https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=PironPiron - Povijest promjena2026-08-04T09:50:50ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Piron&diff=6990&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-13T09:25:50Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Piron'''-->{{dz}}<br />
'''Piron iz Elide''' (oko [[360. pr. Kr.|360.]] - oko [[270. pr. Kr.]]), grčki [[filozofija|filozof]], osnivač [[skepticizam|skepticizma]]. Naučavao je samo usmeno. O njegovom učenju se može saznati iz djela njegovog sljedbenika Rimljanina [[Sekst Empirik|Seksta Empirika]] ''Pironove postavke''.<br />
<br />
[[Datoteka:Petrarca-Meister 001.jpg|mini|230px|Πύρρων]]<br />
<br />
U 17. i 18. stoljeću prema njegovom imenu naziv [[pironizam]] koristio se kao sinonim za [[skepticizam]].<br />
<br />
== Život ==<br />
<br />
O Pironovom životu malo se zna. Mnogo je putovao, i sa vojskom [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]] došao je do [[Indija|Indije]]. Upoznao je različite narode i ljude, njihove raznolike nazore i običaje. Iako je Grčka u to doba bila pobjednička sila, kako svojim oružjem tako i snagom svoje kulture ([[helenizam]]) koju nameće poraženim narodima, Piron je zaključio da se ne može tvrditi kako su neki nazori ili običaji bolji od drugih. Taj relativizam osnova je njegovog učenja.<br />
<br />
== Kritika dogmatizma ==<br />
<br />
Piron žestoko kritizira sve prethodne filozofe kao [[dogmatizam|dogmatičari]]. Svi su oni nekritički izricali sudove o zbilji, ne uzimajući u obzir nesigurnost ljudske spoznaje. Izricanje bilo kojeg određenog mišljenja o stvarima kakve jesu jest dogmatizam. <br />
<br />
Piron sustavno obnavlja kritički postupak koji su ranije koristili [[sofisti]]. Do sigurnih spoznaja ne možemo doći niti osjetilima, niti mišljenjem. <br />
<br />
Pri izricanju sudova možemo reći samo kako nam se nešto čini da jest, ali ne možemo tvrdi da stvarno jest tako, jer ta je spoznaja ljudskom umu nedostupna. ([[Immanuel Kant|Kant]] na temelju istog razmatranja uvodi pojam "stvar po sebi"; čovjek može spoznati samo "stvar za nas", pojavu, [[fenomen]].) Čovjek može samo kazati, što se njemu čini da jest ili da je ispravno; svoje mišljenje može iznijeti drugima ali ih ne smije obavezivati da ga prihvate, jer nijedan stav nije bolji od drugih. Onome koji bilo što sa sigurnošću tvrdi može se pokazati da i suprotno mišljenje može biti prihvatljivo. Skeptik će proučavati sve moguće predmete, ali sa jedinim ciljem da uništi svaki dogmatizam.<br />
<br />
Svakoj tezi, koja se o bilo čemu iznese, može se suprotstaviti antiteza. Uvijek se može naći valjane argumente i za tezu, i za antitezu, i među njima je nemoguće odlučiti; u konačnici teza i antiteza su uvijek u ravnoteži, jednako vrijedne. Svako razmišljanje zato dovodi do sumnje (skepse). Ne možemo spoznati stvari (teorija), pa zato ni odrediti kako se treba ponašati ili što treba činiti (praksa).<br />
<br />
== Epohe i ataraksija ==<br />
<br />
Iako iz skepse nema izraza u nekom sigurnom znanju, Pironov zaključak nije pesimističan. Mudar čovjek će se uzdržavati (epoch, [[epohe]]) od izricanja bilo kakvih sudova, kako o stvarima tako i o djelovanjima (teorija i praksa); tek tada može postići duševni mir (ataraxia, [[ataraksija]]). On će se konformistički pokoravati običajima sredine u kojoj živi, bez potrebe za uvjerenjem kako su ti običaji bolji od drugih, kako je bilo što po sebi dobro ili lijepo. Ataraksija, a ne spoznaja, cilj je filozofije. (U XX. stoljeću, pojam [[epohe]] ima ključni značaj u misli [[Edmund Husserl|Edmunda Husserla]], osnivača [[fenomenologija|fenomenologije]]).<br />
<br />
== Učitelj života, a ne "filozofije"==<br />
<br />
Piron nije ostavio nijedno pisano djelo. Kao i [[Sokrat]] naučavao je samo usmeno. Smatra se "učiteljem života", a ne teoretičarem, jer bilo kakva [[teorija]] nije moguća. Jedino što je moguće je praktička obuka u poželjnom načinu života. ([[Agnes Heller]], filozofkinja iz XX. stoljeća, kaže da postoje tri osnovna filozofska pitanja: ''1. Kako treba misliti?, 2. Kako treba djelovati?, 3. Kako treba živjeti?'' Skeptik odriče mogućnost utemeljenog odgovora na prva dva pitanja te ostaje samo treće. Odgovor na njega ne može se naprosto '''iskazati''', što bi bila neka "teorija", može se '''pokazivati''' kroz način života kojeg sam učitelj prakticira.)<br />
<br />
== Sljedbenici i nastavljači ==<br />
<br />
Neposredni sleljedbenik Pironov je [[Timon iz Fliunta]] (325.-235. pr.Kr.) Kasniji značajniji skeptičari su [[Agripa (filozof)|Agripa]] i [[Sekst Empirik]] (koji je oko g. 200.n.e. napisao djelo ''Pironove postavke'', glavni izvor iz kojeg danas poznajemo Pironovo učenje).<br />
<br />
Skeptična metoda kritike svih "dogmatskih" postavki, osobito religije, ključna je za razvoj filozofije i znanosti [[Novi vijek|Novog vijeka]]. [[Rene Descartes|Descartes]] polazi, kao i Piron, od metodske sumnje (skepse) u sve, ali ne ostaje pri [[skepticizam|skepticizmu]]; on zaključuje: jedino u što ne mogu posumnjati jest da sam ja taj koji sumnja, tj. moje osobno postojanje. U tom smjeru [[novovjekovna filozofija]] traga za novim mogućnostima sigurnosti. [[Immanuel Kant|Kant]], 150 godina nakon Descartesa, razradio je sustavnu kritiku protiv "dogmatskog drijemeža", koja treba dovesti do različivanja onoga što se može sigurno spoznati i onog što se ne može. <br />
<br />
== Poveznice ==<br />
<br />
* [[Skepticizam]]<br />
* [[Helenističko-rimska filozofija]]<br />
* [[Pironizam]]<br />
<br />
{{Antički filozofi}}<br />
<br />
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]<br />
[[Kategorija:Skeptici]]<br />
[[Kategorija:Epistemologija]]<br />
[[Kategorija:Etika]]</div>WikiSysop