Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

2026-03-08T21:06:08Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 21:06
Redak 61:		Redak 61:
	* Maurizio Würtz, Nadio Repetto: : ''Wale & Delphine. Biographie der Meeressäuger''. Jahr, Hamburg 1998. {{ISBN\|3-86132-264-1}}.		* Maurizio Würtz, Nadio Repetto: : ''Wale & Delphine. Biographie der Meeressäuger''. Jahr, Hamburg 1998. {{ISBN\|3-86132-264-1}}.

	~~{{Wikivrste\|Balaenoptera musculus}}~~

	[[Kategorija:Kitovi]]		[[Kategorija:Kitovi]]

Suradnik10 u (test) 22:16, 8. siječanj 2026.

2026-01-08T22:16:51Z

←Starija inačica		Inačica od 8. siječanj 2026. u 22:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Plavetni kit'''-->{{Izdvojeni članak\|listopad 2005.}}~~
	{{Taksokvir \| boja = pink		{{Taksokvir \| boja = pink
	\| naziv = Plavetni kit		\| naziv = Plavetni kit

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T11:19:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Izdvojeni članak|listopad 2005.}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Plavetni kit
| slika = Bluewhale877.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Najveća životinja na svijetu
| status = EN
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| subclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]]
| ordo = [[Kitovi|Cetacea]]
| subordo = [[Kitovi usani|Mysticeti]]
| familia = [[Brazdasti kitovi|Balaenopteridae]]
| genus = ''[[Balaenoptera]]''
| species = '''''B. musculus'''''
| dvoimeno = ''Balaenoptera musculus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]]
| karta_raspon = Cypron-Range Balaenoptera musculus.svg
| karta_raspon_širina = 240px
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost plavetnoga kita
}}

'''Plavetni kit''' ili '''plavi kit''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Balaenoptera musculus'') spada u porodicu [[brazdasti kitovi|brazdastih kitova]] koji su dio podreda [[kitovi usani|kitova usana]]. On je [[sisavci|sisavac]] potpuno prilagođen stalnom životu u vodi, i najveća životinja koja je uopće postojala na Zemlji.

== Osobine ==

Plavetni kitovi su prosječno dugački oko 26 m, a populacija koja živi na [[južna polutka|južnoj polutki]] je u pravilu krupnija od one koja živi na [[sjeverna polutka|sjevernoj polutki]]. Pojedine životinje su često dugačke oko 30 m, a najveći znanstvenom metodom izmjereni plavetni kit bio je dugačak 33,58 m)<ref>Brown 1995.</ref>. Plavetni kitovi mogu težiti do 200 tona. Oni su najveći ikad živući organizmi na kugli zemaljskoj prema sadašnjim saznanjima.

Plavetni kit je hidrodinamičke, vitke građe i plavo-sive (sinje) je boje. Leđna [[peraja]] mu je u odnosu na tijelo sićušna, i dosiže visinu od jedva 30-tak centimetara. U ustima ima sa svake strane 300-400 usi (izrasline građene od [[keratin]]a, tvari od kojih su građeni nokti i kosa). Usi su mu crne boje i dugačke između 50 i 100 cm a služe filtriranju [[plankton]]a iz ogromnih količina morske vode koju uzima u usta i odmah, filtriranu, jezikom istiskuje iz usta. Srce u odrasle jedinke je teško oko jedne tone, a njegova [[aorta]] je tako velika da bi kroz njih čovjek mogao plivati.

[[1966.]] je opisan [[patuljasti plavi kit]] (''B. m. brevicauda'') kao njegova podvrsta. Smatra se da doseže najviše 24 m, jer mu je dio tijela iza leđne peraje nešto kraći. Međutim, neki [[zoolog|zoolozi]] sumnjaju u stvarno postojanje te podvrste i konkretni primjerak smatraju samo relativno mladom životinjom.

== Rasprostranjenost ==

Plavetni, ili kako ga još zovu, plavi kit, pojavljuje se u svim svjetskim morima, krećući se od visokih do niskih [[zemljopisna širina|zemljopisnih širina]] i natrag. Zimu provode u umjerenim i subtropskim morima, a ljeto u polarnim. Nekada je oko 90 % svih plavetnih kitova živjelo na [[južna polutka|južnoj polutki]]. Smatra se dokazanim, da plavetni kitovi nikada ne prelaze [[ekvator]], i da oni sa sjeverne ostaju uvijek na sjevernoj, i obratno, jednako tako, populacija s južne ne dolazi na [[sjeverna polutka|sjevernu polutku]].

== Način života ==

Kao svi [[kit usan|kitovi usani]] i plavetni se kit hrani [[plankton]]om koji filtrira iz [[morska voda|morske vode]]. Pri tome, prednost daje sićušnim [[Rakovi|račićima]]. Lovi pretežno na dubini od stotinjak metara. Procjenjuje se, da tijekom ljetnih mjeseci, kada se jedino hrani, jedan plavi kit dnevno pojede oko 40 milijuna račića u ukupnoj težini od oko tri i pol tone. Tijekom zimskih mjeseci uopće ne jede i živi od svojih masnih rezervi. Plivanjem postiže brzinu do 30 km/sat.
[[Datoteka:BlueWhaleWithCalfDiving.jpg|mini|250px|desno|Ženka s mladuncem pri zaranjanju]]

Ženka plavetnoga kita skotna je 11 mjeseci, a mladunče se rađa dugačko oko 7 m i bude teško oko 2,5 tone. Radi poroda, ženka odlazi u područja umjerene ili subtropske [[klima|klime]]. Ovo zato, jer tek rođeni mladunac još nema naslagu masnoće neophodne za zaštitu od hladnoće polarnih mora. Dojenje mladunca traje 6-7 mjeseci, i za to vrijeme naraste do oko 13 m i dobije odgovarajući sloj masnog tkiva pa može slijediti majku u sjevernija, hranidbena područja. Nevjerojatno je da majka svo to vrijeme ne jede, a doji dnevno i do 100 litara (neki stručnjaci vjeruju da količina mlijeka koje mladunče siše iznosi do 150 litara) vrlo masnog [[mlijeko|mlijeka]] koristeći pri tome isključivo vlastite zalihe [[masno tkivo|masnog tkiva]].

Očekivani životni vijek plavetnih kitova je oko 90 godina.

== Lov na kitove i njihova zaštita ==
'''
Dok se u ranijim stoljećima plavetne kitove nije lovilo zbog njihove brzine i težine, od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ih se počelo redovno loviti. Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] izlovljeno je oko 350.000 plavih kitova. Na [[južna polutka|južnoj polutki]] nastala su prava naselja za lovce i prerađivače kitova koja su za vrijeme sezone lova na kitove kipila od života i užurbanog rada. Izvan sezone, naselja bi opustjela. Posljedica takvog intenzivnog izlova bio je veliki pad ulova nakon [[1930.]] godine, jer plavetnih kitova gotovo da više nije ni bilo. Pa ipak, tek [[1966.]] su stupile na snagu međunarodne odredbe o zaštiti.

Prije razdoblja velikoga lova na kitove, svjetskim morima plivalo je oko 200.000 jedinki plavetnoga kita, od čega gotovo 90 % u južnim morima. Danas usprkos zaštiti koja sad traje već gotovo 40 godina ukupna [[populacija]] te vrste broji samo nekoliko tisuća jedinki. Točan obuhvat populacije je vrlo teško utvrditi. Kako do sada nije primijećen oporavak brojnog stanja tih kitova, neki stručnjaci smatraju da je ukupna populacija premala da bi mogla ponovo narasti˙(vidi [[genetsko usko grlo]]).

==Izvori==
{{izvori}}

==Literatura==
* S. G. Brown: ''Balaenoptera musculus (Linnaeus 1758.) - Blauwal'', u Jochen Niethammer, Franz Krapp (izdavač): ''Handbuch der Säugetiere Europas. Band 6: Meeressäuger, Teil I Wale und Delphine – Cetacea, Teil IB: Ziphidae, Kogiidae, Physeteridae, Balaenidae, Balaenopteridae.'' Aula-Verlag Wiesbaden 1995. {{ISBN|3-89104-560-3}}.
* Mark Carwardine: ''Wale und Delfine in europäischen Gewässern''. Delius Klasing Bielefeld 2003. {{ISBN|3-7688-1456-4}} (Vrlo kvalitetan vodič).
* Ralf Kiefner: ''Wale & Delfine weltweit. Pazifischer Ozean, Indischer Ozean, Rotes Meer, Atlantischer Ozean, Karibik, Arktis, Antarktis''. Jahr-Top-Special-Verlag, Hamburg 2002. {{ISBN|3-86132-620-5}} (Vodič časopisa o ronjenju, vrlo detaljan).
* Randall R. Reeves u.a: ''See Mammals of the world. A complete guide to whales, dolphins, seals, sea lions and sea cows''. A&C Black, London 2002. {{ISBN|0-7136-6334-0}} (Vodič s brojnim fotografijama).
* Daniel Robineau u.a. (Hrsg.): ''Meeressäuger. Wale und Delphine'' (''Handbuch der Säugetiere Europas'', Bd. 6, Teil 1A). AULA-Verlag, Wiesbaden 1994. {{ISBN|3-89104-559-X}} (detaljizirana stručna knjiga).
* Maurizio Würtz, Nadio Repetto: : ''Wale & Delphine. Biographie der Meeressäuger''. Jahr, Hamburg 1998. {{ISBN|3-86132-264-1}}.

{{Wikivrste|Balaenoptera musculus}}

[[Kategorija:Kitovi]]

Plavetni kit - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

Suradnik10 u (test) 22:16, 8. siječanj 2026.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica