Plazma kugla - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T17:00:41Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 17:00
Redak 8:		Redak 8:

	==Moguće opasnosti==		==Moguće opasnosti==
	[[~~File~~:Energy Arc (central electrode of a Plasma Lamp).jpg\|right\|thumb\|Centralna elektroda plazma kugle]]		[[Datoteka:Energy Arc (central electrode of a Plasma Lamp).jpg\|right\|thumb\|Centralna elektroda plazma kugle]]
	Treba biti pažljiv kada stavljamo elektronske uređaje u blizinu plazma kugle, jer visoki napon može stvoriti [[električni naboj]] na uređaju, pa čak i na plastično kučiste. Radio frekventno polje može ometati rad pokretne ploče (engl. touchpad) na [[prijenosno računalo\|prijenosnom računalu]], digitalni audio uređaj, [[mobilni telefon]] i slično. Iako su osrednje plazma kugle uzemljene, one mogu stvoriti male iskre, jer bilo koji vodljivi objekt djeluje kao ploča kondenzatora.<ref name=powerlabs/> S vanjske strane stakla može se stvoriti [[ozon]], nakon par minuta stalnog rada, a znamo da je on štetan za ljude.		Treba biti pažljiv kada stavljamo elektronske uređaje u blizinu plazma kugle, jer visoki napon može stvoriti [[električni naboj]] na uređaju, pa čak i na plastično kučiste. Radio frekventno polje može ometati rad pokretne ploče (engl. touchpad) na [[prijenosno računalo\|prijenosnom računalu]], digitalni audio uređaj, [[mobilni telefon]] i slično. Iako su osrednje plazma kugle uzemljene, one mogu stvoriti male iskre, jer bilo koji vodljivi objekt djeluje kao ploča kondenzatora.<ref name=powerlabs/> S vanjske strane stakla može se stvoriti [[ozon]], nakon par minuta stalnog rada, a znamo da je on štetan za ljude.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-02T00:27:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 00:27
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Plazma kugla'''-->[[Image:Plasma-lamp 2.jpg\|thumb\|200px\|right\|Plazma kugla]]		<!--'''Plazma kugla'''-->[[Image:Plasma-lamp 2.jpg\|thumb\|200px\|right\|Plazma kugla]]
	'''Plazma kugla''' je neobična svjetiljka koja je bila vrlo popularna 1980-tih. Otkrio ju je [[Nikola Tesla]], nakon svojih pokusa s visokofrekventnim strujama u vakuumskoj staklenoj cijevi, dok je istraživao svojstva visokog napona. Nazvao ju je "tinjalica s inertnim plinom".<ref name=pbs>{{~~Citiraj web~~ \|url=http://www.pbs.org/tesla/res/res_art05.html \|title=Experiments with Alternate Currents of High Potential and High Frequency \|first=Nikola \|last=Tesla \|year=1892 \|accessdate=Jul. 26, 2010 }}</ref>		'''Plazma kugla''' je neobična svjetiljka koja je bila vrlo popularna 1980-tih. Otkrio ju je [[Nikola Tesla]], nakon svojih pokusa s visokofrekventnim strujama u vakuumskoj staklenoj cijevi, dok je istraživao svojstva visokog napona. Nazvao ju je "tinjalica s inertnim plinom".<ref name=pbs>{{Citiranje weba \|url=http://www.pbs.org/tesla/res/res_art05.html \|title=Experiments with Alternate Currents of High Potential and High Frequency \|first=Nikola \|last=Tesla \|year=1892 \|accessdate=Jul. 26, 2010 }}</ref>

	==Opis==		==Opis==
	Plazma kugla je obično staklena kugla, iako ima raznih oblika, napunjena mješavinom plinova (obično [[helij]] ili [[neon]], a ponekad [[ksenon]] ili [[kripton]]), pod malim tlakom (ispod 0,01 bar),<ref name=powerlabs>{{~~Citiraj web~~ \|url=http://www.powerlabs.org/plasmaglobes.htm#%C2%A0PRINCIPLE%20OF%20OPERATION: \|title=PowerLabs Plasma Globes Page \|first=Sam \|last=Barros \|year=2002 \|accessdate=Nov. 16, 2009 \|section=Principle of operation}}</ref> kroz koju prolazi visokofrekventna izmjenična struja od oko 35 kHz i 2 do 5 kV, stvorena s visokonaponskim transformatorom. Puno manja kugla iznutra služi kao elektroda. Niti plazme se šire od unutrašnje elektrode do vanjskog stakla. Zrake u početku slijede linije [[električno polje\|električnog polja]], ali se kasnije mijenjaju zbog miješanja plina unutra.		Plazma kugla je obično staklena kugla, iako ima raznih oblika, napunjena mješavinom plinova (obično [[helij]] ili [[neon]], a ponekad [[ksenon]] ili [[kripton]]), pod malim tlakom (ispod 0,01 bar),<ref name=powerlabs>{{Citiranje weba \|url=http://www.powerlabs.org/plasmaglobes.htm#%C2%A0PRINCIPLE%20OF%20OPERATION: \|title=PowerLabs Plasma Globes Page \|first=Sam \|last=Barros \|year=2002 \|accessdate=Nov. 16, 2009 \|section=Principle of operation}}</ref> kroz koju prolazi visokofrekventna izmjenična struja od oko 35 kHz i 2 do 5 kV, stvorena s visokonaponskim transformatorom. Puno manja kugla iznutra služi kao elektroda. Niti plazme se šire od unutrašnje elektrode do vanjskog stakla. Zrake u početku slijede linije [[električno polje\|električnog polja]], ali se kasnije mijenjaju zbog miješanja plina unutra.

	Ukoliko stavimo ruku u blizini stakla, mijenjamo visokofrekventno polje, uzrokujući da jedna zraka seli s unutrašnje kuglice do točke dodira na staklu. Električna struja se stvara unutar svakog vodljivog objekta blizu kugle, jer staklo ne spriječava [[elektromagnetsko polje]], koju stvara električna struja koja teče kroz [[plazma\|plazmu]] (iako staklo kao izolator zaustavlja električnu struju). Staklo djeluje kao izolator u [[električni kondenzator\|električnom kondenzatoru]], koji se stvara između ioniziranog plina i ruke.		Ukoliko stavimo ruku u blizini stakla, mijenjamo visokofrekventno polje, uzrokujući da jedna zraka seli s unutrašnje kuglice do točke dodira na staklu. Električna struja se stvara unutar svakog vodljivog objekta blizu kugle, jer staklo ne spriječava [[elektromagnetsko polje]], koju stvara električna struja koja teče kroz [[plazma\|plazmu]] (iako staklo kao izolator zaustavlja električnu struju). Staklo djeluje kao izolator u [[električni kondenzator\|električnom kondenzatoru]], koji se stvara između ioniziranog plina i ruke.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T04:48:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 04:48
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Plazma kugla'''-->[[Image:Plasma-lamp 2.jpg\|thumb\|200px\|right\|Plazma kugla]]		<!--'''Plazma kugla'''-->[[Image:Plasma-lamp 2.jpg\|thumb\|200px\|right\|Plazma kugla]]
	'''Plazma kugla''' je neobična svjetiljka koja je bila vrlo popularna 1980-tih. Otkrio ju je [[Nikola Tesla]], nakon svojih pokusa s visokofrekventnim strujama u vakuumskoj staklenoj cijevi, dok je istraživao svojstva visokog napona. Nazvao ju je "tinjalica s inertnim plinom".<ref name=pbs>{{~~cite~~ web \|url=http://www.pbs.org/tesla/res/res_art05.html \|title=Experiments with Alternate Currents of High Potential and High Frequency \|first=Nikola \|last=Tesla \|year=1892 \|accessdate=Jul. 26, 2010 }}</ref>		'''Plazma kugla''' je neobična svjetiljka koja je bila vrlo popularna 1980-tih. Otkrio ju je [[Nikola Tesla]], nakon svojih pokusa s visokofrekventnim strujama u vakuumskoj staklenoj cijevi, dok je istraživao svojstva visokog napona. Nazvao ju je "tinjalica s inertnim plinom".<ref name=pbs>{{Citiraj web \|url=http://www.pbs.org/tesla/res/res_art05.html \|title=Experiments with Alternate Currents of High Potential and High Frequency \|first=Nikola \|last=Tesla \|year=1892 \|accessdate=Jul. 26, 2010 }}</ref>

	==Opis==		==Opis==
	Plazma kugla je obično staklena kugla, iako ima raznih oblika, napunjena mješavinom plinova (obično [[helij]] ili [[neon]], a ponekad [[ksenon]] ili [[kripton]]), pod malim tlakom (ispod 0,01 bar),<ref name=powerlabs>{{~~cite~~ web \|url=http://www.powerlabs.org/plasmaglobes.htm#%C2%A0PRINCIPLE%20OF%20OPERATION: \|title=PowerLabs Plasma Globes Page \|first=Sam \|last=Barros \|year=2002 \|accessdate=Nov. 16, 2009 \|section=Principle of operation}}</ref> kroz koju prolazi visokofrekventna izmjenična struja od oko 35 kHz i 2 do 5 kV, stvorena s visokonaponskim transformatorom. Puno manja kugla iznutra služi kao elektroda. Niti plazme se šire od unutrašnje elektrode do vanjskog stakla. Zrake u početku slijede linije [[električno polje\|električnog polja]], ali se kasnije mijenjaju zbog miješanja plina unutra.		Plazma kugla je obično staklena kugla, iako ima raznih oblika, napunjena mješavinom plinova (obično [[helij]] ili [[neon]], a ponekad [[ksenon]] ili [[kripton]]), pod malim tlakom (ispod 0,01 bar),<ref name=powerlabs>{{Citiraj web \|url=http://www.powerlabs.org/plasmaglobes.htm#%C2%A0PRINCIPLE%20OF%20OPERATION: \|title=PowerLabs Plasma Globes Page \|first=Sam \|last=Barros \|year=2002 \|accessdate=Nov. 16, 2009 \|section=Principle of operation}}</ref> kroz koju prolazi visokofrekventna izmjenična struja od oko 35 kHz i 2 do 5 kV, stvorena s visokonaponskim transformatorom. Puno manja kugla iznutra služi kao elektroda. Niti plazme se šire od unutrašnje elektrode do vanjskog stakla. Zrake u početku slijede linije [[električno polje\|električnog polja]], ali se kasnije mijenjaju zbog miješanja plina unutra.

	Ukoliko stavimo ruku u blizini stakla, mijenjamo visokofrekventno polje, uzrokujući da jedna zraka seli s unutrašnje kuglice do točke dodira na staklu. Električna struja se stvara unutar svakog vodljivog objekta blizu kugle, jer staklo ne spriječava [[elektromagnetsko polje]], koju stvara električna struja koja teče kroz [[plazma\|plazmu]] (iako staklo kao izolator zaustavlja električnu struju). Staklo djeluje kao izolator u [[električni kondenzator\|električnom kondenzatoru]], koji se stvara između ioniziranog plina i ruke.		Ukoliko stavimo ruku u blizini stakla, mijenjamo visokofrekventno polje, uzrokujući da jedna zraka seli s unutrašnje kuglice do točke dodira na staklu. Električna struja se stvara unutar svakog vodljivog objekta blizu kugle, jer staklo ne spriječava [[elektromagnetsko polje]], koju stvara električna struja koja teče kroz [[plazma\|plazmu]] (iako staklo kao izolator zaustavlja električnu struju). Staklo djeluje kao izolator u [[električni kondenzator\|električnom kondenzatoru]], koji se stvara između ioniziranog plina i ruke.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-26T22:14:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Image:Plasma-lamp 2.jpg|thumb|200px|right|Plazma kugla]]
'''Plazma kugla''' je neobična svjetiljka koja je bila vrlo popularna 1980-tih. Otkrio ju je [[Nikola Tesla]], nakon svojih pokusa s visokofrekventnim strujama u vakuumskoj staklenoj cijevi, dok je istraživao svojstva visokog napona. Nazvao ju je "tinjalica s inertnim plinom".<ref name=pbs>{{cite web |url=http://www.pbs.org/tesla/res/res_art05.html |title=Experiments with Alternate Currents of High Potential and High Frequency |first=Nikola |last=Tesla |year=1892 |accessdate=Jul. 26, 2010 }}</ref>

==Opis==
Plazma kugla je obično staklena kugla, iako ima raznih oblika, napunjena mješavinom plinova (obično [[helij]] ili [[neon]], a ponekad [[ksenon]] ili [[kripton]]), pod malim tlakom (ispod 0,01 bar),<ref name=powerlabs>{{cite web |url=http://www.powerlabs.org/plasmaglobes.htm#%C2%A0PRINCIPLE%20OF%20OPERATION: |title=PowerLabs Plasma Globes Page |first=Sam |last=Barros |year=2002 |accessdate=Nov. 16, 2009 |section=Principle of operation}}</ref> kroz koju prolazi visokofrekventna izmjenična struja od oko 35 kHz i 2 do 5 kV, stvorena s visokonaponskim transformatorom. Puno manja kugla iznutra služi kao elektroda. Niti plazme se šire od unutrašnje elektrode do vanjskog stakla. Zrake u početku slijede linije [[električno polje|električnog polja]], ali se kasnije mijenjaju zbog miješanja plina unutra.

Ukoliko stavimo ruku u blizini stakla, mijenjamo visokofrekventno polje, uzrokujući da jedna zraka seli s unutrašnje kuglice do točke dodira na staklu. Električna struja se stvara unutar svakog vodljivog objekta blizu kugle, jer staklo ne spriječava [[elektromagnetsko polje]], koju stvara električna struja koja teče kroz [[plazma|plazmu]] (iako staklo kao izolator zaustavlja električnu struju). Staklo djeluje kao izolator u [[električni kondenzator|električnom kondenzatoru]], koji se stvara između ioniziranog plina i ruke.

==Moguće opasnosti==
[[File:Energy Arc (central electrode of a Plasma Lamp).jpg|right|thumb|Centralna elektroda plazma kugle]]
Treba biti pažljiv kada stavljamo elektronske uređaje u blizinu plazma kugle, jer visoki napon može stvoriti [[električni naboj]] na uređaju, pa čak i na plastično kučiste. Radio frekventno polje može ometati rad pokretne ploče (engl. touchpad) na [[prijenosno računalo|prijenosnom računalu]], digitalni audio uređaj, [[mobilni telefon]] i slično. Iako su osrednje plazma kugle uzemljene, one mogu stvoriti male iskre, jer bilo koji vodljivi objekt djeluje kao ploča kondenzatora.<ref name=powerlabs/> S vanjske strane stakla može se stvoriti [[ozon]], nakon par minuta stalnog rada, a znamo da je on štetan za ljude.

==Povijesne činjenice==
[[Nikola Tesla]] je opisao plazma kuglu u svom patentu U.S. Patent 0,514,170 (“Tinjajuće električno svjetlo”). Tesla je napajao plazma kuglu s visokofrekventnim strujama sa [[Teslin transformator|Teslinog transformatora]] i time stvorio sjajne zrake. <ref name=powerlabs/>
Danas široko rasprostranjenu modernu inačicu Teslina osnovnog modela, dizajnirao je Bill Parker 1970-ih.
==Primjena==
Plazma kugla se uglavnog koristi kao novitetna igračka zbog svojih neobičnih svjetlosnih efekata i koristeći trik da se oni mijenjaju dodirom ruke. Ne koristi se kao rasvjeta. Ipak, u zadnje se vrijeme u prodaji može naći plazma kugla sa spojem istim kao i u normalne električne žarulje. <ref>[http://gizmodo.com/327065/plasma-ball-night-light-makes-us-nostalgic-for-bed-wetting Plasma Ball Night Light Makes Us Nostalgic For Bed Wetting], gizmodo.com, 2007-11-27</ref><ref>[http://www.4physics.com/catalog/product_info.php/cPath/28/products_id/364 Plasma Night Light], 4physics.com, 2010-02-17</ref>

==Izvori==
{{izvori|3}}

[[Kategorija:Agregatna stanja]]