https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Pobo%C4%8Dnik 2026-07-17T23:45:09Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pobo%C4%8Dnik&diff=20377&oldid=prev 2021-07-30T10:43:16Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Pobočnik&#039;&#039;&#039;--&gt;[[Datoteka:Adjuntant to the Croatian President.jpg|mini|desno|150px|&#039;&#039;&#039;Pobočnik&#039;&#039;&#039; [[pukovnik]] [[Vlado Čulina]] u pratnji [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]] za vrijeme smotre pripadnika [[OSRH]]]]<br /> &#039;&#039;&#039;Pobočnik&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;ađutant&#039;&#039;&#039; ([[Latinski jezik|lat.]] &#039;&#039;adiutans&#039;&#039;, odnosno od [[glagol]]a &#039;&#039;adiutare&#039;&#039;, što znači &#039;&#039;pomoći&#039;&#039;) je naziv za [[vojni čin]] ili dužnost. U nekim vojskama, pobočnik je [[časnik]] dodijeljen kao pomoćnik visokom časniku ili [[šef države|šefu države]], a u [[monarhija|monarhijama]] i nekim članovima [[dinastija|dinastije]], da im pomaže pri vršenju njihovih službenih ili osobnih poslova. Pobočnik može biti i administrativni djelatni časnik, obično član zapovjednog stožera, koji vrši opće i administrativne poslove i razne stožerne dužnosti dužnosti.<br /> <br /> == Razvoj u [[Kopnena vojska|kopnenoj vojsci]]==<br /> <br /> Iako je sam naziv novijeg datuma s kraja [[17. stoljeće|17. stoljeća]], osobe koje su obavijale pobočničke dužnosti postojale su još u [[Stari vijek|starom vijeku]] gotovo u svim zemljama. U antičkoj Grčkoj, npr., viši zapovjednici (&#039;&#039;sintagmarsi, hilijarsi, melarsi&#039;&#039;) imaju uz sebe posebne osobe za obavljanje pobočničkih poslova. U neposrednoj pratnji rimskih vojskovođa i namjesnika bilo je, također, mladih ljudi-dobrovoljaca (&#039;&#039;contubernalis&#039;&#039;) iz privilegiranih obitelji, koji su, pored svojih [[Mecena|patrona]], učili vojnički zanat, a usporedno obavljali razne administrativne i druge zadatke. <br /> <br /> Slične osobe postoje i kasnije, u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], ali, pretežno, na dvorovima. Organizacija zapovijedanja je u tom vremenu nerazvijena, a stožeri su imali samo nekoliko ljudi. Tek pojavom najamničkih vojski, u [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeću]], prvi put se ustanovljuju formacijske dužnosti za obavljanje pobočničkih poslova. Krajem [[16. stoljeće|16. stoljeća]] u francuskoj vojsci prvi put se javljaju nazivi &#039;&#039;aide major&#039;&#039;{{fusg|1}} i &#039;&#039;aide-de-camp&#039;&#039;{{fusg|2}}. Oba su podređena [[General bojnik|general bojniku]] (&#039;&#039;maréchal de camp&#039;&#039;), koji je pomagao zapovjedniku u organizaciji pozadine, pri formiranju marševskog i borbenog poretka, reguliranju unutrašnje službe i dr. Funkcija &#039;&#039;aide majora&#039;&#039; zadržana je kasnije za trupne pobočnike, a &#039;&#039;aide-de-camp&#039;&#039; za osobne pobočnike viših zapovjednika. Taj naziv preuzimaju u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] vojske [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], i zadržavaju ga do danas. <br /> <br /> Poslije [[Francuska revolucija|revolucije]] [[1790.]], u sastavu francuske vojske formira se i tzv. korpus (&#039;&#039;corps&#039;&#039;) generalnih pobočnika (&#039;&#039;adjutants&#039;&#039; &#039;&#039;généraux&#039;&#039;), od 17 [[Pukovnik|pukovnika]] i 13 [[Podpukovnik|potpukovnika]], ali su već [[1797.]] oni zamijenjeni tzv. pobočničkim — zapovjednicima (&#039;&#039;adjudants — commandants&#039;&#039;) , što je u stvari bio naziv za načelnike stožera [[divizija]], odnosno za pomoćnike načelnika stožera korpusa. Kad je [[1818.]] stvoren korpus stožernih časnika (&#039;&#039;corpus d&#039;Éat-major&#039;&#039;) funkcije pobočnika zadržane su samo u nižim jedinicama ([[bojna]], [[pukovnija]]), u vojarnama, i kao dočasnički čin (&#039;&#039;adjudant i adjudant-chef&#039;&#039;). <br /> <br /> Iz Francuske je funkcija i naziv pobočnika ubrzo prenijeta i u neke druge europske vojske. Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] pobočnici postoje i u vojskama Prusije, Brandenburga i Austrije, a u ruskoj vojsci uvodi ih [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petar I. Veliki]] jer su do tada funkcije pobočnika obavljali jesauli (есаулы), sinovi bogatih i poznatih vojvoda. U pogledu funkcija koje su obavljali, pobočnici u njemačkoj i austrijskoj vojsci nisu se bitno razlikovali od francuskih. Njihove dužnosti [[1729.|1729. godine]] propisuje Ludwig Andreas von Khevenhüller, kasnije austrijski maršal, a [[1769.]] [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]], tzv. Pravilom za generale (&#039;&#039;Generals-Reglement&#039;&#039;) u kojem predviđa da svaki general ima pobočnika i određuje zadatke tzv. &#039;&#039;krilnih&#039;&#039; pobočnika (koji su prenosili naređenja zapovjednicima krila), i general pobočnicima zapovijedinicma armija. Prema propisima Leopold Joseph von Dauna iz [[1757.]], pobočnici su u borbi morali staviti ešarpu preko desnog ramena radi raspoznavanja, a kasnije u svim vojskama dobivaju posebne oznake (akselbendere). <br /> <br /> Pojavom glavnih stožera pobočnici postepeno gube operativnu funkciju. U francuskoj vojsci pobočnika-zapovjednika zamjenjuju stožerni časnici čina pukovnika, a u Prusiji, i kasnije Njemačkoj, u njihovoj nadležnosti ostaju, uglavnom, administrativni i rutinski poslovi. U vojskama Velike Britanije i SAD pobočnička služba prerasta u osobnu struku, sa znatno širim kompetencijama nego u drugim zemljama. Generalni pobčnik (&#039;&#039;adjutant-general to the forces&#039;&#039;) bio je drugi član Vojnog stožera britanskih oružanih snaga. On je na čelu uprave (departmana) u Ministarstvu rata, odgovoran je za cjelokupnu personalnu politiku. U nižim stožerima (do divizije) postoje posebni organi pobočničke službe (&#039;&#039;assistant-adjutant-generals&#039;&#039;), a u pukovnijama, bojnama i njima ravnim jedinicama pobočnici pomažu zapovjednicima u obavijanju zadataka, a u ratu postaju njihovi osobni pobočnici. Generali imaju osobne pobočnike &#039;&#039;(aides-de-camp&#039;&#039;). U SAD-u prema propisima iz [[1954.]], poslove organa pobočničke službe (&#039;&#039;Adjutant-General&#039;s Branch&#039;&#039;) koordinira pomoćnik načelnika stožera za osobne poslove (G-1), a u stožerima pukovnija i bojni pomoćnik načelnika stožera (S-1) zove se pobočnik. Kao i u britanskoj vojsci, i generali SAD imaju osobne pobočnike (od 1 do 6), u činu od [[Poručnik|poručnika]] do pukovnika.<br /> <br /> U Sovjetskoj vojsci od divizije naviše, pobočnici nemaju određene funkcije, već obavljaju zadatke koje im zapovjednici odrede.<br /> <br /> Institucija pobočnika postojala je u srpskoj i u [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenskoj kraljevskoj vojsci]]. Prvi pobočnici srpske vojske uvedeni su [[1836.]] u zapovjedništima oblasti, a [[1839.]] postoje i u Glavnom stožeru garnizonske vojske. Načelnici stožera [[brigada]] imaju od [[1874.]] po jednog pobočnika, a [[1883.]] u općem odjeljenju Ministarstva vojske formiran je i poseban pobočnički odsjek. osobne pobočnike imaju kralj i članovi dinastije. U Crnoj Gori pobočnici se uvode [[1908.]] u svim brigadama. Sistem pobočničke službe koji je postojao u srpskoj vojsci, preuzela je, u potpunosti, Jugoslavenska kraljevska vojska.<br /> <br /> U [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] funkcija pobočnika postojala je od [[1945.]] do [[1949.]] u zapovjedništvima pukovnija i divizija pobočnici su obavljali opće kancelarijske i administrativne poslove. U višim zapovjedništvima i ustanovama (upravama) njihove poslove vrše sekretari (šefovi kabineta).<br /> <br /> == Razvoj u [[Ratna mornarica|ratnoj mornarici]] ==<br /> U ratnoj mornarici (eng. flag lieutenant; [[Ruski jezik|rus.]] aдъютант), pobočnik je naziv za pomorskog časnika nižeg čina odgovornog za stožerne kancelarijske poslove, pomorski ceremonijal i protokol, a istovremeno on je i osobni tajnik zapovjednika. U ovoj, drugoj funkciji, nalazi se uz zapovjednika za vrijeme njegovih službenih posjeta, na zapovjednom mjestu gdje mu pomaže u obavljanju tehničkih i administrativnih poslova. Međutim, kao i u KoV, funkcije pomorskog pobočnika mijenjale su se i u RM.<br /> <br /> Do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pobočnik je bio je odgovoran i za organizaciju signalnih veza, a u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] nalazio se u stožeru pomorskog sastava kao pomoćnik zapovjednika operativne poslove. Formiranjem operativnih organa pobočnici se oslobađaju svih tih funkcija, i zadržavaju jedino tajničke i administrativne poslove. <br /> <br /> == Bilješke ==<br /> #{{fusd|1}} Najstariji kapetan u pukovniji koji se brinuo o ljudstvu i unutrašnjoj službi.<br /> #{{fusd|2}} Raspoređivanje postrojba u logorima i kantonmanima.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> * ”Ađutant”, U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 12.-13.<br /> <br /> [[Kategorija:Vojni činovi i titule]]</div>

WikiSysop