WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T04:48:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Lokacijska karta+| Hrvatska2| width=400| float=right
| caption=Prijedlog podjele okupiranih područja Republike Hrvatske, prema Planu Z-4:<br>{{Obojani okvir|#008080}} Srpski entitet u Hrvatskoj<br>{{Obojani okvir|#ff7f74}} Povratak u sastav Hrvatske<br>{{Obojani okvir|#bf7fb4}} Povratak u sastav Hrvatske za 2 godine
| overlay_image =Z-4 Plan.svg
| places =
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Benkovac]] | lat=44.03 | long=15.61 | label_size=75 | marksize=6| position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Okučani]] | lat=45.25 | long=17.2 | label_size=75 | marksize=6| position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Zagreb]] | lat=45.815879 | long=15.978241 | label_size=75 | marksize=6| position=top}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Zadar]] | lat=44.12 | long=15.24 | label_size=75 | marksize=6| position=left}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Osijek]] | lat=45.560218 | long=18.677444 | label_size=75 | marksize=6| position=left}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Županja]] | lat=45.073046 | long=18.695752 | label_size=75 | marksize=6 | position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Vukovar]] | lat=45.349733 | long=19.001541 | label_size=75 | marksize=6| position=right}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Split]] | lat=43.5 | long=16.43 | label_size=75 | marksize=6| position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Slunj]] | lat=45.11 | long=15.58 | label_size=75 | marksize=6| position=left}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Sisak]] | lat=45.4746268 | long=16.3557017 | label_size=75 | marksize=6| position=right}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Knin]] | lat=44.039619 | long=16.195780 | label_size=75 | marksize=6| position=right}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Nacionalni park Plitvička jezera|''NP Plitvička jezera'']] | lat=44.8798702 | long=15.60908 | label_size=75 | marksize=6| position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka|Hrvatska2| label=[[Glina]] | lat=45.33 | long=16.08 | label_size=75 | marksize=6| position=left}}
}}
'''Plan Z-4''' naziv je za ''Nacrt sporazuma o [[RSK|Krajini]], [[Slavonija|Slavoniji]], Južnoj [[Baranja|Baranji]] i Zapadnom [[Srijem]]u'', kojeg su izradili veleposlanici zemalja Kontaktne skupine: [[SAD]]-a, [[Rusija|Rusije]], [[Europska zajednica|EZ]]-a i [[UN]]-a (koje su se sastajale u [[Zagreb]]u u ruskom veleposlanstvu od 22. ožujka 1994.,<ref>http://domovinskirat.xtreemhost.com/reintegracija/pregovori.html</ref><ref>[[Davor Marijan]], "Oluja", Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-7439-08-8}}, str. 401.</ref> stoga [[Engleski jezik|eng]]. ''Zagreb Four talks'' – Z-4) koji je predstavljen krajem siječnja [[1995.]] godine.

== Sadržaj plana ==

Plan Z-4 predviđao je reintegraciju okupiranih područja u sastav [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] s time da bi ta područja osim Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema uživala vrlo visoku autonomiju, a to bi se područje zvalo Srpska krajina.<ref name="RSK">Uspon i pad "Republike Srpske Krajine", (priredio Davor Pauković), Zagreb, 2005.</ref> Iz Plana Z-4 proizlazilo je da bi Srpska krajina bila gotovo potpuno samostalan entitet u sklopu Republike Hrvatske, ali bez [[Subjekti međunarodnog prava|međunarodnog subjektiviteta]], odnosno „država u državi”.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2005%5C04%5C16%5C31A31.PDF ''PLAN Z-4: HRVATSKA TREBALA PRIZNATI RSK'', Vjesnik, 16. 4. 2005.]</ref>

Prema Planu Z-4 autonomna Srpska krajina imala bi [[parlament|zakonodavno tijelo]], predsjednika, vladu i sudove. Imala bi [[policija|policiju]], ali ne i vojsku. Također bi postojao i poseban ustavni sud. Krajina bi uživala potpunu autonomiju na područjima [[gospodarstvo|gospodarstva]], socijalne politike, [[kultura|kulture]], [[porez|oporezivanja]], [[turizam|turizma]], [[energetika|energetike]], zaštite okoliša itd., dok bi u nadležnosti [[Vlada Republike Hrvatske|hrvatske Vlade]] ostali vanjski poslovi, obrana, državljanstvo, međunarodna trgovina, financije itd. Krajina bi imala svoju posebnu novčanu jedinicu, njezini stanovnici imali bi pravo na dvojno državljanstvo (hrvatsko i SRJ), a imala bi i mogućnost održavanja međunarodnih veza i sklapanja [[međunarodni ugovor|međunarodnih ugovora]] (osobito sa SRJ i Republikom Srpskom na području obrazovanja, kulture i turizma). Stanovnici Krajine sudjelovali bi na izborima za [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike Hrvatske]] i [[Hrvatski sabor]] u kojemu bi imali svoje predstavnike, a mogli bi biti ministri, suci i drugi državni dužnosnici.<ref name="RSK" />

Glavni tvorac i najdosljedniji zagovornik plana Z-4 bio je američki veleposlanik [[Peter Galbraith]]. Prema [[David Owen|Davidu Owenu]] osnova plana Z-4 postavljena je već u [[Ženeva|Ženevi]] sredinom 1994. nacrtom prema kome se osiguravao “''najveći mogući stupanj autonomije Krajini, te postupna predaja vlasti od strane Srba hrvatskim vlastima, najprije u zapadnoj Slavoniji, a zatim i u istočnoj Slavoniji nakon uprave UN-a za područje UNPA sektora Istok.''”<ref name="Bing">[http://hrcak.srce.hr/file/42841 Albert Bing, ''Put do Erduta. Položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici 1994.-1995. i reintegracija hrvatskog Podunavlja'', Scrinia Slavonica, Vol.7 No.1 Rujan 2007.]</ref>

Peter Galbraith je na temelju američkih obavještajnih podataka iznosio procjene da Hrvatska nema velike izglede da oružanom silom oslobodi svoja okupirana područja, dapače da bi u takvom položaju najvjerojatnije doživjela teški vojni poraz. Osim s predstavnicima vlasti, iznio je prije javnog iznošenja plana Z-4 njegove osnovne prijedloge i predstavnicima hrvatske oporbe.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/24176-hrvati-su-brzo-sve-zaboravili-i-poceli-nagradivati-izdajnike-posljedice-toga-osjecamo-i-danas.html|title=Kako smo mogli dva puta izabrati Mesića za predsjednika, Karamarka za predsjednika HDZ-a, Jakovčića za svoga zastupnika u EU parlamentu...?|author=Joško Buljan|date=14. lipnja 2016.|work=|language=|publisher=Hrvatski tjednik|accessdate=10. prosinca 2018.}}</ref>

O Planu Z-4 nije se ni pregovaralo. Odbor za mirnu reintergraciju hrvatskih okupiranih područja na saborskom zasjedanju 6. ožujka zaključio je da je plan za Hrvatsku neprihvatljiv. Nešto ranije Odbor za ustav konstatirao je da je plan suprotan hrvatskom Ustavu koji se protivi federalizaciji i konfederalizaciji Hrvatske. Hrvatska je načelno prihvatila plan kao polazište za pregovore s pobunjenim hrvatskim Srbima, dok istodobno pobunjeničko rukovodstvo iz Knina nije ni željelo primiti plan od 53 stranice i nekoliko aneksa, a srbijanski predsjednik [[Slobodan Milošević|Milošević]] nije čak želio ni primiti četvoricu veleposlanika.<ref>[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199502/50202-001-pubs-zag.htm Apsurdi oko Z-4]</ref>

Na srpskoj strani – tj. u [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviji]], [[Republika Srpska Krajina|Republici Srpskoj Krajini]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] – sazrela je nakon višegodišnjih međunarodnih gospodarskih sankcija i teške gospodarske krize svijest da je njihova snaga sve manja, dok snaga ratnih neprijatelja raste. Radikalni elementi koji su pokrenuli rat nisu bili sposobni za međusobni dogovor o nekom mirnom okončavanju rata i bili su svakog dana u sve jačoj međusobnoj zavadi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=|first=dr.sc. Nikica Barić|authorlink=|coauthors=|title=PressReader.com – Your favorite newspapers and magazines.|url=https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/20190805/282424170838471|date=5. kolovoza 2019.|year=|month=|journal=Večernji list|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2019-08-05}}</ref>

U slučaju Miloševića, primjena načela plana Z-4 zasigurno bi rezultirala preispitivanjem statusa [[Kosovo|Kosova]] (te, moguće, [[Vojvodina|Vojvodine]], pa čak [[Sandžak]]a), odnosno mogućom restauracijom autonomnih pokrajina i težnji k nezavisnosti (Kosovo), što bi – uz posljedice po status Srbije koje srbijansko vodstvo nije smatralo prihvaljivima – neminovno vodilo detronizaciji srpskoga vođe.<ref name="Bing" />

Tadašnji veleposlanik [[Rusija|Rusije]] u Republici Hrvatskoj Leonid Kerestedžijanc, koji je i sam imao znatnu ulogu u pripremi Plana Z-4, prenosi da ga je tadašnji ministar vanjskih poslova Rusije Andrei Kozyrev informirao kako međunarodna zajednica ozbiljno stoji iza plana Z-4 i smatra ga uvodom u sličan plan za [[Kosovo]]. Kerestedžijanc ocjenjuje da je takva informacija došla i do Slobodana Miloševića, što je odredilo neuspjelu sudbinu Plana.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/arhiva/rusija-je-bila-na-strani-hrvatske/3843537/|title=Rusija je bila na strani Hrvatske|author=|date=17. veljače 2007.|work=|language=|publisher=Jutarnji list|accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* {{jezikk|en}} [https://www.liverpool.ac.uk/library/sca/colldescs/owen/boda/sp10a.pdf Nacrt sporazuma o Krajini, Slavoniji, Južnoj Baranji i Zapadnom Srijemu – I. dio] ([https://web.archive.org/web/20110927133423/http://sca.lib.liv.ac.uk/collections/owen/boda/sp10a.pdf])] i [https://www.liverpool.ac.uk/library/sca/colldescs/owen/boda/sp10b.pdf II. dio] ([https://web.archive.org/web/20110927133450/http://sca.lib.liv.ac.uk/collections/owen/boda/sp10b.pdf])

[[Kategorija:Domovinski rat]]

Plan Z-4 - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica