https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Pirokseni 2026-08-07T17:33:22Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pirokseni&diff=35264&oldid=prev 2021-08-19T06:10:17Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Pirokseni&#039;&#039;&#039;--&gt;{{Infokutija mineral<br /> | ime = Piroksen<br /> | kategorija = Mineral<br /> | kutija_sirina = <br /> | kutija_pozadinska_boja = <br /> | slika = Peridot in basalt.jpg<br /> | slika_velicina = 250px<br /> | naslov = <br /> | formula = &lt;tt&gt;&#039;&#039;M2M1T&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&#039;&#039;&lt;/tt&gt;<br /> | molarna_masa = <br /> | boja = <br /> | habitus = kratkoprizmatični<br /> | sustav = rompski (&#039;&#039;ortopirokseni&#039;&#039;), monoklinski (&#039;&#039;klinopirokseni&#039;&#039;)<br /> | sraslaci = <br /> | kalavost = dobra po {210} (&#039;&#039;ortopirokseni&#039;&#039;), dobra po {110} (&#039;&#039;klinopirokseni&#039;&#039;)<br /> | lom = <br /> | zilavost = <br /> | tvrdoca = <br /> | sjaj = <br /> | polish = <br /> | indeks_loma = <br /> | opticka_svojstva = <br /> | dvolom = <br /> | disperzija = <br /> | pleokroizam = slab ili ne postoji<br /> | fluorescencija = <br /> | apsorpcija = <br /> | ogreb = <br /> | specificna_tezina = <br /> | gustoca = <br /> | tocka_talista = <br /> | taljivost = <br /> | prepoznatljivost = <br /> | topljivost = <br /> | prozirnost = <br /> | drugo = <br /> | reference = <br /> }}<br /> <br /> Grupa &#039;&#039;&#039;piroksena&#039;&#039;&#039; je grupa [[Silikati|silikatnih]] minerala (točnije: [[inosilikati]]) koja ima vrlo veliku ulogu u izgradnji mnogih [[magmatske stijene|magmatskih]] i [[metamorfne stijene|metamorfnih]] stijena. Svi imaju zajedničku strukturu, koju tvore jednostruki lanci silikatnih tetraedara, a kristaliziraju u [[monoklinski kristalni sustav|monoklinskom]] ili [[rompski kristalni sustav|rompskom]] kristalnom sustavu. Pirokseni imaju opću formulu &lt;tt&gt;XY(Si,Al)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt; (gdje &#039;&#039;X&#039;&#039; stoji za [[kalcij]], [[natrij]], dvovalentno [[željezo]] i [[magnezij]] te, rjeđe, za [[cink]], [[mangan]] i [[litij]], a &#039;&#039;Y&#039;&#039; predstavlja ione manjeg radijusa, kao što su [[krom]], [[aluminij]], trovalentno [[željezo]], [[mangan]], [[magnezij]], [[skandij]], [[titanij]], [[vanadij]] pa čak i dvovalentno željezo). Iako je aluminij često zamijenjen [[silicij]]em kod drugih silikata, zamjena se kod većine piroksena događa samo u ograničenim količinama.<br /> <br /> == Porijeklo imena ==<br /> <br /> Ime piroksena dolazi od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi koje u prijevodu znače &#039;&#039;vatra&#039;&#039; i &#039;&#039;stranac&#039;&#039;. Ime su dobili zbog toga što su prisutni u vulkanskim lavama, gdje ponekad kristaliziraju unutar [[vulkansko staklo|vulkanskog stakla]]; pretpostavljalo se da su tamo dospjeli kao nečistoće pa otud onda ime &quot;stranac u vatri&quot;. No, oni su zapravo minerali koji su kristalizirali puno prije no je lava erumpirala.<br /> <br /> Gornji plašt [[Zemlja|Zemlje]] sastoji se većinom od [[olivin]]a i piroksena. Dio plašta prikazan je na slici desno (ortopriokseni su crni, [[diopsid]] (koji sadrži [[krom]]) je svijetlozelen, olivin je žutozelen), a u njemu dominiraju olivini, tipični [[peridotiti|peridotitski]] minerali.<br /> <br /> == Kemizam i nomenklatura piroksena ==<br /> [[Datoteka:Pyrox_names.svg|lijevo|350px|mini|&#039;&#039;&#039;Slika 2:&#039;&#039;&#039; Nomenklatura kalcijsko-magnezijsko-željezovitih piroksena.]]<br /> <br /> Lančana silikatna struktura piroksena nudi niz mogućnosti u ugrađivanju različitih kationa pa su imena piroksena prvenstveno definirana njihovom kemijskom strukturom. Pirokseni dobivaju imena prema kemijskim vrstama koje okružuju oktaedre &#039;&#039;X&#039;&#039; (ili M1) i &#039;&#039;Y&#039;&#039; (ili M2) te tetraedre &#039;&#039;T&#039;&#039;. Međunarodna Mineraloška Udruga - Komisija za nove minerale i mineralna imena ([http://www.geo.vu.nl/~ima-cnmmn/ CNMMN]) danas broji dvadeset mineralnih imena, a 105 imena koja su se prije koristila danas u odbačena.<br /> <br /> Tipični pirokseni većinom su građeni od &lt;tt&gt;[SiO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]&lt;/tt&gt; -tetraedara, a dominantni su dvovalentni ioni u oba oktaedra (&#039;&#039;X&#039;&#039; i &#039;&#039;Y&#039;&#039;), tako da dobivaju aproksimativnu formulu &lt;tt&gt;XYT&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;. Imena čestih kalcijsko-željezovito-magnezijskih piroksena definirana su u &quot;piroksenskom četverokutu&quot; (trapezu) na slici 2. [[enstatit]]sko-[[ferosilit]]na serija ([Mg,Fe]SiO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) sadrži do 5 molarnih udjela [[kalcij]]a te se javlja u tri [[polimorfi|polimorfa]] - kao rompski [[ortoenstatit]] i [[protoenstatit]] te kao monoklinski [[klinoenstatit]] (te kao ekvivalent [[ferosilit]]). Povećanjem udjela kalcija onemogućuje se stvaranje rompsih faza i &#039;&#039;pigeonita&#039;&#039; &lt;tt&gt;([Mg,Fe,Ca][Mg,Fe]Si&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;)&lt;/tt&gt; pa kristaliziraju samo monoklinski pirokseni. Ne postoji kompletna čvrsta otopina s kalcijskim udjelom, a Mg-Fe-Ca pirokseni s molarnim udjelom kalcija od 15 do 25% kao takvi nisu stabilni. To dovodi do praznine u seriji između pigeonita i [[augit]]a. Tu postoji proizvoljna separacija između augita i čvrste otopine [[diopsid]]a i [[hedenbergita]] &lt;tt&gt;(CaMgSi&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt; - CaFeSi&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;)&lt;/tt&gt;. Podjela je napravljena na 45% molarnog udjela kalcija. Kako kalcijev ion ne može upotpuniti &#039;&#039;Y&#039;&#039;-oktaedar, pirokseni s više od 50% udjela [[kalcij|Ca]] ne postoje. <br /> <br /> Sličan mineral, [[wollastonit]], u seriji ima hipotetsku kemijsku formulu kalcijskog krajnjeg člana, no važne strukturne razlike ga nikako ne mogu smjestiti u istu grupu s piroksenima.<br /> <br /> [[Datoteka:Na_pyrox_trig.svg|desno|350px|mini|&#039;&#039;&#039;Slika 3:&#039;&#039;&#039; Nomenklatura natrijskih piroksena.]]