https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=PjesnikPjesnik - Povijest promjena2026-07-15T15:27:18ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pjesnik&diff=51910&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-23T09:02:11Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Pjesnik'''-->[[Datoteka:Jean-Baptiste-Camille Corot - Orphée (modification).jpg|mini|desno|Pjesnik [[Orfej]] izvodi [[Euridika|Euridiku]] iz [[Had (grčka mitologija)|Hada]].]]<br />
[[Datoteka:Troubadours berlin.jpg|mini|desno|[[Trubaduri]] u [[Berlin]]u (prikaz iz 14. stoljeća).]]<br />
[[Datoteka:Marko Marulic (Zagreb).jpg|mini|desno|Spomenik hrvatskom pjesniku [[Marko Marulić|Marku Maruliću]] u središtu [[Zagreb]]a.]]<br />
'''Pjesnik''' ([[grčki|grč.]] ''ποιητής'', [[latinski|lat.]] ''poeta'') je osoba koja piše ili sklada [[poezija|poeziju]] odnosno [[pjesma|pjesme]]. Pod utjecajem [[latinski jezik|latinskog]] se ponekad koristi naziv ''poeta'' ili (za pjesnikinju) ''poetesa'', a pod utjecajem [[Engleski jezik|engleskog jezika]] se nešto rjeđe upotrebljava i naziv ''bard''.<br />
<br />
Pjesnici se općenito smatraju najstarijim književnicima, s obzirom da su najstarije kulture i civilizacije svoje ideje - vjerske, filozofske, pravne, moralne i političke - zapisivale u obliku pjesama, koje su se često usmenim putem prenosile s koljena na koljeno. Primjer za to predstavljaju svete knjige Indijaca- [[Vede]] i Upanišade kao i hebrejsko [[Sveto pismo]] koje sadrži mnoge dijelove u [[stih]]ovima. Prvi pjesnici su često bili [[svećenik|svećenici]], a nešto kasnije, u antičkom periodu su se i najsloženije filozofske ideje, pa i naučni radovi izlagali u obliku pjesama.<br />
<br />
Danas se pod pjesnikom često podrazumijeva i [[književnik]] koji je nadaren da određene apstraktne ideje, odnosno ideale izloži na simboličan, ali svojoj okolini lako razumljiv i estetski vrijedan način.<br />
<br />
Pojedine države su imale, a neke imaju i danas, instituciju službenog državnog pjesnika.<br />
<br />
Osoba koja izvodi pjesme [[pjevanje]]m naziva se [[pjevač]].<br />
<br />
== Povijest ==<br />
Pojam pjesnika tijekom povijesti doživio je niz promjena. Već su se u [[Stara Grčka|antičkoj Grčkoj]] razlikovale dvije koncepcije: pjesnik kao prorok (''poeta vates'') i pjesnik kao tvorac (''poeta doctus''). Prema prvoj, ideje, slike, riječi i stihovi nadolaze pjesniku s nekog izvanjskog, uzvišenoga mjesta. Kod grčkih pjesnika to je zasluga [[Muze|muza]], a kod kršćanskih riječ je o daru Božjem.<ref name=lzmk>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48532 Pjesnik], ''enciklopedija.hr'' - mrežno izdanje [[Hrvatska enciklopedija|Hrvatske enciklopedije]], pristupljeno 19. lipnja 2016.</ref><br />
<br />
U osvit [[Romantizam|romantizma]] takva je teorija bila zamijenjena naučavanjem o [[mašta|mašti]]. To znači da je, mjesto o izvanjskom izvoru, sada riječ o unutarnjem vrelu nadahnuća pa pjesnik više nije sredstvo u tuđim rukama. Izvor je tako premješten u samo pjesnikovo ja. Pjesnik može vidjeti oblike i moduse života nedostupne običnomu pogledu, a to je viđenje rezultat stanja kao što su san, sanjarenje, ushit (prirodni ili pobuđeni). Staro je shvaćanje, prema kojemu su takva stanja rezultat djelovanja neke više sile, na taj način nestalo.<ref name=lzmk/><br />
<br />
Drugu su starogrčku koncepciju pjesnika kao tvorca obilježili zahtjevi za priznavanjem pjesničke djelatnosti kao umijeća. Prve su [[Metafora|metafore]] prikazivale pjesništvo kao fino tkanje. Grci su priznavali i isticali važnost pjesničkog umijeća (npr. [[Pindar]]). Tako se i [[Homer]]ov zaziv muza u [[Ilijada|Ilijadi]] i [[Odiseja|Odiseji]] odnosio ponajprije na sadržaj, a ne na formu, tj. na ono što će on reći, a ne kako će reći. Takvu definiciju pjesnika-obrtnika prihvatio je i starorimski pjesnik [[Horacije]], a poslanica u kojoj je istaknuo važnost oblikovanja pjesništva postala je pod nazivom ''[[Ars poetica]]'' ključnim poetičkim tekstom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].<ref name=lzmk/><br />
<br />
Osim značenja pojma pjesnika, tijekom stoljeća mijenjao se i njegov društveni status. U plemenskom je društvu pjesnik pripadao vladajućoj sviti kao nositelj plemenske mudrosti pa je katkad bilo teško razlučiti njegov djelokrug od vračeva ili svećenikova. S nastankom prvih državnih cjelina položaj se pjesnika institucionalizirao. Tako je na mjesto barda stupio dvorski pjesnik. Postojao je običaj nagrađivanja pjesnikove kvalitete pa je tako npr. [[Francesco Petrarca]] bio ovjenčan lovorovim vijencem (''poeta laureatus''). Pjesnik je dugo bio vezan uz vladara, mecenu, i to sve do [[18. stoljeće|18. stoljeća]], kada se polako oblikuje književno tržište.<ref name=lzmk/><br />
<br />
U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u jeku [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] javio se lik otuđenoga pjesnika, prokletnika (''poète maudit''), koji je pretjerano osjetljiv za tadašnje ciljno usmjereno građansko društvo. Uspjeh i pobjeda [[Masovni mediji|masovnih medija]] i potrošačkoga društva u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] još je više istaknuo otuđenost pjesnika. Suvremena je književna teorija priznala, prepoznala i istaknula mnogobrojne nevidljive i sofisticirane mehanizme marginalizacije pjesnika temeljene na različitim, ali međusobno povezanim osima diskriminacije.<ref name=lzmk/><br />
<br />
Istaknuti pjesnici poput [[Vergilije|Vergilija]] u ''[[Eneida|Eneidi]]'' i [[John Milton|Johna Miltona]] u ''Izgubljenom raju'' su u svojim djelima zazivali muze, ali i zbog svojih djela bili uzdignuti u muze.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
==== Knjižna građa ====<br />
* Reginald Gibbons (urednik), ''The Poet's Work: 29 poets on the origins and practice of their art'', University of Chicago Press, 1979. {{ISBN|9780226290546}}, dostupno na [https://books.google.hr/books?id=aKSPN3JWMFAC&dq=what+is+the+poet&source=gbs_navlinks_s&redir_esc=y Google knjigama] {{eng oznaka}}<br />
<br />
[[Kategorija:Pjesnici| ]]<br />
[[Kategorija:Zanimanja]]</div>WikiSysop