Suradnik10 u (test) 00:46, 8. travanj 2025.

2025-04-08T00:46:35Z

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 00:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Plaški'''-->~~{{Infookvir općina \|		{{Infookvir općina \|
	ime = Plaški\|		ime = Plaški\|
	grb = sin escudo.svg\|		grb = sin escudo.svg\|
Redak 208:		Redak 208:
	{{Mrva-općina}}		{{Mrva-općina}}

	{{~~Naselja u sastavu općine~~ Plaški}}		{{Plaški}}
	{{GiO KŽ}}		{{GiO KŽ}}
	[[Kategorija:Općine u Karlovačkoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Karlovačkoj županiji]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

2025-04-06T17:43:43Z

Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 17:43
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Plaški'''-->{{~~Općina~~ \|		<!--'''Plaški'''-->{{Infookvir općina \|
	ime = Plaški\|		ime = Plaški\|
	grb = sin escudo.svg\|		grb = sin escudo.svg\|

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T02:26:29Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 02:26
Redak 204:		Redak 204:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat}}~~

	{{Mrva-općina}}		{{Mrva-općina}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:09:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina |
ime = Plaški|
grb = sin escudo.svg|
županija = {{ZD+X/HŽ|KAŽ}} |
broj stanovnika = 2292|
površina = 157,42|
naselja = |
načelnik = Pero Damjanović ([[SDP]]) |
poštanski broj = 47304 Plaški|
z. širina = 45.07|
z. dužina = 15.36|
}}

'''Plaški''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]].

== Zemljopis ==
Plaški je zemljopisno smješten u Plaščanskoj dolini, koja je dio [[Ogulinsko-plaščanska dolina|Ogulinsko-plaščanske doline]]. Ova dolina pripada [[Gorska Hrvatska|Gorskoj Hrvatskoj]], ali u užem smislu ne pripada ni [[Lika|Lici]] ni [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], iako je Plaški više naselje ličkog tipa, a [[Ogulin]] grad blizak Gorskom kotaru. Dakle, prema nekima, Gorska Hrvatska sastoji se od Like, Gorskog kotara i Ogulinsko-plaščanske doline. Plaški je 27 kilometara udaljen od regionalnog centra Ogulina, u kojem se nalaze sve važnije administrativne, zdravstvene i kulturne institucije. Plaščanska općina sastavljena je od osam naselja: Plaški, Janja Gora, Latin, Lapat, Pothum Plaščanski, Međeđak, Kunić i Jezero I (dio), od kojih je najveći Plaški u kojem se nalaze i općinske institucije. Općina graniči sa susjednim općinama: [[Josipdol]] i [[Saborsko]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Plaski22.JPG|mini|desno|Centar Plaškog]]
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] općina Plaški je imala 2.292 stanovnika, od kojih 48.4 % Hrvata i 46.0 % Srba. Najmnogobrojnija vjerska zajednica je Katolička crkva s 48.3 %, a Pravoslavna ima značajnih 45.6 %. Naselje Plaški ima 1.469 stanovnika.

===Plaški (naseljeno mjesto)===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Plaški'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2001.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1961.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|807 (54,93%)
|64 (2,81%)
|76 (3,35%)
|147 (6,61%)
|118 (6,52%)
|-
|'''Srbi'''
|587 (39,95%)
|2.074 (91,32%)
|1.961 (86,69%)
|1.948 (87,66%)
|1.639 (90,65%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0
|67 (2,95%)
|206 (9,10%)
|59 (2,65%)
|29 (1,60%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|75 (5,10%)
|66 (2,90%)
|19 (0,83%)
|68 (3,06%)
|22 (1,21%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''1.469'''
|'''2.271'''
|'''2.262'''
|'''2.222'''
|'''1.808'''
|}

===Izvor===

* CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

== Uprava ==
Do novog ustrojstva lokalne uprave ovo područje je pripadalo općini [[Ogulin]].<br>


== Povijest ==

Godine 33-35. g. prije Krista [[Rimljani]] predvođeni budućim carem Oktavijanom [[August|Augustom]] pobijedili u bici s [[Japodi]]ma koja se je vodila ili na brdu Trojvrhu istočno od Plaškog ili na lokalitetu Čakovca u susjednoj općine [[Josipdol]]. U Plaškom su pronađeni ostaci antičkog novca, što upućuje na nesumnnjivu nastanjenost ovog kraja još u [[antika|antici]].

Povijesno ime Plaški vrlo je rano zapisano u starim hrvatskim ispravama, kao Plas, Plasy, Plazy. Što u prijevodu znači ravna plodna njiva. Ime Plaški prvi put se u sačuvanim dokumentima spominje sredinom [[1163.]] u dokumentima [[Splitska nadbiskupija|Splitske nadbiskupije]]. Drugi spomen datira iz [[1185.]] prigodom osnutka nove, [[Krbavska biskupija|Krbavske biskupije]] kojoj je pripala plaščanska župa. Do [[1193.]] [[Plaščanska županija|plaščanska]] je županija (comitatus Plazy) bila posebna upravna oblast, a tada je postala dijelom županije modruške te dospjela pod vlast plemenitaške obitelji [[Frankopani|Frankopana]]. [[Plaški (stari grad)|Stari utvrđeni grad Plaški]] nalazio se u podnožju Plaške glave, a sagrađen je krajem [[12. stoljeće|12.]] ili početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] kao frankopanska utvrda. U ime Frankopana Plaščanskom su dolinom upravljali plemići [[Zebić]]i (po kojima se do danas zove jedan dio Plaškoga), njihovi vjerni vazali. U ispravi kneza Bernardina Frankopana iz [[1500.]] godine Plaški se spominje kao protuturska utvrda podložna njegovoj vlasti. Isti status imala je i Lička Jesenica, koja danas pripada susjednoj općini [[Saborsko]]m.

Status Plaškog kao obrambene utvrde ponavlja se i u dokumentu iz [[1551.]] godine. [[Ogulin]] se u tom dokumentu navodi kao jedno od četiriju središta [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Vojna krajina|Vojne Krajine]], a Plaški kao njemu pripadajuća utvrda.

Pred naletima i pljačkanjima [[Osmansko Carstvo|turske]] vojske krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]], i neposredno pred [[Krbavska bitka|Krbavsku bitku]] [[1492.]] godine, Plaški biva opljačkan od [[Jakub-paša|Jakub-paše]]. Mjesto ostaje pusto poput poznatije utvrde [[Modruš]]a.

Odlukom Ratnog vijeća u [[Graz]]u, dopušta se [[Vlasi|Vlasima]] naseljavanje na ovaj prostor iz krajeva današnje [[Srbija|Srbije]]. [[Srbi]] se nastanjuju na područje Plaškog organizirano u tri navrata, godina [[1609.]], [[1639.]] i [[1666.]] dok Ličku Jesenicu nastanjuju [[1690.]] godine. Srbi su povijesti i kulturnom životu Plaškog dali neizbrisiv pečat, posebice nakon osnivanja [[Gornjokarlovačka eparhija|Gornjokarlovačke eparhije]].

Obrambena kula u Plaškom, uz koju se razvijalo staro naselje zvano Plasi (Plasy, Plazy) sagrađena je [[1663.]] godine. Bila je četverostrana. Dao ju je sagraditi [[Petar Zrinski]]. Prema Stieru, to je bio crkveni [[zvonik]] preinačen u obrambenu kulu.<ref name="Nadilo691">[http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-54-2002-11-06.pdf Časopis Građevinar] Branko Nadilo: ''Utvrde. Pregled utvrda južnog Korduna i ruševine Cetingrada'', 54 (2002) 11, str. 691 </ref>

U sklopu ogulinske pješačke pukovnije od sredine [[18. stoljeće|18. stoljeća]] djeluje i Plaščanska, uz Tounjsku i Ogulinsku kapetaniju. Plaščanski doseljeni Srbi nazivani još i [[Vlasi]]ma i [[Rašani]]ma, pravoslavne odnosno grkonesjedinjene vjere, imali su vojničku obvezu i bili su vojna snaga u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]].

Grčko-istočna Gornjokarlovačka eparhija osnovana je [[1711.]] godine. Prvo sjedište bio joj je [[manastir Gomirje]] kod Ogulina, a od [[1721.]] do [[1941.]], dakle punih 220 godina, Plaški. Prva pravoslavna eparhija osnovana je oko [[1700.]] godine, a srpsko-pravoslavna crkvena općina u Plaškom djeluje i danas. Sabornu crkvu odnosno katedralu Vavedenja Presvete Bogorodice izgradio je vladika, odnosno episkop, [[Danilo Jakšić]], od [[1756.]] do [[1763.]] godine. Vladikin dvor izgrađen [[1784.]] je zapaljen u doba NDH, a ruševine do kraja srušene 1970-ih odlukom komunističkih vlasti.

Katolička kapelanija osnovana je [[1769.]] pod nazivom [[sv. Antun Padovanski|sv. Antun Padovanskog]]. Zbog malog broja katolika brigu je isprva o katolicima Plaškog vodio župnik [[Saborsko]]g. Katolička crkvica sv. Ane zamijenila je onu sv. Antuna Padovanskog oko [[1835.]] koja služi kao župna crkva i danas.

Od 1744. godine u Plaškom djeluje grčko-istočna crkvena škola, a osnova se i [[crkveni sud]]. 1773. godine, kad je izišla naredba o osnivanju škola u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] Plaški je već imao školu.

[[1881.]], nakon ostavke bana [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], [[Vojna krajina]] se razvojačuje i priključuje [[Banska Hrvatska|Banskoj Hrvatskoj]]. Tada [[Ogulin]] postaje glavnim gradom [[Modruško-riječka županija|Modruško-riječke županije]], a Plaški jedna od devet općina ogulinskog kotara te županije.

Ogulinci su [[23. listopada]] [[1918.]] na ulicama izvikivali parole za ujedinjenje [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]]. [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] osnovana je šest dana kasnije, a [[1. prosinca]] [[1918.]] ujedinjena sa [[Srbija|Srbijom]] u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]].

U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] mnogi su političari bili nepodobni, posebnice [[komunisti]]. U Plaškom su tridesetih godina djelovali sa 9 članova [[KPJ]] i 5 članova komunističke mladeži. Prema knjizi ''Općina Ogulin'' skupine autora izdane pred [[Domovinski rat]], u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] 1936.-1939. sudjelovali su na komunističkoj strani iz [[Saborsko]]g Nikola Krizmanić, a iz Plaškog Mane i Stevo Šupica.

Od samog osnivanja [[ustaše|ustaške]] i profašističke [[NDH]], u travnju [[1941.]] godine, [[antifašizam|antifašistički]] otpor ustaškom režimu koji je ubijao [[Židovi|Židove]], [[Romi|Rome]] i Srbe, a po uzoru na Nijemce mnoge zatvarao u [[konc-logor]]e smrti, bio je jak na području Plaškog. . Na području Plaškog djelovali su [[partizani|partizanski]] zborovi nazvani po mjestima ''Vera'', ''Kunić'' i ''Hum'', dok su ćelije Komunističke partije bile Plaški, Lapat i Kunić. [[6. travnja]] 1943. iz Plaškog odlaze i posljednji [[Italija|talijanski]] vojnici.

Povijesni važan događaj za Plaški dogodio se [[12. listopada|12]] - [[15. listopada]] [[1943.]], kada je u Domu kulture, nekada Domu [[ZAVNOH]]-a, održano [[2. zasjedanje ZAVNOH-a|II. zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]]. Predsjedao mu je pjesnik, i antifašist [[Vladimir Nazor]]. Na tom su povijesnom zasjedanju potvrđene odluke o priključenju nepravedno oduzetih 1920., 1924. i 1941. hrvatskih krajeva [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Istra|Istre]], i grada [[Zadar|Zadra]]. Spomenik ovom velikanu hrvatske povijesti srušili su Srbi 1990-ih, a oko njegovog ponovnog postavljanja digla se medijska prašina jer su to ponovno 2003. učinili [[SDSS]] i Radmila Medaković, bivša načelnica općine. Na tom zasjedanju je odlučeno da je Hrvatska država hrvatskog i srpskog naroda kao ravnopravnih naroda.

[[1. siječnja]] [[1944.]] od dotadašnjih partizanskih jedinica ustrojena je Plaščanska brigada Kordunskog korpusa, koja je pridonijela oslobođenju mjesta.

Pravoslavna saborna crkva, katedrala, Vavedenja Presvete Bogorodice obnovljena je [[1906.]] kada je poprimila današnji izgled. 1733. godine izgrađeno je [[barok]]no svetište, a ikonostas je 1907. naslikao hrvatski slikar [[Ivan Tišov]]. Ubojstvom pravoslavnog vladike Save Trlajića, kojeg je SPC proglasila svetim mučenikom Savom Gornjokarlovačkim, od strane ustaša, Plaški je prestao biti središtem Eparhije.

Prije rata 1991-1995 djelovala je u Plaškom tvornica sulfatne celuloze ''Simo Dimić''. Bila je to jedina tvornica krajftjajner papira u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Djelovalo je i ugašeno kino ''Hum''.

Nažalost, ni Plaški nisu zaobišla ratna zbivanja u Hrvatskoj.

Plaški je oslobođen u [[Operacija Oluja|Operaciji Oluja]] 5. kolovoza 1995. Po [[Operacija Oluja|Oluji]] prazne kuće nastanjuju Hrvati prognani iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]], posebice Hrvati [[Banja Luka|Banje Luke]] i sjeverozapadne Bosne, ali i mnogi Hrvati koji su tako našli način da riješe svoje stambene probleme. Mnogi su otišli dalje trbuhom za kruhom, ali mnogi i danas, unatoč velikoj nezaposlenosti žive u Plaškom.

U posljednje vrijeme vratio se velik broj domicilnih Srba. Ovdje danas djeluje [[Srpski demokratski forum]], pravoslavna crkvena općina, a Plaški od 1999. ponovno ima pravoslavnog svećenika. Od školske godine 2004/2005. u Osnovnoj školi održava se i nastava pravoslavnog [[vjeronauk]]a.

Plaški danas ima šest kafića, četiri prodavaonice prehrane i kućnih potrepština, dva kineska dućana, knjižnicu i čitaonicu, pravoslavnu i rimokatoličku župu, nogometni klub, osnovnu školu i 2000 stanovnika.

== Gospodarstvo ==

Gospodarstvo je u Plaškom skoro zanemarivo. Uz opskrbu drvom, tvornica nema. Ne radi i nekadašnja Tvornica [[papir]]a i sulfatne celuloze ''Simo Dimić'', nezaposlenost je velika i veći dio stanovništva živi od socijalne pomoći. Policija, državne službe ili tek pokoji privatni posao sve su što se radno sposobnim Plaščanima nudi.

== Poznate osobe ==
* Iz plaščanskog naselja Janja Gora potječe [[Omer Paša Latas]], slavni turski vojskovođa koji je 1851. prenio vezirsku stolicu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] iz [[Travnik]]a u [[Sarajevo]]. On je slomio otpor bosanskih velikaša i ostao zapamćen kao vrstan turski velikodostojnik. Rođen je 1808. kao Mihajlo Latas, i završio vojnu školu u Gospiću. Potom se poturčio i dostigao čin paše u Turskom Carstvu.
* [[Ulderiko Donadini]], hrvatski književnik
* Plaški je 12-15. listopada 1943. posjetio i pisac i antifašist [[Vladimir Nazor]] gdje je predsjedao II. zasjedanju ZAVNOH-a.

== Spomenici i znamenitosti ==
* pravoslavna saborna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice (1755). Restaurirana krajem 19. i početkom 20. stoljeća prema projektima zagrebačkog arhitekta [[Janko Holjac|Janka Holjca]] u ruskom stilu. Ikonostas u crkvi djelo je hrvatskog slikara [[Ivan Tišov|Ivana Tišova]]. Uz crkvu je ranije stajao jednokatni baroknoklasicistički vladičanski dvor podignut krajem 18. stoljeća prema projektima karlovačkog arhitekta Josipa Stillera.
* katolička crkva Svete Ane

== Obrazovanje ==
U Plaškom od 1995. djeluje OŠ Plaški, čiji je trenutni ravnatelj g. Vlatko Kulić. Prije rata škola je djelovala po nazivu Branko Latas. Sad ima dvjestotinjak učenika i dvadesetak nastavnika, a područna škola [[Saborsko]] također pripada plaščanskoj OŠ.

U Plaškom nema srednje škole, stoga učenici svakodnevno vlakom putuju u [[Ogulin]] ili borave u tamošnjem Učeničkom domu s mnogobrojnim izvannastavnim aktivnostima.

== Kultura ==
* Knjižnica i čitaonica Plaški
* Internacionalni centar keramike Atelje Janja Gora
* KUD Dragan Žagar
* MNK Stari prijatelji iz plaščanskog naselja Vera

== Šport ==
* [[NK Plaški]], [[nogomet]]ni klub koji okuplja igrače svih uzrasta i trenutno igra u [[2. ŽNL Karlovačka|Drugoj ligi]] [[Karlovačka županija|Karlovačke županije]].

* Do 1995. godine postojao je [[nogomet]]ni klub [[NK Partizan Plaški]].
* Od 1977. do [[1995.]] godine postojao je i [[košarka]]ški klub [[KK Partizan Plaški]]<ref>http://www.plaski-lika.com/pr5.html</ref>.

== Izvori ==
{{izvori}}
* Dragan Damjanović, Saborna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom; Povijest episkopalnog kompleksa, Srpsko kulturno društvo «Prosvjeta», Zagreb, 2005.
* [http://hrcak.srce.hr/file/16511 Dragan Damjanović, Stilsko rješenje arhitekta Janka Holjca za gradnju pravoslavne Saborne crkve u Plaškom i grkokatoličke župne crkve u Petrovcima, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 12 (2004), 1 (27), Zagreb, 2004., str. 67 – 75.]
* [http://hrcak.srce.hr/file/16529 Dragan Damjanović, Nacrti Janka Nikole Grahora za preoblikovanje pročelja episkopalnoga dvora u Plaškom, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 11 (2003), 2 (26), Zagreb, 2003., str. 117 – 123.]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}

{{Mrva-općina}}

{{Naselja u sastavu općine Plaški}}
{{GiO KŽ}}
[[Kategorija:Općine u Karlovačkoj županiji]]

Plaški - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:46, 8. travanj 2025.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica