<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Plovdiv</id>
	<title>Plovdiv - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Plovdiv"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Plovdiv&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T03:43:25Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Plovdiv&amp;diff=669950&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10 u (test) 02:30, 11. ožujak 2026.</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Plovdiv&amp;diff=669950&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-03-11T02:30:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 11. ožujak 2026. u 02:30&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Plovdiv&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;{{Infookvir naselje&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{Infookvir naselje&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| ime =Plovdiv&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| ime =Plovdiv&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| ime_genitiv =Plovdiva&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| ime_genitiv =Plovdiva&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l140&quot;&gt;Redak 140:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 140:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Plovdiv je jedan od najstarijih europskih gradova, Izvorno je podignut od [[Tračani|Tračana]], da bi se vremenom premetnuo u važno središte kojim su upravljali [[Grci]] i [[Rimljani]] u [[Antika|antici]]. Tokom srednjeg vijeka Plovdiv je zadržao svoj značaj i padao iz ruke u ruku između Bizanta i Bugarske. U XIV st. grad je potpao pod [[Otomansko carstvo]], od [[1878.]] godine, Plovdiv je bio sjedište [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]], autonomne pokrajine [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Od [[1885.]] godine Plovdiv je u sastavu [[Kneževina Bugarska|Kneževine Bugarske]].  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Plovdiv je jedan od najstarijih europskih gradova, Izvorno je podignut od [[Tračani|Tračana]], da bi se vremenom premetnuo u važno središte kojim su upravljali [[Grci]] i [[Rimljani]] u [[Antika|antici]]. Tokom srednjeg vijeka Plovdiv je zadržao svoj značaj i padao iz ruke u ruku između Bizanta i Bugarske. U XIV st. grad je potpao pod [[Otomansko carstvo]], od [[1878.]] godine, Plovdiv je bio sjedište [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]], autonomne pokrajine [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Od [[1885.]] godine Plovdiv je u sastavu [[Kneževina Bugarska|Kneževine Bugarske]].  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Plovdiv se nalazi u južnom dijelu Plovdivske doline, na obalama rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]]. Povijesno Plovdiv je bio grad na sedam brežuljaka (visine do 250 metara, danas ima samo šest brežuljaka, ali ga i danas Bugari zovu &#039;&#039;Grad na sedam brežuljaka&#039;&#039;.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Plovdiv se nalazi u južnom dijelu &lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;[[Plovdivska dolina|&lt;/ins&gt;Plovdivske doline&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;]]&lt;/ins&gt;, na obalama rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]]. Povijesno Plovdiv je bio grad na sedam brežuljaka (visine do 250 metara, danas ima samo šest brežuljaka, ali ga i danas Bugari zovu &#039;&#039;Grad na sedam brežuljaka&#039;&#039;.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Plovdiv je grad domaćin &#039;&#039;Međunarodnog &lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Plovdivskog &lt;/del&gt;sajma&#039;&#039;, povijesno značajne gospodarske manifestacije tog dijela Europe, kao i međunarodnog kazališnog festivala &#039;&#039;Scena na &lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;raskršću&lt;/del&gt;&#039;&#039;.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Plovdiv je grad domaćin &#039;&#039;Međunarodnog &lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;plovdivskog &lt;/ins&gt;sajma&#039;&#039;, povijesno značajne gospodarske manifestacije tog dijela Europe, kao i međunarodnog kazališnog festivala &#039;&#039;Scena na &lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;križanju&lt;/ins&gt;&#039;&#039;.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Plovdiv je grad s mnogo antičkih objekata i iskopina poput;  amfiteatra, rimskog odeona, rimskog stadiona, arheološkog kompleksa Eirene i drugih.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Plovdiv je grad s mnogo antičkih objekata i iskopina poput;  amfiteatra, rimskog odeona, rimskog stadiona, arheološkog kompleksa Eirene i drugih.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Plovdiv&amp;diff=317794&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Plovdiv&amp;diff=317794&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-11T03:20:30Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 11. studeni 2021. u 03:20&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Plovdiv&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Naselje&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Plovdiv&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Infookvir naselje&lt;/ins&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| ime =Plovdiv&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| ime =Plovdiv&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| ime_genitiv =Plovdiva&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| ime_genitiv =Plovdiva&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Plovdiv&amp;diff=74646&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Plovdiv&amp;diff=74646&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-30T05:18:32Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Plovdiv&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Naselje&lt;br /&gt;
| ime =Plovdiv&lt;br /&gt;
| ime_genitiv =Plovdiva&lt;br /&gt;
| izvorno_ime =&amp;lt;small&amp;gt;Пловдив&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
| translit_jezik1 =&lt;br /&gt;
| translit_jezik1_vrsta =&lt;br /&gt;
| translit_jezik1_info =&lt;br /&gt;
| slika_panorama =Panorama Plovdiv.jpg&lt;br /&gt;
| veličina_slike =260px&lt;br /&gt;
| opis_slike     =Panorama Plovdiva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| slika_zastava                =&lt;br /&gt;
| slika_zastava_veličina       =&lt;br /&gt;
| slika_pečat                  =&lt;br /&gt;
| slika_pečat_veličina         =&lt;br /&gt;
| slika_grb                    =Plovdiv-coat-of-arms.svg&lt;br /&gt;
| slika_grb_veličina           =75px&lt;br /&gt;
| slika_amblem_prazno          =&lt;br /&gt;
| slika_amblem_prazno_veličina =&lt;br /&gt;
| slika_amblem_prazno_opis     =&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| slika_karta     =&lt;br /&gt;
| veličina_karte  =&lt;br /&gt;
| opis_karte      =Položaj Plovdiva na karti Bugarske&lt;br /&gt;
| slika_karta1    =&lt;br /&gt;
| veličina_karte1 =&lt;br /&gt;
| opis_karte1     =&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| slika_lokacijska_karta_država =Bugarska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| nadimak =&lt;br /&gt;
| geslo   =&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| širina-stupnjevi =42&lt;br /&gt;
| širina-minute    =9&lt;br /&gt;
| širina-oznaka    =N&lt;br /&gt;
| dužina-stupnjevi =24&lt;br /&gt;
| dužina-minute    =45&lt;br /&gt;
| dužina-oznaka    =E&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]&lt;br /&gt;
| lokacija_info  ={{ZD+X/B|BUG}}&lt;br /&gt;
| lokacija1_ime  =Oblast&lt;br /&gt;
| lokacija1_info =Plovdiv&lt;br /&gt;
| lokacija2_ime  =&lt;br /&gt;
| lokacija2_info =&lt;br /&gt;
| lokacija3_ime  =&lt;br /&gt;
| lokacija3_info =&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| utemeljenje_ime    =&lt;br /&gt;
| utemeljenje_datum  =&lt;br /&gt;
| utemeljenje1_ime   =&lt;br /&gt;
| utemeljenje1_datum =&lt;br /&gt;
| utemeljenje2_ime   =&lt;br /&gt;
| utemeljenje2_datum =&lt;br /&gt;
| utemeljenje3_ime   =&lt;br /&gt;
| utemeljenje3_datum =&lt;br /&gt;
| osnivač            =&lt;br /&gt;
| nazvan_po          =&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| dijelovi       =&lt;br /&gt;
| vrsta_dijelova =&lt;br /&gt;
| d1-d50&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| vrsta_vlasti   =&lt;br /&gt;
| vlast_bilješke =&lt;br /&gt;
| titula_vođe    =Gradonačelnik&lt;br /&gt;
| ime_vođe       =Ivan Totev&lt;br /&gt;
| stranka_vođe   =&lt;br /&gt;
| titula_vođe1   =&lt;br /&gt;
| ime_vođe1      =&lt;br /&gt;
| titula_vođe2   =&lt;br /&gt;
| ime_vođe2      =&lt;br /&gt;
| titula_vođe3   =&lt;br /&gt;
| ime_vođe3      =&lt;br /&gt;
| titula_vođe4   =&lt;br /&gt;
| ime_vođe4      =&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| površina_bilješke =&lt;br /&gt;
| površina_ukupna   =&lt;br /&gt;
| površina_kopna    =&lt;br /&gt;
| površina_vode     =&lt;br /&gt;
| postotak_vode     =&lt;br /&gt;
| površina_uža      =&lt;br /&gt;
| površina_šira     =&lt;br /&gt;
| površina_prazno1_ime =&lt;br /&gt;
| površina_prazno1     =&lt;br /&gt;
| površina_prazno2_ime =&lt;br /&gt;
| površina_prazno2     =&lt;br /&gt;
| visina            =160&lt;br /&gt;
| visina_izvor      =&lt;br /&gt;
| visina_max        =&lt;br /&gt;
| visina_min        =&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| stanovništvo_godina       =[[2008.]]&lt;br /&gt;
| stanovništvo_bilješke     =&lt;br /&gt;
| stanovništvo              =378 107 &lt;br /&gt;
| stanovništvo_gustoća      =&lt;br /&gt;
| stanovništvo_uže          =&lt;br /&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  =&lt;br /&gt;
| stanovništvo_šire         =&lt;br /&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =&lt;br /&gt;
| stanovništvo_prazno1_ime  =&lt;br /&gt;
| stanovništvo_prazno1      =&lt;br /&gt;
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =&lt;br /&gt;
| stanovništvo_prazno2_ime     =&lt;br /&gt;
| stanovništvo_prazno2         =&lt;br /&gt;
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| vremenska_zona     =EEST&lt;br /&gt;
| utc_pomak          =+2&lt;br /&gt;
| vremenska_zona_DST =&lt;br /&gt;
| utc_pomak_DST      =+3&lt;br /&gt;
| poštanski_broj     =4000&lt;br /&gt;
| pozivni_broj       =032&lt;br /&gt;
| gradovi_prijatelji =&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| prazno_ime   =&lt;br /&gt;
| prazno_info  =&lt;br /&gt;
| prazno1_ime  =&lt;br /&gt;
| prazno1_info =&lt;br /&gt;
| prazno2_ime  =&lt;br /&gt;
| prazno2_info =&lt;br /&gt;
| prazno3_ime  =&lt;br /&gt;
| prazno3_info =&lt;br /&gt;
| prazno4_ime  =&lt;br /&gt;
| prazno4_info =&lt;br /&gt;
| prazno5_ime  =&lt;br /&gt;
| prazno5_info =&lt;br /&gt;
| prazno6_ime  =&lt;br /&gt;
| prazno6_info =&lt;br /&gt;
| web_stranica =[http.//www.plovdiv.bg plovdiv.bg]&lt;br /&gt;
| bilješke =&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Plovdiv&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza [[Sofija|Sofije]], sa svojih 379,882.stanovnika. Plovdiv je upravno sjedište [[Oblast Plovdiv|Plovdivske oblasti]] u južnoj Bugarskoj i tri općine: Plovdivske, Maričke i Rodopske. To je grad velikog povijesnog kontinuiteta, već od antičkog doba je najveći grad i središte gornje [[Tračka (regija)|Trakije]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plovdiv je iznimno značajan gospodarski, kulturni, učilišni i transportni centar tog dijela Bugarske.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plovdiv je jedan od najstarijih europskih gradova, Izvorno je podignut od [[Tračani|Tračana]], da bi se vremenom premetnuo u važno središte kojim su upravljali [[Grci]] i [[Rimljani]] u [[Antika|antici]]. Tokom srednjeg vijeka Plovdiv je zadržao svoj značaj i padao iz ruke u ruku između Bizanta i Bugarske. U XIV st. grad je potpao pod [[Otomansko carstvo]], od [[1878.]] godine, Plovdiv je bio sjedište [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]], autonomne pokrajine [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Od [[1885.]] godine Plovdiv je u sastavu [[Kneževina Bugarska|Kneževine Bugarske]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plovdiv se nalazi u južnom dijelu Plovdivske doline, na obalama rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]]. Povijesno Plovdiv je bio grad na sedam brežuljaka (visine do 250 metara, danas ima samo šest brežuljaka, ali ga i danas Bugari zovu &amp;#039;&amp;#039;Grad na sedam brežuljaka&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plovdiv je grad domaćin &amp;#039;&amp;#039;Međunarodnog Plovdivskog sajma&amp;#039;&amp;#039;, povijesno značajne gospodarske manifestacije tog dijela Europe, kao i međunarodnog kazališnog festivala &amp;#039;&amp;#039;Scena na raskršću&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plovdiv je grad s mnogo antičkih objekata i iskopina poput;  amfiteatra, rimskog odeona, rimskog stadiona, arheološkog kompleksa Eirene i drugih.&lt;br /&gt;
[[datoteka:Straat in Oud Plovdiv 1.jpeg|mini|lijevo|220px|Stari grad Plovdiv]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ime==&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Plovdiv je u svojoj dugoj povijesti često mijenjao ime. Prvobitno tračko naselje zvalo se Eumolpias. [[Filip II. Makedonski]] osvojio je grad i cijelo područje 342.-[[341. pr. Kr.]] i prezvao grad po svom imenu u &amp;#039;&amp;#039;Filipopolis&amp;#039;&amp;#039;, Philippoupolis ([[Grčki jezik|grčki]]: Φιλιππούπολις). Kasnije [[Trački jezik|tračko]] ime grada &amp;#039;&amp;#039;Pulpu-deva&amp;#039;&amp;#039;, bio je prijevod grčkog imena grada: Philippou (Filipov) polis (grad). Kad su Rimljali ovladali gradom, dali su mu svoje ime: Trimontium ([[Latinski jezik|latinski]]: tri brda, to je stvarna zemljopisna odrednica grada). Za ranog srednjeg vijeka i vladavine bizanta grad njegovi stanovnici [[Bugari]] ponovo zovu po grčkom Philippoupolis, ali i Paldin (Пълдин) ili Plavdiv (Плъвдив). Za [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] grad se zvao Filibe, europljani su kao i grci nastavili zvati grad sve do [[19. stoljeće|19. st.]] Philippoupolis ([[Grci]] ga tako i danas zovu).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zemljopisne osobine==&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Plovdiv leži na obalama rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]], udaljen oko 152 km jugoistočno od glavnog grada [[Sofija|Sofije]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grad se smjestio na južnom dijelu vrlo plodne Doline Plovdiv, aluvijalne tvorevine u gornjoj Trakiji. Padine Sredne Gore uzdižu se na sjeverozapadu, s istoka  tu dolinu zatvaraju planina Čirpan, a s juga Rodopski paninski masiv.&lt;br /&gt;
Izvorno grad je podignut na južnim obalama rijeke, ali se u posljednjih sto godina proširio i na sjevernu obalu rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]]. &lt;br /&gt;
Današnji Plovdiv prostire se na površini od 101 km², sa 3352 stanovnika na km².&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povijesni dio grada podignut je na šest šumovitih brežuljaka zvanih tapeta. Još početkom 20. st. bilo ih je sedam, ali je je jedno od njih Markovo tepe razgrađeno. Ti brežuljci se zovu; &amp;#039;&amp;#039;Džendem tepe&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;Bunardžik tepe&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;Sahat tepe&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;Nebet tepe&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;Džambaz tepe&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;Taksim tepe&amp;#039;&amp;#039;. Na posljednja tri ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Трихълмие), prostire se najuži centar grada.&lt;br /&gt;
[[datoteka:Plovdiv Theater.jpg|mini|desno|260px|Rimsko kazalište iz Plovdiva]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatske osobine==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plovdiv ima umjerenu kontinentalnu klimu sa utjecajem Mediterana, tipičnu za taj dio jugoistočne Europe, sa vrlo toplim i sušnim ljetima i prilično hladnim zimama.&lt;br /&gt;
Prosječna godišnja temperatura u gradu je 12,3 °C. Najviša je u prosjeku u mjesecu srpnju - 30,3 °C, najviša ikad izmjerena bila je  45 °C, izmjerena 2000. godine. Prosječna najniža  temperatura je  6,5 °C, a najniža ikad izmjerena bila je  −31,7 °C . &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna količina vlage je 73&amp;amp;nbsp;%, najviša je prosincu 86&amp;amp;nbsp;% a najniža u kolovozu 62&amp;amp;nbsp;%. Ukupno padne  540 mm - padalina, najviše u svibnju i lipnju prosječno po  66,2 mm, a najsušniji mjesec je kolovoz kad padne samo 31 mm padalina. Prosječni broj dana sa sniježnim pokrivačem je 33, koji je obično visok 2 - 4 cm.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest grada==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Za antike====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Plovdiv je jedno od najstarijijih  europskih naselja, vršnjak je [[Troja|Troje]] i [[Mikena|Mikene]], a stariji od [[Rim|Rima]],[[Kartaga|Kartage]] i [[Istanbul|Konstatinopola]]. &lt;br /&gt;
[[Arheologija|Arheolozi]] su pronašli finu [[Keramika|keramiku]] i druge svakodnevne  uporabne predmete neolita, koji govore da je  već pri kraju VII  tisućljeća tu  postajalo naselje. Po Ammianusu Marcellinusu, Plovdiv je na kraju brončanog doba tračko utvrđeno naselje pod imenom Eumolpias. &lt;br /&gt;
U IV st ovo naselje je središte trgovačkog sajma zvanog - panegiris). [[342. pr. Kr.]], osvaja ga  [[Filip II. Makedonski]], otac [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i naziva po sebi Filipov grad -  Philippopolis ( &amp;quot;Φιλιππόπολις&amp;quot;). &lt;br /&gt;
Kasnije su grad ponovno osvojili [[Tračani]] kojji su ga nazvali Pulpudeva (jednostavno prevevši  Filipovo ime grada Philipopolis na svoj jezik)&lt;br /&gt;
[[72. pr. Kr.]] grad je zauzeo rimski general Terentius Varo Lukulus i uključio ga u [[Rimsko Carstvo]]. Grad je prezvan u Trimontium (Trobrdac). Plovdiv je dobio status grada na kraju I st. Za Rimljana je Plovdiv bio važan grad u Gornjoj Trakiji, najveći grad u čitavoj provinciji (iako ne i glavni). U to doba Via Militaris (zvana još i  Via Diagonalis), jedna od najznačajnijih rimskih balkanskih cesta prolazila je kroz grad. Grad je imao visoko razvijen vodovodni sustav, dvostruke zidine, dio tih objekata iz rimskih vremena danas je samo manjim dijelom iskopan.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Srednji vijek====&lt;br /&gt;
[[Slaveni]] su definitivno naselili teritorij Plovdiva sredinom 6. st. Po osnutku Prve Bugarske države  [[681.]] godine Philipopolis je postao važna granična utvrda [[Bizant|Bizantskog carstva]]. Bugarski [[kan]] Krum bio je prvi bugarski vladar koji je ovladao Plovdivom  [[812.]] godine, ali je grad postao dio Bugarskog carstva [[834.]] za vrijeme vladavine [[kan|kana]] [[Malamir Bugarski|Malamira]]. Grad je ostao pod Bugarskom vlašću vrlo malo, ponovno ga je zauzelo [[Bizant|Bizantsko carstvo]]  [[855.]] – [[856.]] Pod [[Bizant|bizantskom]] vlašću grad je postao središte vjerskih hereza koje  su se sa granica širile u unutrašnjost carstva.  &lt;br /&gt;
Iz Philippopolisa su se širile dualističke vjerske doktrine, koje su se nakraju oblikovale u [[Bogumili|bogumilstvo]]. &lt;br /&gt;
[[970.]] godine, veliku azijsku armiju [[Bizant|Bizantskog carstva]] pobijedili su Bugari. Nakon toga gradom vlada [[Bizant|Bizantsko carstvo]] uz dva kratka prekida, kada grad zauzima bugarski kralj Kalojan.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine [[1208.]] Kalojanova nasljednika Borila, pobijedila je vojska [[Latinsko carstvo|Latinskog carstva]] u Bitci kod Plovdiva. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za vrijeme [[Latinsko carstvo|Latina]]  Plovdiv je glavni grad Kneževine Philippopolis, kojom vlada Renier de Trit, te kasnije Gerard de Strem. Bugari se vraćaju vraćaju vlast nad Plovdivom za vladavine Ivana Asena II.,  između [[1225.]] i [[1229.]] godine. Godine [[1263.]] na vlast u Plovdivu vraća se obnovljeno [[Bizant|Bizantsko carstvo]], zatim se ponovo vraćaju Bugari s Đurom Terterom II. Bugarskim, [[1322.]]  godine. [[Bizant|Bizantsko carstvo]] se ponovno vraća  [[1323.]]  godine. Godine [[1344.]], Plovdiv je uz još osam gradova Bugarima poklonio car Ivan V. Palajologos, kao nagradu za sudjelovanje Ivana Aleksandra Bugarskog u bizantskom građanskom ratu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine [[1364.]] [[Otomansko Carstvo|Turci]] su pod vodstvom paše Lale Šakina zauzeli Plovdiv, grad je nazvan Filibe, postao je sjedište [[Ajalet|Vilajeta]]Rumelija sve do [[1382.]] godine, kad je zauzeta [[Sofija]], koja je postala glavni grad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Plovdiv za vrijeme nacionalnog buđenja====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Pod vlašću [[Otomansko Carstvo|otomanskog carstva]], Plovdiv je bio najznačajnije središte bugarskog nacionalnog pokreta u Istočnoj Rumeliji.&lt;br /&gt;
Za vrijeme tog razdoblja Plovdiv je značajno gospodarsko sjedište uz [[Istanbul]], [[Edirne|Jedrene]]  i [[Solun]]. Bogati građani podižu kuće u historicističkim stilovima, to danas predstavlja arhitktonsko nasljeđe Plovdiva. Plovdiv je bio sjedište [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaka Rumelija]] [[1364.]] – [[1864.]], te potom sjedište [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaka]] u [[Ajalet|Vilajetu]] Edirne, kad je osnovan između [[1864.]] – [[1878.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plovdiv je postao sjedište borbe za bugarsku crkvenu samostalnost (autokefalnost) jednu vrst mirne  građanske revolucije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lideri tog gibanja bili su ; Najden Gerov, Dr. Valkovič, Joakim Gruev i brojne druge  osobe. Godine [[1836.]] osnovana je prva škola na bugarskom jeziku, a [[1850.]] godine otpočelo je suvremeno svjetovno obrazovanje otvaranjem škole &amp;quot;Sv. Kirila i Metoda&amp;quot;. Dne [[11. svibnja]] [[1858.]]  po prvi put nakon nekoliko stoljeća slavljen je dan Sv. Kirila i Metoda, dan koji će poslije postati nacionalni praznik. Godine [[1858.]] u crkvi Djevice Marije po prvi put za božić te godine, služena je misa na bugarskom jeziku od početka otomanske  okupacije. Godine [[1868.]] osnovna škola, proširena  je i postala je prva škola bugarskog jezika, brojni bugarski intelektualci, političari i crkveni velikodostojnici pohađali su tu školu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grad je oslobođen od [[Otomansko Carstvo|Turaka]] nakon Bitke za Plovdiv [[1878.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Istočna Rumelija====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po ugovornim točkama [[San-Stefanski mir|San-Stefanskog mira]] od  [[3. ožujka]] [[1878.]]  Kneževini Bugarskoj pripale bi zemlje u kojima živi većinsko bugarsko stanovništvo. Plovdiv kao veliki i propulzivni Bugarski grad, odabran je za sjedište obnovljene zemlje i sjedište privremene ruske vlade.&lt;br /&gt;
[[Ujedinjeno kraljevstvo|Velika Britanija]] i [[Austro-Ugarska]], nisu pozitivno gledale na [[San-Stefanski mir]] i nisu to odobravale, zato su inzistirale na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], po kojem je netom oslobođena Bugarska podijeljena na više dijelova. Tako je [[Istočna Rumelija]] postala neovisna zemlja s Plovdivom kao glavnim gradom,  [[Otomansko carstvo]] priredilo je ustav i poslalo guvernera ove tvorevine. Tada je grad imao oko 33 500, od toga je 45&amp;amp;nbsp;% bilo [[Bugari|Bugara]], 25&amp;amp;nbsp;% [[Grci|Grka]], 21&amp;amp;nbsp;% [[Turci|Turaka]], 6&amp;amp;nbsp;% [[Židovi|Židova]] i 3&amp;amp;nbsp;% [[Armenci|Armenaca]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U proljeće [[1885.]] godine Zahari Stojanov osnovao je Tajni bugarski centralni revolucionarni komitet u gradu koji je trebao raditi na promicanju ideje ujedinjenja između Bugarske i Istočne Rumelije. [[ 5. rujna]] nekoliko stotina naoružanih pobunjenika iz mjesta Golemo Konjare (danas Sjedinjenje) krenulo je na Plovdiv. U noći između 5-6, rujna, ovaj pobunjenički odred pod vodstvom  Danila Nikolajeva zauzeo je grad i preuzeo kontrolu od Generalnog guvernera Gavrila Krasteviča. Nakon toga osnovana je privremena vlada s Georgijem Stranskim na čelu i najavljena opća mobilizacija.&lt;br /&gt;
Nakon poraza [[Srbija|Srbije]] u Srpsko-Bugarskom ratu, [[Bugarska]] je s [[Turska|Turskom]] sklopila sporazum po kojem će [[Kneževina Bugarska]] i [[Istočna Rumelija]] imati zajedničku vladu, parlament, upravu i vojsku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se [[6. rujna]] slavi kao Dan ujedinjenja i Dan grada Plovdiva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Plovdiv danas====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[datoteka:Plowdiw - Römisches Stadion.jpg|mini|desno|260px|Rimski stadion iz Plovdiva]]&lt;br /&gt;
Nakon ujedinjenja Plovdiv je postao drugi grad po veličini i značaju u Bugarskoj. Prva željeznička pruga do grada izgrađena je [[1874.]] godine, a [[1888.]] godine Plovdiv je spojen sa [[Sofija|Sofijom]]. Godine [[1892.]] održan je prvi svebugarski sajam u Plovdivu (uz brojne inozemne izlagače), nakon toga Plovdiv je  postao značajan sajamski grad, a Plovdiski sajam značajna međunarodna priredba. Odmah po oslobođenju grada u gradu je proradila prva pivovara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na početku 20. st. Plovdiv je izrastao u značajno , trgovački i industrijsko središte (prehrambena i laka industrija) mlade Bugarske države u koji su dosta investirali [[Nijemci]], [[Francuzi]] i [[Belgija|Belgijanci]]. [[1939.]] godine u gradu je bilo 16 000 obrtnika i 17 000 radnika koji su bili uposleni u tvornicama i pogonima za proizvodnju hrane i duhana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine [[1943.]] 1500 gradskih [[Židovi|židova]] spasio je od koncentracijskih logora od tadašnji [[episkop]] grada Plovdiva -  Kiril, on je kasnije postao Bugarski [[Episkop (pravoslavlje)|patrijarh]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[1960-ih|1960-te]] i [[1970-ih|1970-te]] su bile godine velike [[socijalizam|socijalističke]] izgradnje, tada je izgrađen veliki dio grada.Između [[1970-ih]] i [[1980-ih]] rađeno je puno na iskopavanju antičkih spomenika u gradu, tada je temeljito obnovljen Stari grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [http://www.detev.com O Plovdivu na stranicama Bugarske povijesti]&lt;br /&gt;
* [http://www.plovdiv.org/ Virtualna šetnja Plovdivom]&lt;br /&gt;
* [http://www.plovdivcity.net/ Obavijesti o Plovdivu]&lt;br /&gt;
* [http://www.pbase.com/ngruev/plovdiv&amp;amp;page= Slike iz Plovdiva (starog grada)]&lt;br /&gt;
* [http://www.guide-bulgaria.com/SC/Vodič kroz oblast Plovdiv]&lt;br /&gt;
* [http://whc.unesco.org/en/tentativelists/1948/ Stari Plovdiv]&lt;br /&gt;
* [http://www.plovdiv.bg Službene stranice grada] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Gradovi u Bugarskoj}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Gradovi u Bugarskoj]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>