<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Plijesan</id>
	<title>Plijesan - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Plijesan"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Plijesan&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-15T03:22:18Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Plijesan&amp;diff=135585&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Plijesan&amp;diff=135585&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-19T02:14:47Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Plijesan&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Pesca con muffa.jpg|200px|desno|thumb|Plijesan na breskvi.]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Plijesan&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su mikroskopske [[gljive]] koje rastu u obliku [[hifa]]. Kolonija plijesni sastoji se od povezanih, umreženih hifa koje tvore [[micelij]]. Imaju genetski identične [[stanica|stanice]]. Micelij plijesni izlučuje hidrolitične [[enzim]]e, koji razlažu organske tvari u jednostavne [[šećer]]e. Izlučene tvari pripremaju hranu za gljivu, koju onda hife jednostavno upijaju. Crna, zelena ili žuta boja plijesni potječe od njihovih spora (stanica kojima se razmnožavaju).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U plijesan pripadaju gljive iz odjeljaka [[Zygomycota]], [[Deuteromycota]] i [[Ascomycota]]. [[Plemenite plijesni]] koriste se u proizvodnji [[sir]]eva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plijesni su u stalnoj borbi s [[bakterija]]ma oko hrane. Da bi se oslobodile bakterija, luče [[tvari]] koje su otrovne za bakterije. Te tvari su poznate pod imenom [[antibiotici]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema podacima znanstvenih istraživanja poznato je preko 100.000 vrsta plijesni i gljivica od kojih se od toga nekoliko stotina pojavljuje u stambenim prostorijama. Mi ih primjećujemo u našem stanu tek tada kad one mijenjaju boju jer im se promijene životni uvjeti u kojima se razvijaju. Pojavljuju se u mnoštvu različitih tonova boja: zelenoj, crnoj, sivoj, crvenoj pa i žutoj. Tijekom svog razvijanja one stvaraju sjeme koje je tako sićušno da se ne može zamijetiti golim okom. Ove se spore u zraku mogu formirati u milijunskim količinama i na taj se način (zrakom) dalje prenose. Zajedno s toplinom, vlagom i hranidbenom podlogom one stvaraju nova gljivična gnijezda koja onda dalje proizvode milijunske količine novih spora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Gljive]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>