju na [[~~ekvator~~]]u udaljenost dosiže maksimum (1' = 1855,32 m),<Ref name="SH" /> da bi se ponovno svi ~~meridijani~~ susreli na polovima u jednoj ~~točki~~. Prema [[Besselov elipsoid\|Besselovom elipsoidu]] razmak na ~~ekvatoru~~ je 111,307 km, a na 50° [[zemljopisna širina\|zemljopisne širine]] (gdje je Srednja Europa), razmak je 71,687 km. Najčešća je podjela zemljovida i globusa po svakom desetom ili dvadesetom ~~meridijanu~~.		Krećući od [[Pol (zemljopis)\|pola]], razmak između podnevnika (meridijana) raste dok na kraju na [[polutar]] (ekvatoru) udaljenost dosiže maksimum (1' = 1855,32 m),<Ref name="SH" /> da bi se ponovno svi podnevnici susreli na polovima u jednoj točci. Prema [[Besselov elipsoid\|Besselovom elipsoidu]] razmak na polutaru je 111,307 km, a na 50° [[zemljopisna širina\|zemljopisne širine]] (gdje je Srednja Europa), razmak je 71,687 km. Najčešća je podjela zemljovida i globusa po svakom desetom ili dvadesetom podnevniku.

	Godine [[1884.]] dogovoreno je da početni meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu Greenwich.		Godine [[1884.]] dogovoreno je da početni meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu [[Greenwich]].

	Određeni meridijani predstavljaju granice [[vremenska zona\|vremenskih zona]] na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360° traje jedan [[dan]], odnosno 1.440 [[minuta]]. Prema tome, vremenski razmak između dva ~~meridijana~~ (na međusobnoj udaljenosti od 1°) iznosi točno 4 minute (1.440 : 360). Vremenska razlika između dva mjesta čija je udaljenost 15° [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] je, prema tome, točno 1 sat = 60 minuta.		Određeni meridijani predstavljaju granice [[vremenska zona\|vremenskih zona]] na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360° traje jedan [[dan]], odnosno 1.440 [[minuta]]. Prema tome, vremenski razmak između dva podnevnika (na međusobnoj udaljenosti od 1°) iznosi točno 4 minute (1.440 : 360). Vremenska razlika između dva mjesta čija je udaljenost 15° [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]] je, prema tome, točno 1 sat = 60 minuta.

	Kako se vremenske zone ne određuju uvijek samo iz zemljopisnih nego i iz praktičnih i političkih razloga, ''zakonsko vrijeme'' u nekom mjestu može se manje ili više razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrđene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola [[sat]]a. Posebna situacija je na polovima, jer tu se sreću sve vremenske zone. Na polovima je moguće u par koraka proći kroz sve vremenske zone. Za [[Antarktika\|Antarktiku]] je dogovoreno da svuda vrijedi [[koordinirano svjetsko vrijeme]].		Kako se vremenske zone ne određuju uvijek samo iz zemljopisnih nego i iz praktičnih i političkih razloga, ''zakonsko vrijeme'' u nekom mjestu može se manje ili više razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrđene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola [[sat]]a. Posebna situacija je na polovima, jer tu se sreću sve vremenske zone. Na polovima je moguće u par koraka proći kroz sve vremenske zone. Za [[Antarktika\|Antarktiku]] je dogovoreno da svuda vrijedi [[koordinirano svjetsko vrijeme]].