WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T05:38:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Piro''', pleme ili plemena [[Tanoan]] Indijanaca koji je u 17. stoljeću živjelo u području rijeke [[Rio Grande]], a sastojalo se od dvije glavne grupe: Tiwa duž Rio Grande od [[San Marcial]]a (danas 'grad duhova') u okrugu [[Socorro, okrug (Novi Meksiko)|Socorro]], pa prema [[Albuquerque]]u; [[Tompiro]] ili Salineros istočno od Rio grande u području slanih laguna (salinasa). Od ranih [[Španjolci|Španjolaca]] Pirosi su nazivani 'Sjevernjaci' (= Norteños), prema njihovom lokalitetu kod El Paso del Norte. Danas žive na rezervatu Tigua Indian Reservation u [[Teksas]]u, i pod imenom Piro-Manso-Tiwa Tribe (206; 2000) kod [[Las Cruces]]a u pueblu San Juan de Guadalupe, u Novom Meksiku.

== Ime ==
Značenje naziva piro nije poznato. Tükahun, naziv Isleta Indijanaca označava sve pueble južno od njih, u značenju "southern pueblos."

== Sela (puebli) ==
*[[Abo]], na the Arroyo del Empedradillo, u okrugu [[Valencia, okrug (Novi Meksiko)|Valencia]].
*[[Agua Nueva]], na Rio Grande između Socorroa i Servillete.
*[[Alamillo]], na Rio Grande, 12 milja sjeverno od [[Socorro, Novi Meksiko|Socorroa]].
*[[Barrancas]], na Rio Grande blizu Socorroa.
*[[Qualacu]], na istočnoj obali Rio Grande blizu podnožja Black Mesa, na ili blizu San Marciala.
*[[an Felipe (Piro pueblo)|San Felipe]], na Rio Grande, možda blizut San Marciala, okrug Socorro.
*[[San Pascual]], na istočnoj obali Rio Grande, okrug [[Socorro, okrug (Novi Meksiko)|Socorro]].
*[[Senecu]], zapadna obala Rio Grande, na mjestu sela [[San Antonio, Novi Meksiko|San Antonio]].
*[[Senecu del Sur]] (zajedno s Tiwa), na Rio Grande, nekoliko milja od El Pasoa, Chihuahua, Meksiko.
*[[Sevilleta]], istočna obala Rio Grande, nedaleko Socorroa.
*[[Socorro]] ili Pilabo, današnji Socorro.
*[[Socorro del Sur]], na obje obale Rio Grande nedaleko [[El Paso, Teksas|El Pasoa]], Teksas.
*[[Tabira]], na Mesa de los Jumanos, sjeveroistočno od Socorroa.
*[[Tenabo]], mpžda na Siete Arroyos, sjeveroistočno od Socorroa i istočno od Rio Grande.
*[[Teypana]], nasuprot Socorroa, na istočnoj obali Rio Grande, u okrugu Socorro.
*[[Tenaquel]] (?).

Napušteni puebli koje su zacijelo nastanjivali Pirosi: Amo, Aponitre, Aquicabo, Atepua, Ayqui, Calciati, Canocan, Cantensapué, Cunquilipinoy, Encaquiagualcaca, Huertas (4 milje od Soccoroa), Peixolóe, Pencoana, Penjeacú, Pesquis, Peytre, Polooca, Preguey, Pueblo Blanco (istočno od Rio Grande), Pueblo Colorado (isto kao i Pueblo Blanco), Pueblo de la Parida (ib.), Pueblo del Alto (istočna strana Rio Grance, 6 milja južno od Belena), Queelquelu, Quialpo, Quiapo, Quiomaquí, Quiubaco, Tecahanqualahámo, Teeytraan, Tercáo, Texa, Teyaxa, Trelagú, Trelaquepú, Treyéy, Treypual, Trula, Tuzahe, Vumahein, Yancomo, Zumaque.

Puebli naseljeni Pirosima i Tiwama: Acoli, Aggey, Alle, Amaxa, Apena, Atuyama, Axauti, Chein, Cizentetpi, Couna, Dhiu, Hohota, Mejia (5 liga od Isleta), Quanquiz, Salineta, 4 lige od Guadelupe Mission, kod El Paso, Teksas), San Bautista (na Rio Grande, nedaleko Sevilleta), San Francisco (na donjoj Rio Grande između El Pasoa i San Lorenzoa u Teksasu), Xatoe, Xiamela (?), Yonalus.

== Povijest ==
Zapadni Piro Indijanci što su živjeli u području Rio Grande prve kontakte sa Europljanima imaju još od [[1540.]] ([[Francisco Vásquez de Coronado|Coronadova ekspedicija]]), pa nadalje Chamuscadova (1580), [[Antonio de Espejo|Espejo]] (1583) i [[Juan de Oñate|Oñate]] (1598). Prvi misionarski rad među njihovim istočnim rođacima u području slanih laguna (Salineros ili Tompiros) započinje [[1629.]] Piro Indijanci neće sudjelovati u Pueblo ustanku što će započeti [[1680.]] ovom događaju prethode napadi divljih [[Apači|apačkih]] ratnika koji su bili tako učestali tako da su do [[1680.]] opustjeli svi puebli u području Salinasa na slanim lagunama i [[Senecu]] na Rio Grande. Ostaci Piro Indijanaca pobjegoše (1680) sa Španjolcima i njihovim guvernerom [[Antonio de Otermín|Oterminom]] u Teksas i utemeljiše sebi nove pueble [[Senecu del Sur]] i [[Socorro del Sur]]. Tek će [[1777.]] guverner [[Juan Bautista de Anza]] nekako sklopiti mir između pueblo Indijanaca i nomadskih Indijanaca, osim apačkih ratnika. Grupe Piro Indijanaca pod španjolskim utjecajem u Teksasu bit će meksikanizirane.

== Etnografija ==
Piro Indijanci imali su tipičnu sjedilačku pueblo kulturu sa stalnim naseljima i obradom tla (kukuruz). U području Salinasa [[Španjolci]] su bili impresionirani njihovim tkalaštvom, košaraštvom i lončarijom crno-na-bijelo. Uz uzgoj kukuruza i drugih indijanskih kultura sakupljali su i divlje jestivo bilje, hvatali [[jelen]]e, [[zec|zečeve]], [[antilopa|antilope]] i [[bizon]]e i uzgajali [[puran]]e. [[Odjeća]] je bila koža antilopa, a nosili su i ogrtače od bizonovog krzna i dekorativne ogrtače od [[pamuk]]a i vlakana [[yucca|yucce]]. Izrađivali su i ukrase od [[tirkiz]]a i perja purana.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.epcc.edu/nwlibrary/borderlands/17_tigua_indians.htm Tigua Indians Survive 300 Years of Ordeals]
*[http://www.fourdir.com/piro.htm Piro Pueblos]
*[https://web.archive.org/web/20080906141748/http://www.geocities.com/michaelbletzer/ La provincia de los Piros (na engleskom)]
*[http://www.vivanewmexico.com/nm/censalinas.html Salinas Pueblo Missions National Monument]

[[Kategorija:Piro (Tanoan)| ]]
[[Kategorija:Tanoan]]
[[Kategorija:Indijanci, Novi Meksiko]]
[[Kategorija:Jugozapadni Indijanci]]
[[Kategorija:Pueblo Indijanci]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]

Piro, Tanoan - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica