WikiSysop: bnz

2022-03-23T19:49:56Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 19:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Plehan'''-->'''~~Plehan''' je [[brežuljak]] visok oko 315 m, oko 9 km jugoistočno od [[Derventa\|Dervente]], a naziv mu, smatra se, potječe od glagola ''plehati'', odnosno ''pleati'', tj. lupati, razbijati [[kamen]], jer se tu od davnina obrađivao čvrsti kamen, od kojeg se pravilo i nadaleko izvozilo [[mlin]]sko kamenje. Tako se obično narodnom [[etimologija\|etimologijom]] tumači ime "Plehan". Budući da je etimološki i uopće jezično teško pravdati taj glagol ''pleati'', jer jednostavno ne postoji, bit će prije da brijeg Plehan ime vuče od starog slavenskog pridjeva ''plehiv''/''plešiv'', za koji se kasnije uobičajio turski pridjev ćelav, te bi Plehan – kao i [[planina]] [[Plješivica]] – mogao označavati jednostavno ''golo brdo''.		Plehan''' je [[brežuljak]] visok oko 315 m, oko 9 km jugoistočno od [[Derventa\|Dervente]], a naziv mu, smatra se, potječe od glagola ''plehati'', odnosno ''pleati'', tj. lupati, razbijati [[kamen]], jer se tu od davnina obrađivao čvrsti kamen, od kojeg se pravilo i nadaleko izvozilo [[mlin]]sko kamenje. Tako se obično narodnom [[etimologija\|etimologijom]] tumači ime "Plehan". Budući da je etimološki i uopće jezično teško pravdati taj glagol ''pleati'', jer jednostavno ne postoji, bit će prije da brijeg Plehan ime vuče od starog slavenskog pridjeva ''plehiv''/''plešiv'', za koji se kasnije uobičajio turski pridjev ćelav, te bi Plehan – kao i [[planina]] [[Plješivica]] – mogao označavati jednostavno ''golo brdo''.
	[[Datoteka: Plehan 1930.gif\|thumb\|right\|600px\|Prikaz samostana i crkve na Plehanu, uz prizor kralja Tvrtka I. Kotromanića i borbe franjevaca protiv krivovjerja na [[Hrvati Bosne i Hercegovine\|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine\|katoličkom]] kalendaru u [[BiH\|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[travanj]], [[1930.]] godina]]		[[Datoteka: Plehan 1930.gif\|thumb\|right\|600px\|Prikaz samostana i crkve na Plehanu, uz prizor kralja Tvrtka I. Kotromanića i borbe franjevaca protiv krivovjerja na [[Hrvati Bosne i Hercegovine\|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine\|katoličkom]] kalendaru u [[BiH\|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[travanj]], [[1930.]] godina]]
	Imenom Plehan danas se praktično označuje samo vrh brijega na kojem se nalazi [[Franjevački samostan Plehan]] s crkvom [[Sveti Marko\|sv. Marka Evanđelista]]. Mada je to jedan od najstarijih zabilježenih [[toponim]]a, ni u jednoj karti izdanoj u vrijeme [[SFRJ\|bivše Jugoslavije]] ime Plehan – namjerno – nije zabilježeno: samostan se i danas službeno nalazi u selu Kovačevci. No, kako se cijela župa naziva plehanskom, tako se svi župljani osjećaju i nazivaju sebe Plehančanima. A jer je plehanska župa najstarija na cijelom području od [[Doboj]]a do [[Sava\|Save]] i jer su praktično od nje nastale sve druge župe (danas ih ima petnaest), sasvim je opravdano što mnogi čitavo ovo područje nazivaju ''plehanskim krajem''.		Imenom Plehan danas se praktično označuje samo vrh brijega na kojem se nalazi [[Franjevački samostan Plehan]] s crkvom [[Sveti Marko\|sv. Marka Evanđelista]]. Mada je to jedan od najstarijih zabilježenih [[toponim]]a, ni u jednoj karti izdanoj u vrijeme [[SFRJ\|bivše Jugoslavije]] ime Plehan – namjerno – nije zabilježeno: samostan se i danas službeno nalazi u selu Kovačevci. No, kako se cijela župa naziva plehanskom, tako se svi župljani osjećaju i nazivaju sebe Plehančanima. A jer je plehanska župa najstarija na cijelom području od [[Doboj]]a do [[Sava\|Save]] i jer su praktično od nje nastale sve druge župe (danas ih ima petnaest), sasvim je opravdano što mnogi čitavo ovo područje nazivaju ''plehanskim krajem''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T08:59:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Plehan''' je [[brežuljak]] visok oko 315 m, oko 9 km jugoistočno od [[Derventa|Dervente]], a naziv mu, smatra se, potječe od glagola ''plehati'', odnosno ''pleati'', tj. lupati, razbijati [[kamen]], jer se tu od davnina obrađivao čvrsti kamen, od kojeg se pravilo i nadaleko izvozilo [[mlin]]sko kamenje. Tako se obično narodnom [[etimologija|etimologijom]] tumači ime "Plehan". Budući da je etimološki i uopće jezično teško pravdati taj glagol ''pleati'', jer jednostavno ne postoji, bit će prije da brijeg Plehan ime vuče od starog slavenskog pridjeva ''plehiv''/''plešiv'', za koji se kasnije uobičajio turski pridjev ćelav, te bi Plehan – kao i [[planina]] [[Plješivica]] – mogao označavati jednostavno ''golo brdo''.
[[Datoteka: Plehan 1930.gif|thumb|right|600px|Prikaz samostana i crkve na Plehanu, uz prizor kralja Tvrtka I. Kotromanića i borbe franjevaca protiv krivovjerja na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[travanj]], [[1930.]] godina]]
Imenom Plehan danas se praktično označuje samo vrh brijega na kojem se nalazi [[Franjevački samostan Plehan]] s crkvom [[Sveti Marko|sv. Marka Evanđelista]]. Mada je to jedan od najstarijih zabilježenih [[toponim]]a, ni u jednoj karti izdanoj u vrijeme [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] ime Plehan – namjerno – nije zabilježeno: samostan se i danas službeno nalazi u selu Kovačevci. No, kako se cijela župa naziva plehanskom, tako se svi župljani osjećaju i nazivaju sebe Plehančanima. A jer je plehanska župa najstarija na cijelom području od [[Doboj]]a do [[Sava|Save]] i jer su praktično od nje nastale sve druge župe (danas ih ima petnaest), sasvim je opravdano što mnogi čitavo ovo područje nazivaju ''plehanskim krajem''.

==Samostan i crkva sv. Marka==
Na Plehanu je u srednjem vijeku podignuta [[Franjevci|franjevačka]] crkva promjera 15x10 metara. Oko nje se prostirala [[nekropola]] [[stećak]]a koja je prerasla u današnje groblje.
Godine [[1853.]] na tom brežuljku franjevci započinju graditi [[samostan]], a crkva [[Sv. Marko|sv. Marka]] je dovršena [[1870.]] Proširena je [[1902.]] godine u [[Neoromanika|neoromaničkom]] stilu s dva niza [[stup]]ova i polukružnom [[Apsida|apsidom]] što je ostavljalo dojam monumentalnosti i sklada. Taj dojam je pojačao niz [[vitraj]]a i [[mozaik]]a te zidne slikarije talijanskog slikara [[Marko Antonioni|Marka Antonionija]].

U samostanu je uređena [[knjižnica]] koja je obogaćena brojnim značajnim teološkim, filozofskim, povijesnim i književnim djelima. Pored župnog arhiva (od [[1763.]] godine), tu je pohranjena i druga povijesna građa. Franjevci su se bavili i istraživanjem i čuvanjem starina te je dio samostana služio i kao muzej. Pored škole i studija teologije, na Plehanu je [[1888.]] godine pokrenuta i izdavačka djelatnost s listom ''Novi prijatelj Bosne'' [[Josip Dobroslav Božić|fra Josipa Dobroslava Božića]].

==Uništenje samostana==

Tijekom [[II. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] plehanski puk je desetkovan (poginulo je čak 3904 [[Hrvat]]a), a 50-ih godina mnogi su iseli prema zapadnoj Europi.

Početkom srpske oružane agresije na BiH [[1992.]] godine među prvima na udaru našao se i samostan Plehan. Od [[25. travnja]] do [[8. svibnja]] na crkvu je palo čak 3000 projektila, a nakon konačnog pada srpska vojska je s dvije tone eksploziva pretvorila već teško oštećenu crkvu i samostan u prah i pepeo.

Plehan je danas u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], i povratak plehanskog puka i franjevaca je izrazito spor. Neuspjeli pokušaj povratka [[24. travnja]] [[1997.]], kada su skupine katolika kamenovane, a kardinal [[Vinko Puljić]] bio zatočen u Derventi, nije pokolebao prognane Hrvate i franjevce da [[23. studenog]]a [[2001.]] počnu s gradnjom nove župne crkve sv. Marka na Plehanu.

==Izvori==

* Anto Lončarić, "Samostan Sv. Marka na Plehanu", ''Meridijani'' br. 10, lipanj 2003, Grude, Bosna i Hercegovina, str. 78-81. ISSN 1512-8512.

==Vanjske poveznice==
[[Kategorija:Franjevački samostani u Bosni i Hercegovini]]

Plehan - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica