WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T02:08:29Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 02:08
Redak 56:		Redak 56:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Pythagoreio}}~~
	* [http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2366 UNESCOvi spomenici na stranicama grčkog ministarstva kulture]		* [http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2366 UNESCOvi spomenici na stranicama grčkog ministarstva kulture]
	* [http://pr.caltech.edu/periodicals/EandS/articles/LXVII1/Apostol%20Feature%20(Samos).pdf Tom M. Apostol, “The Tunnel of Samos,” ''Engineering and Science'', No.1 (2004.), str.30-40] (PDF)		* [http://pr.caltech.edu/periodicals/EandS/articles/LXVII1/Apostol%20Feature%20(Samos).pdf Tom M. Apostol, “The Tunnel of Samos,” ''Engineering and Science'', No.1 (2004.), str.30-40] (PDF)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T21:04:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grčki grad
|ime= Pythagoreio
|izvorno ime= Πυθαγόρειο
|latinično ime= Pitagoreion
|slika= Samos 049 2009.JPG
|periferija= Sjeverni Egej
|prefektura= Samos
|pokrajina=
|stanovništvo= 9003
|godina popisa= 2001
|šire stanovništvo=
|godina popisa šireg stanovništva=
|gustoća stanovništva= 55
|šira gustoća stanovništva=
|površina= 164.7
|šira površina=
|visina=
|z. širina = 37.62
|z. dužina = 26.99
|širina-stupnjevi= 37
|širina-minute= 42
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 26
|dužina-minute= 57
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj=
|pozivni broj=
|registarska oznaka= MO
|gradonačelnik=
|stranica= [http://www.pythagorion.net www.pythagorion.net]
}}
'''Pitagoreion''' (''Pythagoreio'', Πυθαγόρειο), antički '''Samos''', a današnji grad i luka otoka [[Samos]]a, bio je najstarijom antičkom lukom na [[Mediteran]]u s grčkim i rimskim građevinama i ''Eupalinovim tunelom'', najstarijim pravilnim tunelom koji je kopan s obje strane brda. Današnji grad se zvao '''Tigani''' sve do 1955. godine kada je u čast svog najslavnijeg građanina, matematičara i filozofa [[Pitagora|Pitagore]]. On je najveće naselje na grčkom otoku [[Samos]]u i graniči s ostalim općinama [[Vathy]], [[Karlovasi]] i [[Marathokampos]]. Pitagoreion i [[Heraion]] na otoku Samosu upisana su na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1992. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/595 UNESCO-v opis spomenika u Pitagoreionu]</ref>.

==Antički grad Samos==

Pitagoreion je bio utvrđenom antičkom lukom za vrijeme klasičnog razdoblja stare Grčke i [[Stari Rim|starog Rima]]. Tu su ostaci mnogih građevina, uključujući izvanredan antički [[akvedukt]], slavni Eupalinov tunel (''Efpalinio orygma'', Ευπαλίνειο όρυγμα). U gradu su rođeni slavni matematičar i filozof [[Pitagora]] (oko [[580. pr. Kr.]]) i astronom [[Aristarh sa Samosa]] ([[310. pr. Kr.|310.]]-[[230. pr. Kr.]]).

===Eupalinov tunel===
[[Datoteka:Eupalinos horizontal.JPG|mini|lijevo|<center>Tlocrt tunela]]
[[Datoteka:Eupalinos vertical.JPG|mini|lijevo|<center>Presjek tunela]]
Eupalinov tunel projektiran je prema uzoru na [[iran]]ski sustav [[kanat]]a<ref>[http://www.romanaqueducts.info/aquasite/samosarchaic/index.html Roman Aqueducts: Samos Eupalinos]</ref>, dug je 1036 m i dovršen je u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] kroz brdo Kastro čime je drevni grad Samos dobio [[akvedukt]]. On je jedan od dva takva tunela u starom svijetu koji su kopani s oba kraja<ref>Prvi je bio [[Ezekija|Ezekijev tunel]] u Jeruzalemu iz oko 700. godine.</ref>, i jedini koji je bio zasnovan prema geometrijskom planu. Iskopao ga je arhitekt [[Eupalinos]] iz [[Megara|Megare]] za vrijeme vladavine samoskog [[tiranin]]a [[Polikrat]]a, a trebao je gradu Samosu osigurati pitku vodu s druge strane brda, te učniti ga nemogućim za osvojiti tako da neprijatelji ne mogu gradu spriječiti dotok vode.

Tunel je kopan iz grada, ali i sa strane izvora. Ulazi su im bili skriveni, a dva tunela su se susrela u sredini brda zahvaljujući genijalnoj tehnici arhitekta Eupalina. Naime, on se koristio geometrijskim načelom kutova s bazama u zvijezdama, koje je prvi opisao [[Euklid]] nekoliko stoljeća ranije. Kako su se tuneli u sredini promašili za par metara, Eupalin je naredio da obje ekipe kopaju na istu stranu i tako su se konačno spojili. Eupalin se bojao da mu tuneli imaju i vertikalnu grešku, te je naredio na kraju da ekipe šire tunel u zadnjoj fazi; no kako se pokazalo, njegova greška je bila samo 4 cm i tuneli su se poklopili gotovo savršeno.
Prema arheološkim nalazima ovaj akvedukt se koristio stoljećima.

<gallery>
Slika:SamosAntiqueFortificationWalls.jpg|<center>Antičke zidine Samosa
Slika:Antique Marble Relief of Pythagorion.jpg|<center>Antički rimski reljef iz Pitagoreiona
Slika:Eupalinian aqueduct.JPG|<center>Najširi dio Eupalinovog tunela
Slika:Pythagorion.jpg|<center>Luka danas
</gallery>

==Bilješke==
{{izvori}}
* B. L. Van der Waerden, “Eupalinos and His Tunnel,” Isis, Vol. 59, No. 1. (proljeće, 1968.), str. 82.–83.

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Pythagoreio}}
* [http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2366 UNESCOvi spomenici na stranicama grčkog ministarstva kulture]
* [http://pr.caltech.edu/periodicals/EandS/articles/LXVII1/Apostol%20Feature%20(Samos).pdf Tom M. Apostol, “The Tunnel of Samos,” ''Engineering and Science'', No.1 (2004.), str.30-40] (PDF)

{{Svjetska baština u Grčkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]
[[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti u Grčkoj]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]]

[[cs:Pythagoreion]]
[[es:Pitagoreión]]
[[fr:Pythagoréion]]
[[he:הפיתגוריון בסאמוס]]
[[sk:Pythagoreion]]
[[vi:Pythagoreion]]

Pitagoreion - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica