Pješčara - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 09:16, 22. lipanj 2026.

2026-06-22T09:16:56Z

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2026. u 09:16
Redak 7:		Redak 7:
	}}		}}

	'''Pješčara''' je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od [[~~pjesak~~\|pijeska]], nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju u različitim [[klimatska zona\|klimatskim zonama]], a karakterizira ih visoka poroznost, nestabilnost i osjetljivost na eroziju.<ref>Marković, S. B. i dr., Eolski procesi u Panonskoj nizini, Geografski zbornik, 2013.</ref>		'''Pješčara''' je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od [[pijesak\|pijeska]], nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju u različitim [[klimatska zona\|klimatskim zonama]], a karakterizira ih visoka poroznost, nestabilnost i osjetljivost na eroziju.<ref>Marković, S. B. i dr., Eolski procesi u Panonskoj nizini, Geografski zbornik, 2013.</ref>

	==Zemljopisna rasprostranjenost==		==Zemljopisna rasprostranjenost==

WikiSysop u (test) 09:16, 22. lipanj 2026.

2026-06-22T09:16:12Z

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2026. u 09:16
Redak 7:		Redak 7:
	}}		}}

	Pješčara je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od pijeska, nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju u različitim klimatskim zonama, a karakterizira ih visoka poroznost, nestabilnost i osjetljivost na eroziju.<ref>Marković, S. B. i dr., Eolski procesi u Panonskoj nizini, Geografski zbornik, 2013.</ref>		'''Pješčara''' je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od [[pjesak\|pijeska]], nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju u različitim [[klimatska zona\|klimatskim zonama]], a karakterizira ih visoka poroznost, nestabilnost i osjetljivost na eroziju.<ref>Marković, S. B. i dr., Eolski procesi u Panonskoj nizini, Geografski zbornik, 2013.</ref>

	==Zemljopisna rasprostranjenost==		==Zemljopisna rasprostranjenost==
	Pješčare se javljaju u više tipova okoliša:		Pješčare se javljaju u više tipova okoliša:

	* Eolske pješčare – nastale akumulacijom pijeska koji prenosi vjetar; česte u suhim i polusušnim područjima.<ref>Goudie, A., The Human Impact on the Natural Environment, Wiley-Blackwell, 2018.</ref>		* [[Eolska pješčara\|Eolske pješčare]] – nastale akumulacijom pijeska koji prenosi vjetar; česte u suhim i polusušnim područjima.<ref>Goudie, A., The Human Impact on the Natural Environment, Wiley-Blackwell, 2018.</ref>
	* Fluvijalne pješčare – formirane u riječnim dolinama, naplavnim ravnicama i starim riječnim koritima.<ref>Bridge, J., Rivers and Floodplains, Blackwell Publishing, 2003.</ref>		* [[Fluvijalna pješčara\|Fluvijalne pješčare]] – formirane u riječnim dolinama, naplavnim ravnicama i starim riječnim koritima.<ref>Bridge, J., Rivers and Floodplains, Blackwell Publishing, 2003.</ref>
	* Obalne pješčare – povezane s plažama, obalnim dinama i abrazijskim procesima.<ref>Bird, E., Coastal Geomorphology, Wiley, 2008.</ref>		* [[Obalna pješčara\|Obalne pješčare]] – povezane s plažama, obalnim dinama i abrazijskim procesima.<ref>Bird, E., Coastal Geomorphology, Wiley, 2008.</ref>

	U jugoistočnoj Europi najpoznatiji primjer je Subotičko‑horgoška pješčara, najveći pješčani kompleks Panonske nizine.~~<ref>Subotičko-horgoška pješčara, hr.wikipedia.org, pristupljeno 2026. </ref>~~		U jugoistočnoj Europi najpoznatiji primjer je Subotičko‑horgoška pješčara, najveći pješčani kompleks Panonske nizine.

	==Nastanak i razvoj==		==Nastanak i razvoj==

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir | naslov = Pješčara | vrsta = geomorfološka pojava | sastav = pijesak (kvarcni, karbonatni, glinoviti udjeli varijabilni) | procesi = eolska akumulacija, fluvijalni nanos, abrazija | rasprostranjenost = stepska i polupustinjska područja, riječne doline, obalne zone }} Pješčara je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od pijeska, nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju...«.

2026-06-22T09:12:47Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir | naslov = Pješčara | vrsta = geomorfološka pojava | sastav = pijesak (kvarcni, karbonatni, glinoviti udjeli varijabilni) | procesi = eolska akumulacija, fluvijalni nanos, abrazija | rasprostranjenost = stepska i polupustinjska područja, riječne doline, obalne zone }} Pješčara je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od pijeska, nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju...«.

Nova stranica

{{Infookvir
| naslov = Pješčara
| vrsta = geomorfološka pojava
| sastav = pijesak (kvarcni, karbonatni, glinoviti udjeli varijabilni)
| procesi = eolska akumulacija, fluvijalni nanos, abrazija
| rasprostranjenost = stepska i polupustinjska područja, riječne doline, obalne zone
}}

Pješčara je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od pijeska, nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju u različitim klimatskim zonama, a karakterizira ih visoka poroznost, nestabilnost i osjetljivost na eroziju.<ref>Marković, S. B. i dr., Eolski procesi u Panonskoj nizini, Geografski zbornik, 2013.</ref>

==Zemljopisna rasprostranjenost==
Pješčare se javljaju u više tipova okoliša:

* Eolske pješčare – nastale akumulacijom pijeska koji prenosi vjetar; česte u suhim i polusušnim područjima.<ref>Goudie, A., The Human Impact on the Natural Environment, Wiley-Blackwell, 2018.</ref>
* Fluvijalne pješčare – formirane u riječnim dolinama, naplavnim ravnicama i starim riječnim koritima.<ref>Bridge, J., Rivers and Floodplains, Blackwell Publishing, 2003.</ref>
* Obalne pješčare – povezane s plažama, obalnim dinama i abrazijskim procesima.<ref>Bird, E., Coastal Geomorphology, Wiley, 2008.</ref>

U jugoistočnoj Europi najpoznatiji primjer je Subotičko‑horgoška pješčara, najveći pješčani kompleks Panonske nizine.<ref>Subotičko-horgoška pješčara, hr.wikipedia.org, pristupljeno 2026. </ref>

==Nastanak i razvoj==
Nastanak pješčara ovisi o nekoliko čimbenika:

* Izvor pijeska – erozija stijena, riječni nanos, abrazija obale.<ref>Summerfield, M., Global Geomorphology, Routledge, 2014.</ref>
* Transportni mehanizmi – vjetar (eolski procesi) i voda (fluvijalni procesi).
Uvjeti akumulacije – otvoreni prostori, suha klima, nedostatak vegetacije.

S vremenom se pješčare mogu stabilizirati rastom vegetacije ili promjenama u hidrološkim uvjetima.<ref>Hesp, P., Coastal Dunes, Springer, 2021.</ref>

==Ekološke značajke==
Pješčare su staništa brojnih specijaliziranih biljnih i životinjskih vrsta koje su prilagođene ekstremnim uvjetima:

* visoka insolacija
* brze temperaturne promjene
* niska zadržljivost vode
* nestabilno tlo

Zbog osjetljivosti na eroziju i antropogene pritiske, mnoge pješčare danas su predmet zaštite.<ref>UNEP, Global Environment Outlook, 2019.</ref>

==Primjeri pješčara==

* [[Subotičko‑horgoška pješčara]] – najveća pješčara Panonske nizine; značajno biološko područje.<ref>Subotičko-horgoška pješčara, hr.wikipedia.org, pristupljeno 2026. </ref>

* [[Deliblatska peščara]] – jedno od najvećih eolskih područja u Europi.<ref>Vasić, V., Deliblatska peščara – geomorfološka analiza, SANU, 2015.</ref>

* [[Obalne pješčare Jadrana]] – sustavi priobalnih dina i plažnih naslaga.<ref>Benac, Č., Geomorfologija hrvatske obale, HGI, 2012.</ref>

==Značaj za čovjeka==
Pješčare imaju gospodarsku i kulturnu važnost:

* izvor su građevinskog pijeska
* predstavljaju zaštitne zone od vjetra i poplava
* važna su rekreacijska i turistička područja
* služe kao istraživački modeli za geomorfologiju, ekologiju i klimatologiju<ref>Goudie, A., Encyclopedia of Geomorphology, Routledge, 2004.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}