Suradnik10: Zamjena teksta - '{{boš}}' u '{{boš oznaka}}'

2025-05-28T01:17:31Z

Zamjena teksta - '{{boš}}' u '{{boš oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 01:17
Redak 19:		Redak 19:
	'''Počitelj''' je naseljeno mjesto u gradu [[Čapljina\|Čapljini]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 17. lipnja 2019.</ref>		'''Počitelj''' je naseljeno mjesto u gradu [[Čapljina\|Čapljini]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 17. lipnja 2019.</ref>

	Nalazi se na lijevoj obali rijeke [[Neretva\|Neretve]], na glavnoj cesti od [[Mostar]]a do [[Metković]]a, na sjeveru grada Čapljine. Njegovo povijesno urbano središte potječe još od 14. st. i zaštićen je [[nacionalni spomenik BiH]]<ref>[http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&action=view&lang=1&id=780 Počitelj na stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika] {{boš}} Preuzeto 4. lipnja 2013.</ref>.		Nalazi se na lijevoj obali rijeke [[Neretva\|Neretve]], na glavnoj cesti od [[Mostar]]a do [[Metković]]a, na sjeveru grada Čapljine. Njegovo povijesno urbano središte potječe još od 14. st. i zaštićen je [[nacionalni spomenik BiH]]<ref>[http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&action=view&lang=1&id=780 Počitelj na stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika] {{boš oznaka}} Preuzeto 4. lipnja 2013.</ref>.

	[[Datoteka:Pocitelj from the air.JPG\|mini\|lijevo\|<center>Pogled na Počitelj iz zraka]]		[[Datoteka:Pocitelj from the air.JPG\|mini\|lijevo\|<center>Pogled na Počitelj iz zraka]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-11T06:06:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 06:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Počitelj (Čapljina, BiH)'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Počitelj (Čapljina, BiH)'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Počitelj		\|ime = Počitelj
	\|slika = Počitelj - pano.jpg		\|slika = Počitelj - pano.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T03:29:10Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 03:29
Redak 139:		Redak 139:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{commonscat\|Počitelj}}~~

	*http://www.pocitelj.org/		*http://www.pocitelj.org/

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T23:09:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Počitelj
|slika = Počitelj - pano.jpg
|slika_širina = 250px
|slika_opis = '''Počitelj'''
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Čapljina]]
|nadvisina =
|lat = 43.13
|long = 17.73
|position = left
|brojstan2013 = 799
|domaćinstva2013 =
|pošta =
|pozbroj =
}}
'''Počitelj''' je naseljeno mjesto u gradu [[Čapljina|Čapljini]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 17. lipnja 2019.</ref>

Nalazi se na lijevoj obali rijeke [[Neretva|Neretve]], na glavnoj cesti od [[Mostar]]a do [[Metković]]a, na sjeveru grada Čapljine. Njegovo povijesno urbano središte potječe još od 14. st. i zaštićen je [[nacionalni spomenik BiH]]<ref>[http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&action=view&lang=1&id=780 Počitelj na stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika] {{boš}} Preuzeto 4. lipnja 2013.</ref>.

[[Datoteka:Pocitelj from the air.JPG|mini|lijevo|<center>Pogled na Počitelj iz zraka]]

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. - 1991. ===

[[Datoteka:Pocitelj down the Neretva.jpg|mini|lijevo|<center>Pogled na Počitelj sa Gavrankapetanovića kule; [[Čapljina]] se vidi preko Neretve, na jugu.]]
[[Datoteka:Pocitelj general view Herzegowina Austro-Hungary.jpg|mini|lijevo|<center>Počitelj početkom 20. st.]]

[[Datoteka:Bosnia - Pocitelj - 01.jpg|mini|lijevo|<center>Šišman Ibrahim-pašina džamija iza Kuće Gavrankapetanovića i Šišman Ibrahim-pašina hana.]]
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Počitelj'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Bošnjaci'''
|660 (72,92%)
|629 (70,83%)
|605 (75,24%)
|-
|'''Hrvati'''
|172 (19,00%)
|182 (20,49%)
|171 (21,26%)
|-
|'''Srbi'''
|20 (2,20%)
|15 (1,68%)
|15 (1,86%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|36 (3,97%)
|53 (5,96%)
|6 (0,74%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|17 (1,87%)
|9 (1,01%)
|7 (0,87%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''905'''
|'''888'''
|'''804'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Počitelj'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Bošnjaci'''
|466 (58,32%)
|-
|'''Hrvati'''
|316 (39,55%)
|-
|'''Srbi'''
|2 (0,25%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|15 (1,88%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''799'''
|}

== Povijest ==

[[Datoteka:Pocitelj Castle.JPG|mini|<center>Počiteljska utvrda]]
[[Datoteka:Pocitelj1.JPG|mini|<center>Šišman Ibrahim-pašina džamija viđena kroz prozor Gavrankapetanovića kule]]

U srednjem vijeku je na mjestu Počitelja bilo administrativno-upravno središte župe '''Dubrava'''. Kao najzapadnija točka župe, imalo je važan strateški značaj. Pretpostavlja se da je graditelj utvrđenog grada i osnivač prigradskog naselja bio bosanski kralj [[Tvrtko I. Kotromanić]], 1383. godine<ref>Džemal Čelić, ''Počitelj na Neretvi – Urbanističko-arhitektonska studija s osvrtom na problematiku održavanja'', Naše starine VII., Sarajevo, 1960., str. 6.</ref>. Srednjovjekovni grad ''Počitelj'' u povijesnim izvorima prvi puta se spominje 19. veljače [[1444.]] godine, u poveljama kralja [[Alfons V.|Alfonsa V.]] i [[Fridrih III.|Fridriha III.]]
Izgrađen je na strmoj kamenoj litici lijeve obale [[Neretva|Neretve]] i proširivan je u nekoliko etapa (srednjovjekovna gradnja i gradnja u doba [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]) od 16. do 18. st. U razdoblju od 1463. do 1471. godine u Počitelju je smještena ugarska vojska. [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Ugarsko-hrvatski]] kralj [[Matijaš Korvin]] uviđa opasnost od nadolazeće [[osmanlije|osmanlijske]] vojne sile i uz pomoć [[Stjepan Vukčić Kosača|Hercega Stjepana]], gospodara [[Zahumlje|Humske zemlje]] koja se poslije njega prozva [[Hercegovina|Hercegovinom]], te uz materijalnu pomoć [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] dodatno utvrđuje Počitelj. Punih pet godina kršćanski branitelji Počitelja pružali su otpor turskoj sili, ali [[19. rujna]] [[1471.]] godine utvrda je pala i to kao jedno od posljednjih uporišta „hercegove zemlje”.
[[Datoteka:Pocitelj, dnes umelecka kolonie.jpg|mini|<center>Sahat-kula iza kuće Gavrankapetanovića]]
Nakon turske okupacije, Počitelj se zbog svojega strateškog značaja još jače utvrđuje i u narednih 450 godina okupacije (sve do 1878. godine) dobiva orijentalni „štih”. Od 1782.-1879. godine bio je sjedište [[kadiluk]]a, a u razdoblju od 1713.-1835. godine sjedište Počiteljske kapetanije<ref>Kreševljaković Hamdija i Kapidžić Hamdija, ''Stari hercegovački gradovi'', Naše starine II., 1954., str. 10.</ref>. U ovo vrijeme su vojni sukobi bili preneseni na udaljenija područja i u Počitelju su izgrađeni značajniji javni objekti: [[džamija|džamije]], [[mekteb]]i, [[imaret]]i, [[medresa]], [[banja]], [[han (zgrada)|han]] i [[sahat-kula]]. Rijedak spoj orijentalnog Istoka i srednjovjekovnog Zapada u Europi privlači poglede sviju prolaznika. Kula koja i danas „čuva” uski prolaz pored rijeke Neretve na putu od mora prema unutrašnjosti već je pet stotina i pedeset godina čuvar povijesti ovog kraja i ljudi.
Nakon što su [[Mlečani]] zauzeli i razorili [[Gabela|Gabelu]] 1698. godine, Počitelj ponovno zadobiva strateški značaj. Nakon uspostave [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] vlasti u BiH 1878. godine, Počitelj gubi svoj strateški značaj i naglo propada. U tom razdoblju porušen je dio zidina kod Donje kapije i otvoren put u u Donje polje, a kasnije je porušen i drugi dio zidina, zajedno s malim vratima iza [[hamam]]a, i proširen je put u Gornje polje, čime je uništen kontinuitet gradskih zidina Počitelja. Gubljenje strateške uloge grada pogoduje očuvanju autentične urbanističko-arhitektonske aglomeracije tako da se forma grada sačuvala do današnjih dana.

Općina [[Čapljina]] je 1971. godine izradila „Plan revitalizacije Starog grada Počitelja”, čime je čitav kompleks Starog grada Počitelja zaštićen po Zakonu o prostornom uređenju. Unatoč tomu, kompleks je jako stradao tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatsko-Bošnjačkog sukoba]] 1990-ih. U siječnju 2003. godine Povijesno gradsko područje Počitelja proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i od tada traje njegova obnova, koja nije okončana do danas.
Dana 1. veljače 2007. godine Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je nominiralo Počitelj za upis na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5092/ Počitelj na stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 3. lipnja 2013.</ref>.

== Znamenitosti ==

[[Slika:Pocitelj tlocrt.svg|lijevo|300px]]

[[Datoteka:Pocitelj, mesita a stredoveky hrad na skale.jpg|mini|<center>Počitelj s minaretom i tornjem utvrde.]]
'''Počiteljska utvrda''' je izgrađena između 15. i 18. stoljeća, s intervalima kada je gradnja bila obustavljena. Izvorna srednjovjekovna jezgra grada je najstariji ograđeni dio, gdje se dvije faze izgradnje mogu se identificirati: stariji, unutarnji grad ili utvrda ([[toranj]] s malim unutarnjim dvorištem - ''donjon'') s kraja 14. stoljeća, s kasnijim dodacima, izmjenama i pojačanjima iz druge polovine 15. stoljeća. Sudeći prema izgledu najstarijih dijelova utvrde, može se pretpostaviti kako malo mjesto ispod utvrde datira iz ranijeg ili istog razdoblja kao i sama utvrda. Nešto prije 1698. god. utvrda je znatno povećana i utvrđena s jačim sustavom obrane. Grad je obzidan tako da tvori unutarnji ''donjon'' s kvadratnim tornjem, dva [[bastion]]a (Mehmed-pašin i Delibašin), Dizdareva kuća, žitnica, utvrdbena džamija i „vodotoranj” (cisternu s ulazom i stubama koje vode do vode), te dva velika i dva mala portala (''kapije''). Tijekom rata u BiH od 1992.-96. godine, utvrda nije pretrpjela ozbiljnu štetu.

'''Šišman Ibrahim-pašina ili Hadži Alijina džamija''' predstavlja jedno od najuspješnijih osvarenja klasičnog osmanskog stila jednoprostornih potkupolnih džamija u BiH. Prema svom natpisu, sagrađena je hidžretske 970. godine (1562.-63. godine), a podigao ju je Hadži Alija<ref>Mehmed Mujezinović, ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga III.'', Sarajevo – Publishing, Sarajevo, 1998. str. 405.</ref>. Džamija zauzima istaknuto mjesto u urbanom tkivu grada i prirodnom okružju. Ostale javne zgrade smještene uz džamiju su mektebi, imaret, medresa, hamam, han i sat-kula. Džamija je dignuta u zrak 1993. godine pri čemu su kupola i minaret srušeni, a ostatak zgrade bio teško oštećen. Kao dio Programa stalne zaštite Počitelja, džamija je sanirana i sada se vratila svojoj izvornoj funkciji.

Iz putopisa [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] može se vidjeti da je '''Šišman Ibrahim-pašina [[medresa]]''' u Počitelju nastala prije 1664. godine. Ona pripada u standardnu vrstu manjih vjerskih škola, s pet učionica i predavaonica duž dvije strane unutarnjeg dvorišta. Učionice su natkrivene kupolama, pet malih iznad učionica i jedna velika iznad predavaonice. Tijekom rata u BiH medresa je oštećena granatiranjem, ali je i ona obnovljena od 2003. god.

Iz putopisa Evlije Čelebije se saznaje da je [[banja]] (''hamam'') izgrađena prije 1664. godine, te da su je gradili obrtnici poslani iz [[Istanbul]]a. Hamam su tipične manje [[javna kupka|javne kupke]]. U sklopu Programa trajne zaštite Počitelja hamam je također obnovljen.

'''Šišman Ibrahim-pašin han''' je izgrađen oko 1665. godine. Spada u prizemne tipove [[han]]ova (odmorište) i izgrađen je oko središnjeg područja s konjskim stajama. Malo je preživjelo od izvorne strukture hana: ostaci lučnih vrata od fino klesanog kamena s dijelovima vanjskih zidova na lijevoj i desnoj strani od ulaza, dijelovi vanjskog zida nasuprot ulazu, te ostaci postolja (za odmor putnika). Objekt je obnovljen 1970. godine za ugostiteljske svrhe.

Budući da Evlija Čelebija ne spominje '''Sahat-kulu''', satni toranj, pretpostavlja se da je izgrađen poslije 1664. god. Ona je tipična hercegovačka sat-kula (slične se nalaze u [[Mostar]]u i [[Stolac (BiH)|Stocu]]), nastala pod utjecajem mediteransko-dalmatinske arhitekture. Ona je kvadratnog presjeka, od kamena, i sužava se prema vrhu gdje završava u kamenoj piramidi. Četiri oštra lučna prozora na četiri strane stoje iznad otvora za sat pri vrhu tornja.

'''Kuća Gavrankapetanovića''' je kompleks od dvije manje i jedne veće zgrade (s podjelom na ''selamluk'', tj. prostorom za muškarce, i ''haremluk'', prostor za žene) izgrađen tijekom 16. i 17. stoljeća. To je najveći i visoko razvijeni primjer stambene arhitekture u Počitelju. Odlikuje se nizom prozora na zapadnoj fasadi. Ostale odlike su poput ostalih kuća u počitelju, pod utjecajem sredozemne i islamske arhitekture. Utjecaj mediteranske arhitekture je u uporabi zabatnih krovova, izražene kamene strukture (rustika), i malih, široko odvojenih prozora. Utjecaj orijentalne arhitekture se ogleda u uporabi četvoroslivnih krovova, oštrolučnih prozora u gusto postavljenim nizovima, i rasporedom prostorija s ''hajatom'' („predsobljem”) u prizemlju i otvorenim ''divanhanom'' („dnevnim boravkom”) na prvom katu, te međusobno ograđenim unutarnjim dvorištem. Do sredine 19. stoljeća kuća Gavrankapetanovića je bila napuštena i propadala je, zbog čega je u cilju očuvanja i obnove zgrade pokrenut projekt pretvanja u umjetničku koloniju 1961. god. To je dovršeno 1975. god., pri čemu je središnja zgrada pretvorena u smještaj za umjetnike.

== Kultura ==

* poetsko-književna manifestacija Rijek iz kamena<ref>[http://www.dhkhb.org/casopisi_files/osvit%201-4_2012%20%281%29.pdf Osvit 1-4/2012-, str. 327]</ref>

==Izvori==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{commonscat|Počitelj}}

*http://www.pocitelj.org/
*http://www.virtualtourist.com/travel/Europe/Bosnia_and_Herzegovina/Federation_of_Bosnia_and_Herzegovina/Pocitelj-359977/TravelGuide-Pocitelj.html
*http://www.bhtourism.ba/eng/pocitelj.wbsp

{{Čapljina}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Čapljina]]

Počitelj (Čapljina, BiH) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{boš}}' u '{{boš oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica