Pošta - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:52:39Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:52
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Pošta'''-->[[Datoteka:Penfold post box on King's Parade, Cambridge.jpg\|thumb\|250px\|Poštanski sandučić u Velikoj britaniji]]		<!--'''Pošta'''-->[[Datoteka:Penfold post box on King's Parade, Cambridge.jpg\|thumb\|250px\|Poštanski sandučić u Velikoj britaniji]]
	'''Pošta''' ([[talijanski jezik\|tal.]] ''posta'': postaja za izmjenu konja, od [[latinski jezik\|lat.]] ''posita statio'': stalna postaja) je skup poštanskih [[usluga]] što ih obavljaju poštanske [[organizacija\|organizacije]], a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka ([[pismo\|pisma]], [[dopisnice]], [[tiskanice]], [[sekogrami]], [[aerogrami]], [[paketi]]), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, [[uputnice]]) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i [[platni promet\|platnog prometa]] (uplata, isplata) i dr. na željenu [[adresa\|adresu]]. Tradicionalno su pošte u javnom ili [[država\|državnom]] vlasništvu.		'''Pošta''' ([[talijanski jezik\|tal.]] ''posta'': postaja za izmjenu konja, od [[latinski jezik\|lat.]] ''posita statio'': stalna postaja) je skup poštanskih [[usluga]] što ih obavljaju poštanske [[organizacija\|organizacije]], a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka ([[pismo\|pisma]], [[dopisnice]], [[tiskanice]], [[sekogrami]], [[aerogrami]], [[paketi]]), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, [[uputnice]]) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i [[platni promet\|platnog prometa]] (uplata, isplata) i dr. na željenu [[adresa\|adresu]]. Tradicionalno su pošte u javnom ili [[država\|državnom]] vlasništvu.
	Dosadašnji [[monopol]] države u sve više država slabi. U mnogim zemljama brojna privatna poduzeća se natječu na [[tržište\|tržištu]] dostave [[paket]]a i pošiljki. Dostava pisama je aktivnost od javnog [[interes]]a.<ref name="LZMK">{{~~Citiranje web~~\|title=Pošta \|publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=24. studenog 2020. \|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49722}}</ref><ref name="tehnika.LZMK">{{~~Citiranje web~~\|url=http://tehnika.lzmk.hr/postanski-promet/ \|title=poštanski promet \|publisher= Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|author: Rajič G., Rakić E. \|date=9. lipnja 2017. \|accessdate=24. studenoga 2020.}}</ref>		Dosadašnji [[monopol]] države u sve više država slabi. U mnogim zemljama brojna privatna poduzeća se natječu na [[tržište\|tržištu]] dostave [[paket]]a i pošiljki. Dostava pisama je aktivnost od javnog [[interes]]a.<ref name="LZMK">{{citiranje weba\|title=Pošta \|publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=24. studenog 2020. \|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49722}}</ref><ref name="tehnika.LZMK">{{citiranje weba\|url=http://tehnika.lzmk.hr/postanski-promet/ \|title=poštanski promet \|publisher= Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|author: Rajič G., Rakić E. \|date=9. lipnja 2017. \|accessdate=24. studenoga 2020.}}</ref>

	Terminom pošta označavaju se također pošiljke koje prenosi poštanska služba, poslovna korespondencija, zgrade poštanskih organizacija, poštanska organizacija jedne zemlje i poštanska organizacija cijeloga svijeta sa svjetskim poštanskim prometom u cjelini.<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>		Terminom pošta označavaju se također pošiljke koje prenosi poštanska služba, poslovna korespondencija, zgrade poštanskih organizacija, poštanska organizacija jedne zemlje i poštanska organizacija cijeloga svijeta sa svjetskim poštanskim prometom u cjelini.<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T00:03:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 00:03
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Pošta'''-->[[Datoteka:Penfold post box on King's Parade, Cambridge.jpg\|thumb\|250px\|Poštanski sandučić u Velikoj britaniji]]		<!--'''Pošta'''-->[[Datoteka:Penfold post box on King's Parade, Cambridge.jpg\|thumb\|250px\|Poštanski sandučić u Velikoj britaniji]]
	'''Pošta''' ([[talijanski jezik\|tal.]] ''posta'': postaja za izmjenu konja, od [[latinski jezik\|lat.]] ''posita statio'': stalna postaja) je skup poštanskih [[usluga]] što ih obavljaju poštanske [[organizacija\|organizacije]], a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka ([[pismo\|pisma]], [[dopisnice]], [[tiskanice]], [[sekogrami]], [[aerogrami]], [[paketi]]), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, [[uputnice]]) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i [[platni promet\|platnog prometa]] (uplata, isplata) i dr. na željenu [[adresa\|adresu]]. Tradicionalno su pošte u javnom ili [[država\|državnom]] vlasništvu.		'''Pošta''' ([[talijanski jezik\|tal.]] ''posta'': postaja za izmjenu konja, od [[latinski jezik\|lat.]] ''posita statio'': stalna postaja) je skup poštanskih [[usluga]] što ih obavljaju poštanske [[organizacija\|organizacije]], a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka ([[pismo\|pisma]], [[dopisnice]], [[tiskanice]], [[sekogrami]], [[aerogrami]], [[paketi]]), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, [[uputnice]]) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i [[platni promet\|platnog prometa]] (uplata, isplata) i dr. na željenu [[adresa\|adresu]]. Tradicionalno su pošte u javnom ili [[država\|državnom]] vlasništvu.
	Dosadašnji [[monopol]] države u sve više država slabi. U mnogim zemljama brojna privatna poduzeća se natječu na [[tržište\|tržištu]] dostave [[paket]]a i pošiljki. Dostava pisama je aktivnost od javnog [[interes]]a.<ref name="LZMK">{{~~cite~~ web\|title=Pošta \|publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=24. studenog 2020. \|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49722}}</ref><ref name="tehnika.LZMK">{{~~cite~~ web\|url=http://tehnika.lzmk.hr/postanski-promet/ \|title=poštanski promet \|publisher= Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|author: Rajič G., Rakić E. \|date=9. lipnja 2017. \|accessdate=24. studenoga 2020.}}</ref>		Dosadašnji [[monopol]] države u sve više država slabi. U mnogim zemljama brojna privatna poduzeća se natječu na [[tržište\|tržištu]] dostave [[paket]]a i pošiljki. Dostava pisama je aktivnost od javnog [[interes]]a.<ref name="LZMK">{{Citiranje web\|title=Pošta \|publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=24. studenog 2020. \|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49722}}</ref><ref name="tehnika.LZMK">{{Citiranje web\|url=http://tehnika.lzmk.hr/postanski-promet/ \|title=poštanski promet \|publisher= Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|author: Rajič G., Rakić E. \|date=9. lipnja 2017. \|accessdate=24. studenoga 2020.}}</ref>

	Terminom pošta označavaju se također pošiljke koje prenosi poštanska služba, poslovna korespondencija, zgrade poštanskih organizacija, poštanska organizacija jedne zemlje i poštanska organizacija cijeloga svijeta sa svjetskim poštanskim prometom u cjelini.<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>		Terminom pošta označavaju se također pošiljke koje prenosi poštanska služba, poslovna korespondencija, zgrade poštanskih organizacija, poštanska organizacija jedne zemlje i poštanska organizacija cijeloga svijeta sa svjetskim poštanskim prometom u cjelini.<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T08:09:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Penfold post box on King's Parade, Cambridge.jpg|thumb|250px|Poštanski sandučić u Velikoj britaniji]]
'''Pošta''' ([[talijanski jezik|tal.]] ''posta'': postaja za izmjenu konja, od [[latinski jezik|lat.]] ''posita statio'': stalna postaja) je skup poštanskih [[usluga]] što ih obavljaju poštanske [[organizacija|organizacije]], a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka ([[pismo|pisma]], [[dopisnice]], [[tiskanice]], [[sekogrami]], [[aerogrami]], [[paketi]]), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, [[uputnice]]) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i [[platni promet|platnog prometa]] (uplata, isplata) i dr. na željenu [[adresa|adresu]]. Tradicionalno su pošte u javnom ili [[država|državnom]] vlasništvu.
Dosadašnji [[monopol]] države u sve više država slabi. U mnogim zemljama brojna privatna poduzeća se natječu na [[tržište|tržištu]] dostave [[paket]]a i pošiljki. Dostava pisama je aktivnost od javnog [[interes]]a.<ref name="LZMK">{{cite web|title=Pošta |publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=24. studenog 2020. |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49722}}</ref><ref name="tehnika.LZMK">{{cite web|url=http://tehnika.lzmk.hr/postanski-promet/ |title=poštanski promet |publisher= Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |author: Rajič G., Rakić E. |date=9. lipnja 2017. |accessdate=24. studenoga 2020.}}</ref>

Terminom pošta označavaju se također pošiljke koje prenosi poštanska služba, poslovna korespondencija, zgrade poštanskih organizacija, poštanska organizacija jedne zemlje i poštanska organizacija cijeloga svijeta sa svjetskim poštanskim prometom u cjelini.<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>

== Poštanski promet ==
'''Poštanski promet''' je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije preko jedinica i sredstava poštanske mreže (izravno s korisnicima) i jedinica poštanskoga prometa (unutarnja služba otpreme i prijevoza). Poštanske usluge čine pismovne, paketske i poštansko-uputničke usluge. Posebne poštanske usluge (posebna rukovanja) odnose se isključivo na usluge za već preuzete pošiljke na prijenos po posebnom zahtjevu korisnika: preporučeno, hitno, avionom, uz povratnicu, uz naplatu otkupnine, izdvojeno rukovanje i dr. Dopunske poštanske usluge odnose se na dopunski zahtjev pošiljatelja ili primatelja, kao što su: izmjena ili dopuna adrese, vraćanje ili čuvanje pošiljke i dr. Ostale poštanske usluge odnose se na potraživanje pošiljke, dostavu paketa, prethodni carinski pregled, izdavanje potvrda, prijepisa, fotokopija i dr. Poštanske pošiljke mogu biti obične (primanje i uručenje obavlja se bez potvrde i o takvim pošiljkama pošta ne vodi evidenciju) i knjižene (primanje i uručenje obavlja se uz potvrdu, a o njima pošta vodi određene evidencije). U manipuliranju poštanskim pošiljkama pošta upotrebljava poštanski žig, koji sadrži naziv pošte, oznake za dan, mjesec, godinu i sat, poštanski broj i oznaku radnoga mjesta.

== Povijest ==
Dokument o organiziranom prijenosu vijesti u [[Egipat|Egiptu]] datira iz [[2300. pr. Kr.]] U [[Kina|Kini]] u doba [[dinastija Zhou|dinastije Zhou]] ([[1066. pr. Kr.|1066.]] do [[221. pr. Kr.]]) pošta je služila isključivo za potrebe carskoga dvora. [[Perzijanci]] su najvjerojatnije prvi za prijenos vijesti upotrebljavali konjanike. Najstariji izravan izvor o glasničkoj službi Egipta, Papirus iz [[Hibeh]]a, potječe približno iz [[300. pr. Kr.]] i najstariji je takav dokument u povijesti pošte. Sadrži upute o prijenosu pisma, zapošljavanju [[glasnik]]a, izboru [[put]]ova, vrsti pošiljaka i njihovim [[primatelj]]ima. Adresat je najčešće bio [[faraon]] ili njegov [[ministar financija]], pa se smatra da se ostalo stanovništvo nije moglo koristiti glasničkom službom. U [[Antička Grčka|staroj Grčkoj]] prijenos vijesti obavljali su [[kurir]]i ([[gramatofor]]i) i brzi kuriri ([[hemerodromi]]), a prijenos vijesti olakšavala je [[pomorska trgovina]], najčešće [['usmena predaja|usmenom predajom]]. [[Rimljani]] su u [[1. stoljeće|1. st.]] stvorili državnu prometnu organizaciju ''cursus publicus''. Utvrđene su fiksne udaljenosti između postaja (u najpovoljnijem slučaju [[pješak]] je dnevno prevaljivao 70 km, a [[konjanik]] 200 km). Rimljani su se prvi počeli redovito koristiti konjskim zapregama za prijevoz poštanskih pošiljaka. U hrvatskim krajevima organizacija ''cursus publicus'' izgradila je za svoje potrebe mrežu cesta s organiziranim postajama. U [[Bizant]]u su uzduž glavnih putova postavljene relejne postaje; prijenos hitnih vijesti organiziran je na mazgama i devama, a ostale vijesti prenosili su glasnici pješaci. Kod Inka su prijenos vijesti obavljali chasqui, poštanski teklići. U Kini je za [[dinastija Song|dinastije Song]] ([[960.]] – [[1279.]]) služba iz prisilne postala plaćenom, a poštari su raspoređeni u 3 razreda: glasnici pješaci, glasnici konjanici i poštari za prijenos hitnih vijesti. Dopušten je i prigodan prijenos privatne pošte. Za mongolske dominacije ([[13. stoljeće|13.]]–15. st.) poštanska je služba raspolagala, prema M. Polu, s 10 000 relejnih postaja i 200 000 konja. Snažniji razvoj »glasništva« u Europi počeo je u 13. st. Posebnu glasničku mrežu stvorili su [[trgovci]], zahvaljujući brzini svojih glasnika, trgovci su često saznali političke novosti prije [[vladar]]a. Pojedine obrtničke udruge (cehovi) osnovali su obrtničke glasničke službe (npr. mesarska pošta u južnoj Njemačkoj; na putovanjima mesari su se oglašavali puhanjem u goveđi rog, poslije simbol poštanske službe). Od 13. st. i gradovi su organizirali glasničku službu, koja je u 15. i 16. st. pokrivala zemlje [[srednja Europa|srednje]] i [[zapadne Europe]] (cijenjeni su bili glasnici [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]). Glasnike su također držali Crkva i sveučilišta. U Veneciji je [[1305.]] osnovano glasničko društvo ''"Compagnia dei corrieri della Illustrissima Signoria"''. Od 16. st. glasnici su postupno ustupali mjesto poštonošama, predstavnicima ujedinjene, svima pristupačne organizacije. U [[Italija|Italiji]] je [[Milansko vojvodstvo]] uvelo glasničku štafetu i povezalo ju s poštanskim putovima prema [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]] i južnoj Italiji. U [[Venecija|Veneciji]] su corrieri dobili monopolistički položaj, koji su izgubili jedino u 17. st., kada se u talijanskim gradovima ustoličuju strani poštanski uredi. Početkom 15. st. Franz von Taxis organizirao je prvu poštansku liniju između Innsbrucka i Malinesa s vezom za Milano. God. [[1505.]] smatra se prijelomnom u povijesti europske glasničke službe, koja se pretvorila u koncesioniranu Taxisovu poštu. [[Maksimilijan I.]] prepustio je [[1516.]] organizaciju, održavanje i eksploataciju poštohoda obitelji Taxis, koja je dobila pravo prijenosa službene i osobne pošte. Obitelj Thurn-Taxis postala je koncesionarom s koncesijama za pošte u Austriji, Francuskoj, Italiji, [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Poljska|Poljskoj]], njemačkim državama te na području Hrvatske (zajedno s obitelji [[Paar]]); [[Ferdinand I.]] naložio je uspostavu prvoga poštohoda prema Hrvatskoj (od [[Graz]]a do [[Jastrebarsko]]ga) [[1525.]], a [[1529.]] uveden je poštohod Beč–Zagreb. Pošta je u tom razdoblju počela dobivati status javne službe (poštanski regal, redovite poštanske veze, utvrđeni smjerovi poštanskih linija i utvrđene cijene za prijenos pošiljaka). U 16. i 17. st. francuski vladari centralizirali su prijenos svih pošiljaka u organizaciji državne pošte (etatizacija pošta), te potkraj 17. st. ukinuli glasničke pošte. God. [[1627.]] [[Francuska]] je propisala i prvu službenu pismovnu tarifu. Za [[Luj XIV.|Luja XIV.]] počela je izgradnja cestovne mreže, prve nakon one koju su izgradili [[Rimljani]]. Oko [[1680.]] [[London]] je imao organiziranu dostavu pisama u dom, 7 puta na dan, uz taksu od 1 penija za pismo. Organizacija je prozvana Penny Post. U Švicarskoj je 1675. Beat von Fischer sklopio ugovor o zakupnini pošta s kantonom Bern i međunarodne poštanske ugovore s drugim kantonima, [[Thurn-Taxis]]ovom poštom i poštama nekih drugih zemalja. U [[Švedska|Švedskoj]] je na organizaciju poštanske službe utjecao [[Tridesetogodišnji rat]], pa je neko vrijeme služila isključivo za potrebe vojske. Na propisima zasnovana poštanska služba [[Danska|Danske]] i [[Norveška|Norveške]] počela je djelovati u 18. st. U [[Rusija|Rusiji]] prva nastojanja u organiziranju pošte datiraju iz 17. st. U [[18. stoljeće|18. st.]] izgrađena je poštanska cestovna mreža, a u 19. st. znatno se povećao broj poštohoda. Tada je najduži poštohod na svijetu postala [[Sibirska transverzala]] s odvojkom za [[Peking]]. Opsluživali su ju konjanici na otpornim malim konjima. U [[Kina|Kini]] je pošta pod [[dinastija Qing|dinastijom Qing]] ([[1644.]] – [[1911.]]) bila podijeljena na glasničku poštu za prijenos običnih službenih pošiljaka i štafetnu poštu za prijenos hitnih pošiljaka. U Japanu je nakon više stoljeća raznolikoga glasničkog organiziranja [[1871.]] bila osnovana državna pošta. U [[Turska|Turskoj]] je prijenos stoljećima obavljalo društvo trkača sehi, a [[1541.]] sultan Selim organizirao je golublju poštu.<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>

Prekomorski organizirani prijenos poštanskih pošiljaka počeo je otvaranjem prve transatlantske linije ([[1702.]]) između Portsmoutha i Barbadosa (jedrenjacima).<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>

Poštanska organizacija na tlu Sjeverne Amerike spominje se u [[17. stoljeće|17. st.]] Visoke poštanske takse i nepravilnosti u prijenosu uzrokovale su osnivanje privatnih tvrtki poput [[Pony Express]]a. Rowland Hill predložio je [[1837.]] da se težinsko-daljinski tarifni sustav [[UK|Ujedinjenoga Kraljevstva]] zamijeni jedinstvenom tarifom od 1 penija, za pismo koje nije teže od 1/2 unce (oko 14,2 g), a za podmirenje tarife predložio je poštansku marku. Parlament je odobrio prijedlog i [[1840.]] prihvatio Penny-Post, te je od tada počela praktična primjena [[poštanska marka|poštanske marke]].<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>

Izumom [[lokomotiva|lokomotive]], a poslije [[automobil]]a i [[zrakoplov]]a počelo je novo razdoblje u prijenosu poštanskih pošiljaka. Vrlo brzo nakon puštanja u promet prve željezničke pruge ([[1825.]] Stockton–Darlington) pošta je povjerila željeznici prijevoz poštanskih pošiljaka, a potom je nabavila vlastite poštanske vagone u kojima se za vožnje obavljalo razvrstavanje pošiljaka (prvi poštanski vagon upotrijebljen je [[1838.]] između [[London]]a i [[Birmingham]]a); potkraj 19. st. pojavljuju se i poštanski vlakovi. U Hrvatskoj je prijevoz poštanskih pošiljaka željeznicom počeo [[1862.]] U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1898.]] počela je uporaba automobila u poštanske svrhe. God. [[1911.]] obavljen je prvi zrakoplovni poštanski let (između indijskih gradova [[Allahabad]] i [[Naini]]), a prvi poštanski let na redovitoj liniji organiziran je [[1918.]] između [[New York]]a, [[Philadephija|Philadelphije]] i [[Washington]]a. U velikom broju zemalja u okviru poštanskog prometa od sredine [[19. stoljeće|19 st.]] odvijao se i telegrafski, a potom i telefonski promet.<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>

U Hrvatskoj je [[11. kolovoza]] [[1848.]] (8 godina nakon osnivanja [[Pošta Srbije|poštanske službe u Srbiji]]) bila osnovana prva nacionalna poštanska uprava sa sjedištem u Zagrebu pod imenom [[Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta]].<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>

U razdoblju Kraljevine SHS odnosno Kraljevine Jugoslavije pošta je bila pod upravom različitih ministarstava (neko vrijeme posebnoga Ministarstva pošta, telegrafa i telefona), a u socijalističkoj Jugoslaviji Direkcija Pošte, telegrafa i telefona (PTT) bila je dio Zajednice jugoslavenskog PTT-a. Sabor RH je 10. listopada [[1990.]] utemeljio [[javno poduzeće]] [[Hrvatska pošta i telekomunikacije]] (HPT), koje je 1999. razdvojeno na [[Hrvatske telekomunikacije]] i [[Hrvatska pošta|Hrvatsku poštu]].<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>

== Međunarodne poštanske organizacije ==
Međunarodni poštanski odnosi isprva su se temeljili na privatnim konvencijama, a zatim na [[međunarodni bilaterlani ugovor|međunarodnim bilateralnim ugovorima]]. Prva multilateralna poštanska konferencija održana je u [[Bogota|Bogoti]] [[1838.]], kada su [[Venezuela]], [[Ekvador]] i [[Nova Granada]] (danas [[Kolumbija]]) osnovale poštanski savez. Američki ministar pošte [[Montgomery Blair]] [[1862.]] dao je inicijativu za saziv međunarodne konferencije koja bi predložila osnove za multilateralni poštanski aranžman. Na toj konferenciji u [[Pariz]]u [[1863.]] sudjelovali su delegati iz 15 zemalja [[Europa|Europe]] i [[Anerika|Amerike]]. Predstavnici 21 od 22 zemlje članice Međunarodne poštanske konferencije potpisali su [[9. rujna]] 1874. u [[Bern]]u [[Bernski poštanski ugovor]], kojim je utemeljen Opći savez pošta (''Union générale des postes''; od 1878. [[Svjetski poštanski savez]] – Union postale universelle). To je jedna od najstarijih međunarodnih organizacija, a od [[1947.]] specijalizirana je organizacija [[UN|UN-a]]. Sjedište Saveza i njegovih stalnih tijela nalazi se u Bernu. Tijela Saveza su kongres, koji se sastaje svake pete godine, administrativne konferencije, Izvršno vijeće, Savjetodavno vijeće za poštanske studije, posebne komisije i Međunarodni biro. Hrvatska pošta punopravna je članica Svjetskoga poštanskog saveza od [[1992.]]<ref name="LZMK"/><ref name="tehnika.LZMK"/>

== Povezani članci ==
* [[Hrvatska pošta]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Pošta| ]]