<br /> <br /> Magnezij, kalcij i željezo su bez sumnje jedini kationi koji mogu ispuniti &#039;&#039;X&#039;&#039; i &#039;&#039;Y&#039;&#039; oktaedre u piroksenskoj strukturi. <br /> <br /> Druga važna serija piroksena jesu minerali bogati [[natrij]]em. Njihova nomenklatura vidljiva je na Slici 3. Inkluzije natrija, koji ima naboj +1, u piroksenima ukazuju na potrebu mineralne strukture za popunjavanjem &quot;nedostatnog&quot; pozitivnog naboja. U [[jadeit]]u i [[aegirin]]u taj se nedostatak na mjestu &#039;&#039;X&#039;&#039; popunjava inkluzijama trovalentnih kationa (najčešće su to Al i Fe&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;). Natrijski pirokseni s više od 20% molarnog udjela kalcija, magnezija i dvovalentnog željeza poznati su pod imenom [[omfacit]] i [[aegirin-augit]], a ako je taj postotak veći od 80% minerali spadaju u grupu &#039;&#039;piroksenskog četverokuta&#039;&#039; prikazanog na Slici 2.<br /> <br /> <br /> Tablica 1 prikazuje širok raspon ostalih kationa koji mogu biti uklopljeni u piroksenskoj strukturi te daje i mjesta na kojima bi se oni mogli naći.<br /> <br /> <br /> {|<br /> |+ &#039;&#039;&#039;Tablica 1:&#039;&#039;&#039; Raspored kationa u piroksenima.<br /> |-<br /> |&#039;&#039;&#039;T&#039;&#039;&#039; <br /> |<br /> |Si<br /> |Al<br /> |Fe&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;<br /> |-<br /> |&#039;&#039;&#039;X&#039;&#039;&#039;<br /> |<br /> |<br /> |Al<br /> |Fe&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;<br /> |Ti&lt;sup&gt;4+&lt;/sup&gt;<br /> |Cr <br /> |V <br /> |Ti&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; <br /> |Zr <br /> |Sc <br /> |Zn <br /> |Mg <br /> |Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; <br /> |Mn<br /> |-<br /> |&#039;&#039;&#039;Y&#039;&#039;&#039;<br /> |<br /> |<br /> |<br /> |<br /> |<br /> |<br /> |<br /> |<br /> |<br /> |<br /> |<br /> |Mg<br /> |Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;<br /> |Mn<br /> |Li<br /> |Ca <br /> |Na<br /> |}<br /> <br /> U poziciranju iona iz tablice, osnovno je pravilo krenuti s lijeva na desno te najprije valja pozicirati sve silicijeve ione na &#039;&#039;T&#039;&#039;-pozicije. Zatim se aluminijevi ioni slažu na ostala slobodna mjesta u tetraedrima te se, konačno, popunjavaju mjesta s trovalentnim željezom. Višak aluminija i željeza može se uklopiti na &#039;&#039;X&#039;&#039;-pozicije, a preostali ioni na &#039;&#039;Y&#039;&#039;-poziciju. Potrebno je naglasiti da ovaj način slaganja iona u svrhu postizanja neutralnog naboja ne slijede svi mehanizmi stvaranja piroksena, te postoji nekoliko alternativnih shema:<br /> <br /> # Česte su zamjene jednovalentnih i trovalentnih iona na &#039;&#039;Y&#039;&#039; i &#039;&#039;X&#039;&#039; pozicijama s dvostrukim ionima. Na primjer, [[Natrij|Na]] i [[Aluminij|Al]] zajedno daju [[jadeit]] (&lt;tt&gt;NaAlSi&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;).<br /> # Dvostruke zamjene jednovalentnih iona na &#039;&#039;Y&#039;&#039;-poziciji i mješavina jednakog broja dvovalentnih i četverovalentnih iona na &#039;&#039;X&#039;&#039;poziciji. To dovodi do stvaranja npr. &lt;tt&gt;NaFe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;&lt;sub&gt;0.5&lt;/sub&gt;Ti&lt;sup&gt;4+&lt;/sup&gt;&lt;sub&gt;0.5&lt;/sub&gt;Si&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;.<br /> # Zamjena po Tschermaku, gdje trovalentni ioni zauzimaju &#039;&#039;X&#039;&#039; i &#039;&#039;T&#039;&#039; pozicije što dovodi do npr. &lt;tt&gt;CaAlAlSiO&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;.<br /> <br /> U prirodi se, kod nekih minerala, može naći više od jedne zamjene.<br /> <br /> == Popis piroksena ==<br /> <br /> <br /> *Klinopirokseni (kristaliziraju u [[monolinski kristani sustav|monoklinskom]] kristalnom sustavu)<br /> ** [[Egirin]] (Na-Fe silikat)<br /> ** [[Augit]] (Ca-Na-Mg-Fe-Al silikat)<br /> ** [[Klinoenstatit]] (Mg-silikat)<br /> ** [[Diopsid]] (Ca-Mg silikat, CaMgSi&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;)<br /> ** [[Essenit]] (Ca-Fe-Al silikat)<br /> ** [[Hedenbergit]] (Ca-Fe silikat)<br /> ** [[Hipersten]] (Mg-Fe silikat)<br /> ** [[Žadeit]] (Na-Al silikat)<br /> ** Žervisit (Na-Ca-Fe-Sc-Mg silikat)<br /> ** Johannsenit (Ca-Mn silikat)<br /> ** Kanoit (Mn-Mg silikat)<br /> ** Kozmoklor (Na-Cr silikat)<br /> ** Namansilit (Na-Mn silikat)<br /> ** Natalit (Na-V-Cr silikat)<br /> ** [[Omfacit]] (Ca-Na-Mg-Fe-Al silikat)<br /> ** Petedunit (Ca-Zn-Mn-Fe-Mg silikat)<br /> ** Pigeonit (Ca-Mg-Fe silikat)<br /> ** [[Spodumen]] (Li-Al silikat) <br /> <br /> *Ortopirokseni (kristaliziraju u [[rompski kristalni sustav|rompskom]] kristalnom sustavu)<br /> ** Donpeacorit, &lt;tt&gt;(MgMn)MgSi&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;<br /> ** [[Enstatit]], &lt;tt&gt;Mg&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SiO&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;<br /> ** [[Ferosilit]], &lt;tt&gt;FeMgSi&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;<br /> ** Nchwaningit (hidatizirani Mg-silikat)<br /> <br /> *[[Schefferit]], &lt;tt&gt;Ca(Mg,Fe,Mn)Si&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;<br /> *[[Cinkov schefferit]], &lt;tt&gt;Ca(Mg,Mn,Zn)Si&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;<br /> *[[Jeffersonit]], &lt;tt&gt;Ca(Mg,Fe,Mn,Zn)Si&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;<br /> *[[Leukaugit]], &lt;tt&gt;Ca(Mg,Fe,Al)(Al,Si)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;<br /> *[[Kalcij-Tschermakova molekula]], &lt;tt&gt;CaAlAlSiO&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;/tt&gt;<br /> <br /> == Vidi još:==<br /> * [[Amfiboli]]<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> <br /> *[http://www.mineralogicalassociation.ca/doc/abstracts/ima98/ima98(12).pdf Morimoto, N., J. Fabries, A.K. Ferguson, I.V. Ginzburg, M. Ross, F.A. Seifeit and J. Zussman (1989) &quot;Nomenclature of pyroxenes&quot; Canadian Mineralogist Vol.27 pp143-156 (pdf)] {{eng oznaka}}<br /> * [http://www.galleries.com/minerals/silicate/pyroxene.htm Mineral galleries] {{eng oznaka}}<br /> <br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Minerali]]<br /> <br /> ----<br /> <br /> ----</div>

WikiSysop