WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T03:17:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir rijeka
| ime = Piva
| slika = Piva.River-bridge.JPG
| slika_opis =
| Duljina = 34
| Nadmorska visina izvora =
| Prosječni istjek = 14
| Površina porječja = 1.270
| Izvor = vrelo Sinjac na planini [[Golija (Srbija)|Goliji]]
| Ušće = [[Šćepan Polje]]
| Tip ušća =
| Pritoke =
| Države kroz koje protječe = [[Crna Gora]]
| Gradovi kroz koje protječe =
| Sliv = [[crnomorski slijev|crnomorski]]
| Ulijeva se u = [[Drina]]
| Plovna od - do =
}}

'''Piva''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], kraća pritoka [[Drina|Drine]], koju gradi zajedno s [[Tara|Tarom]] na granici Crne Gore s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].

== Tok ==

[[Datoteka:Piva.river.JPG|left|mini|200px|Kanjon Pive]]

Piva izvire iz vrela Sinjac na planini [[Golija (Srbija)|Goliji]], blizu [[manastir Piva|manastira Pive]]. Prije nego što je formirano [[umjetno jezero|umjetno]] [[Pivsko jezero]], Sinjac je tekao ka rijeci [[Komarnica|Komarnici]] i s njom u dužini od 34 kilometara činio Pivu. Međutim, Komarnica je dio riječnog sustava dugačkog 86 km (Tušina - Bukovica - Bijela - Komarnica), tako da, računajuči od izvora rijeke Tušine, Piva je dugačka 120 km.

Tušina izvire na planini [[Sinjajevina|Sinjajevini]] u oblati [[Uskoci (Crna Gora)|Uskocima]] u središnjem dijelu Crne Gore, nekoliko kilometara od izvora druge važne crnogorske rijeke, [[Morača|Morače]]. Rijeka teče na zapad, između planina Sinjajevine i Lole, pred sela Krnje Jele, Bara, Boana i Tušine. Iz smjera sjevera sastaje se s Bukovicom i dalje teče pod ovim imenom. Nakon što prođe pored regionalnog centra [[Šavnik]]a i sela Gradca i Pridvorice u kraju Drobnjaka, rijeka se na sjeveru sastaje s Komarnicom i uzima njeno ime.

Komarnica nastavlja da teče između planina [[Vojnik (planina)|Vojnik]] i [[Treskavac]] u skoro nenaseljenom području i ulazi u '''Pivsku površ''', gdje skreće na sjever, spaja se s vrelom Pive i ulazi u duboki kanjon Pive.

Kanjon je prosječen kroz planine [[Bioč]], [[Volujak]], [[Maglić]] i Pivsku planinu, dugačak je 33 km, dubok do 1200 m i tu rijeka stvara izuzetnu snagu koja se koristi za [[hidroelektrana Mratinje|hidroelektranu Mratinje]] čija je brana pregradila kanjon 1975. godine. Brana je visoka 220 m i jedna je od najvećih u Europi. Brana stvara [[Pivsko jezero]] (površine 12,5 km² na visini od 675 m i duboko 188 m), koje je poplavilo stari položaj manastira Pive iz 16. stoljeća, pa je manastir preseljen na novo mjesto. Rijeka [[Vrbnica]] se s lijeve strane ulijeva u jezero.

Kanjon Pive jedan je od najatraktivnijih na Balkanu. Kroz njega je nekada prolazio makadamski put od Nikšića prema Plužinama, kojim su osim trgovaca dolazili i ljubitelji ribolova da pecaju pastrmku potočaru. Novija istorija prvog parka prirode u Crnoj Gori ima dvije faze - jedna je period prošlog vijeka prije formiranja vještačkog jezera za potrebe hidroelektrane i potapanja dijela kanjona Pive, Komarnice i Vrbnice. Druga je vrijeme posle 1975. kada je HE puštena u rad, a doo teritorije opštine se tad našao pod vodama akumulacionog jezera. Plužine, smještene u dolini presečenoj kanjonima Pive i Komarnice, predstavljaju centar oblasti.

Pivsko oko je simboličan naziv za izvorište male rijeke Sinjac koja zajedno sa Komarnicom rađa Pivu. Brzaci, virovi, okolne stijene, bogatstvo flore i faune čine je zaista posebnom. Cijela zelena oblast puna je planina, pašnjaka, gustih šuma, potoka, i jezera među kojima je najveće Pivsko, dugo 42 km. Po ljepoti se izdvaja kanjon Sušice, Veliko i Malo Škrčko jezero na 1700 m nadmorske visine.

Nizvodno od Pivskog oka, u prelijepom ambijentu pored rijeke, u 16. vijeku izgrađen je manastir Piva. Nakon donošenja odluke o izgradnji elektrane morao se izmjestiti na drugu lokaciju. Ovaj težak zadatak prevazišao je do tada poznata iskustva. Uz angažovanje domaćih i svjetskih stručnjaka za konzervaciju i restauraciju kulturnih dobara, poduhvat je uspješno okončan.Manastir je najveća crnogorska “galerija slika”, sa više od 1250 kvadrata živopisa. Sliku upotpunjuje i dvadesetak manjih sela skladno uklopljenih u predio sa karakterističnom izvornom arhitekturom, tradicionalni katuni koju svjedoče o istoriji, kulturi i naslijeđu Pive. Zahvaljujući raznovrsnosti reljefa i klimi, ovdje su stvoreni posebni uslovi za život nekih od posljednjih predstavnika zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta.

Nakon brane Piva nastavlja na sjever, sreće se s [[Tara|Tarom]] kod [[Šćepan Polja]] na granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i formira [[Drina|Drinu]].

Sljev Pive zauzima površinu od 1.270 km² i pripada [[Crnomorski slijev|crnomorskom slijevu]]. Rijeka Piva nije plovna.

== Izvori ==

* ''Mala Prosvetina Enciklopedija'', Treće izdanje (1985); Prosveta; {{ISBN|86-07-00001-2}}
* Jovan Đ. Marković (1990): ''Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije''; Svjetlost-Sarajevo; {{ISBN|86-01-02651-6}}

[[Kategorija:Rijeke u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Porječje Drine]]

Piva - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica