Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:24:09Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:24
Redak 52:		Redak 52:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Lubrication}}~~


	[[Kategorija: Teorija motora]]		[[Kategorija: Teorija motora]]
	[[Kategorija: Tehnologija]]		[[Kategorija: Tehnologija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T04:46:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Steam engine lubrication.jpg|mini|desno|250px|Podmazivanje [[Koljenasto vratilo|koljenastog vratila]].]]

[[datoteka:Régimes de frottement.svg|mini|desno|250px|Prijelaz iz suhog trenja (lijevo) u tekuće trenje (desno).]]

[[datoteka:Citromcsapagy.svg|mini|desno|250px|Hidrodinamičko trenje nastaje ako se potrebni [[tlak]] za podmazivanje stvara samo [[gibanje]]m tijela.]]

[[datoteka:Hydrodynamic-Bearing-Demonstration-Rig-2003 01450.jpg|mini|desno|250px|Oprema koja pokazuje način rada [[Hidraulički ležaj|hidrodinamičkih ležaja]].]]

[[datoteka:Wheel Bearing Grease.jpg|mini|desno|250px|Crvena [[maziva mast]] za [[ležaj]] [[kotač]]a za [[automobil]]e.]]

'''Podmazivanje''' je primjena [[maziva]] za smanjivanje [[trenje|trenja]] među površinama koje se dodiruju, a [[gibanje|gibaju]] se jedna u odnosu na drugu (tarne površine). Omogućuje rad pokretnih [[Strojni dio|strojnih dijelova]], napose ležaja, kliznih staza i vodilica, [[zupčanik]]a, [[cilindar]]a i [[stap]]ova, [[Spojka|spojki]], [[Lančani prijenos|lanaca za prijenos snage]], [[Koljenasto vratilo|koljenastih vratila]], podizača [[ventil]]a i [[Čelik-čelo|čelične užadi]]. Osim smanjenja trenja i njegovih štetnih posljedica (razvijanje [[toplina|topline]], trošenje tarnih površina i gubitak [[energija|energije]]), njime se odvode toplina i čestice nastale trošenjem materijala, a sprječava se i dovođenje stranih čestica među tarne površine njihovim [[brtva|brtvljenjem]]. Najpovoljnije je podmazivanje kojim se postiže tekuće trenje, kada se među tarnim površinama samodovođenjem maziva stvara kontinuirani film ([[Hidraulički ležaj|hidrodinamičko podmazivanje]]). Kako bi se režim hidrodinamičkoga podmazivanja održao u optimalnim granicama, za veće brzine klizanja potrebna je manja [[viskoznost]] maziva; nasuprot tomu, za povećano opterećenje potrebno je mazivo veće viskoznosti. Strojni dijelovi kod kojih nije moguće postići hidrodinamičko podmazivanje podmazuju se na drugi način, na primjer s krutim mazivima. <ref> '''podmazivanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48917] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Pojam i vrste trenja ==
{{glavni|Trenje}}

Za siguran i pravilan [[pogon]] [[strojni dio|strojnih dijelova]] izuzetno je važno ispravno podmazivanje kliznih površina. Na tim površinama javlja se trenje koje nepovoljno utječe na rad [[stroj]]a tako što mu smanjuje [[Djelotvornost|iskorištenje]] i povećava trošenje (habanje). Trenje je otpor koji se javlja između dodirnih površina dvaju tijela i suprostavlja se međusobnom klizanju ili valjanju tih površina.

S obzirom na podmazivanje razlikuju se sljedeće vrste trenja:
* suho trenje: javlja se na fizikalno čistim dodirnim površinama bez [[vlaga|vlage]] i bilo kakvog sredstva za podmazivanje. Površine se dodiruju u pojedinim točkama.
* granično trenje: javlja se na površinama nalijeganja koje na sebi imaju tanki granični sloj [[maziva]]. Površine se dodiruju u točkama gdje je probijen granični sloj.
* mješovito trenje: pri kojem se površine nalijeganja dodiruju, ali ne izravno, nego preko graničnih slojeva.
* tekuće trenje: pri kojem se površine nalijeganja ne dodiruju, a vrhove neravnina njihovih površina razdvaja tanki sloj maziva. Ovo je najpovoljniji slučaj trenja u strojevima i podmazivanjem bi se trebalo ostvariti upravo takvo trenje. Tekuće trenje može biti:
** hidrodinamičko trenje: ako se potrebni [[tlak]] za podmazivanje stvara samo [[gibanje]]m tijela;
** hidrostatičko trenje: ako se potreban tlak maziva za nošenje stvara [[crpka|crpkom]] (pumpom) s posebnim [[pogon]]om. <ref> Mato Lučić: "Elementi strojeva i konstruiranje", udžbenik za 2. razred trogodišnjih srednjih strukovnih škola u području strojarstva, ''Naklada Lučić'', Osijek, 2014. </ref>

=== Hidraulički ležaj ===
{{glavni|Hidraulički ležaj}}

'''Hidraulički ležaj''' je [[ležaj]] čija se nosivost isključivo zasniva na tankom sloju [[Tekućine|tekućine]] ([[ulja]]) ili [[plin]]a, odnosno [[fluid]]a. Oni su mogu podijeliti na hidrostatske i hidrodinamičke ležaje.

'''Hidrostatski ležaji''' imaju vanjsku [[Sisaljka|pumpu]], koja vrši [[tlak]] na fluid, a to je obično ulje, voda ili [[zrak]]. '''Hidrodinamički ležaji''' se zasnivaju na velikoj [[brzina|brzini]] kraja osovine, koja sama stvara tlak fluida između dvije metalne površine.

Hidraulički ležaji se upotrebljavaju za velika opterećenja, velike brzine i primjenu gdje je potrebna visoka preciznost, gdje bi obični kuglični ležaji imali puno kraći vijek trajanja, stvarali buku i [[vibracije]]. Tako na primjer, ležaji za pogonski [[elektromotor]] [[Tvrdi disk|tvrdog diska]], kod [[Računalo|računala]] ili kompjutera, su hidraulički ležaji, puno tiši i jeftiniji od kugličnih ležaja. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Lezajevi.pdf] "Elementi strojeva II", Tehnički fakultet Rijeka, 2009.</ref>

== Maziva ==
{{glavni|Maziva}}

'''Maziva''' su [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za podmazivanje. Djeluju tako što smanjuju [[trenje]] između kliznih ploha koje se pod [[opterećenje]]m nalaze u međusobnom relativnom [[gibanje|gibanju]]. Maziva služe i za smanjenje trošenja [[Strojni dio|strojnih dijelova]] i za odvođenje [[toplina|topline]], te za zaštitu od [[korozija|korozije]] i stvaranja naslaga i taloga zbog [[oksidacija|oksidacije]] i drugih kemijskih promjena. Kao prva maziva upotrebljavala su se životinjska i biljna [[ulja]] i [[masti]] sve do prije stotinjak godina, kada je mlada [[Nafta|naftna industrija]] iznijela na [[tržište]] maziva ulja dobivena od teških naftnih [[frakcija]]. Danas svijest o potrebi [[Zaštita okoliša|očuvanja okoliša]] i zdravlja utječe i na proizvodnju svih vrsta maziva, tako da se iz njih isključuju sastojci štetni za zdravlje i okoliš, a u pojedinim se područjima rabe i biološki razgradiva maziva na osnovi biljnih ulja ili sintetskih [[Esteri|esterskih]] ulja. Prema [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] razlikuju se tekuća maziva (ulja), polučvrsta (mazive masti) i čvrsta maziva. <ref> '''maziva''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39637] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Podmazivanje i maziva ===
Radi olakšanja klizanja površina nalijeganja, te radi smanjivanja ili čak spriječavanja trošenja, upotrebljavaju se [[maziva]]. Ona treba da omreže klizna mjesta, da prianjaju uz materijale, da razdvajaju hrapavošću izazvane međusobne neravnosti površina nalijeganja, da sama imaju nisku unutrašnju žilavost ([[viskoznost]]), da ne nagrizaju materijale i da ih štite od [[korozija|korozije]], a da po mogućnosti i hlade, prenose [[tlak]], brtve i štite maziva mjesta od nečistoće i vode. Kao maziva dolaze u obzir:
* tekuća maziva ([[ulja]]): ona uglavnom udovoljavaju najbolje zahtijevima i često se s njima može ostvariti hidrodinamičko podmazivanje;
* [[maziva mast]]: to su plastične tvari kod kojih su [[metal]]nim [[sapun]]ima ili materiji za zgušćavanje dodana ulja;
* mješavine čvrstih maziva s uljima ili mastima: čvrsta maziva u prahu miješaju se s uljima ili mastima. Služe kao tankoslojno mazanje pri poteskoćama uhodavanja;
* kruta maziva: to su krute tvari u prahu ili u obliku ljusaka, koje dobro prianjaju uz klizne površine i time im poboljšavaju klizna svojstva. Najčešće se upotrebljavaju u spoju s uljima, mastima, umjetnim masama (na primjer [[grafit]] ili molibdendisulfid);
* umjetne mase s kliznim sposobnostima: u obzir dolaze poliamid (PA), poliacetal (POM), politetrafluoretilen (PTFE) i fluoretilen-propilen (PFEP), koji se upotrebljavaju za klizne tračnice, ležajeve, brtvila kod vratila i zupčanike. Osim toga mogu se kruta maziva dodati (pomiješati) umjetnim masama, da bi im se poboljšala klizna svojstva (na primjer grafit ili molibdendisulfid za blazinice od umjetnih masa);
* suhi tanki mazivi slojevi: to su čvrsta maziva u tankim slojevima (TSF), koja služe kao trajno mazivo, isključujući mogućnost zagađivanja hrane ili tekstila;
* plinovi: ponekad i [[zrak]] služi kao mazivo kliznih ležaja kod malih brzohodnih strojeva. <ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Lubrication}}

[[Kategorija: Teorija motora]]
[[Kategorija: Tehnologija]]

Podmazivanje - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica