Suradnik10: Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

2025-05-30T02:55:13Z

Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 02:55
Redak 43:		Redak 43:
	* [http://www.pyreneestourism.org Turističke informacije o Pirenejima (Katalonija, Andora, Aragon, Navara, Baskija) i Kosta Brava] {{eng oznaka}}		* [http://www.pyreneestourism.org Turističke informacije o Pirenejima (Katalonija, Andora, Aragon, Navara, Baskija) i Kosta Brava] {{eng oznaka}}
	* [http://www.iberianature.com/material/glaciers.htm Ledenjaci na Pirenejima] {{eng oznaka}}		* [http://www.iberianature.com/material/glaciers.htm Ledenjaci na Pirenejima] {{eng oznaka}}
	* [http://www.chambresdhotesfrance.com Hoteli na Pirenejima] {{fr}}		* [http://www.chambresdhotesfrance.com Hoteli na Pirenejima] {{fra oznaka}}

	[[Kategorija: Gorja]]		[[Kategorija: Gorja]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T02:04:28Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 02:04
Redak 40:		Redak 40:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Pyrenees}}~~
	* [http://www.pyreneestourism.org Turističke informacije o Pirenejima (Katalonija, Andora, Aragon, Navara, Baskija) i Kosta Brava] {{eng oznaka}}		* [http://www.pyreneestourism.org Turističke informacije o Pirenejima (Katalonija, Andora, Aragon, Navara, Baskija) i Kosta Brava] {{eng oznaka}}
	* [http://www.iberianature.com/material/glaciers.htm Ledenjaci na Pirenejima] {{eng oznaka}}		* [http://www.iberianature.com/material/glaciers.htm Ledenjaci na Pirenejima] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T05:37:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Pyrenees topographic map-fr.svg|mini|400px|<center>Topografska karta Pireneja]]
'''Pireneji''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pyrenaei Montes'', [[Francuski jezik|fra.]] ''Pyrenees'', [[Španjolski jezik|špa.]] ''Pirineos'', [[katalonski]] ''Pirineus'', [[okcitanski]] ''Pirenèus'', [[aragonski]] ''Perinés'', [[baskijski]] ''Pirinioak ili Auñamendiak'') su [[planinski lanac]] na jugozapadu [[Europa|Europe]]. Lanac dijeli [[Pirenejski poluotok]] od [[Francuska|Francuske]]. Proteže se od 430 km od [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] ([[Biskajski zaljev]]) do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] ([[Cap de Creus]]).

Lanac predstavlja prirodnu granicu između [[Španjolska|Španjolske]] i Francuske, između kojih se smjestila i Kneževina [[Andora]]. U Pirenejima se nalaze francuski departmani, od istoka na zapad: [[Pyrénées-Orientales]], [[Aude]], [[Ariège]], [[Haute-Garonne]], [[Hautes-Pyrénées]], i [[Pyrénées-Atlantiques]]; te španjolske provincije: [[Katalonija|katalonske]] ([[Girona]], [[Barcelona]], [[Lleida]]), [[aragon]]ska [[Huesca]], [[baskija|baskijska]] [[Guipúzcoa]], te [[Zaragoza]] i [[Navara]]. Najveći izuzetak od ovog pravila je dolina [[Val d'Aran]], koja pripada Španjolskoj iako leži na sjevernoj strani grebena. Druga manja [[Orografija|orografska]] odstupanja uključuju [[Serdan|slap Serdan]] i španjolsku enklavu, grad [[Llivia|Lliviju]] u autonomnoj zajednici Kataloniji.
[[Datoteka:Aneto 01.jpg|mini|lijevo|300px|<center>[[Aneto]], najviši vrh Pireneja]]
==Zemljopisne odlike==
[[Datoteka:Monteperdido_y_Cilindro.jpg|mini|<center>[[Mont Perdu]]]]
Središnji Pireneji se pružaju na istok od [[Port d'Canfranc]]a do Val d'Arana, i u njima su najveći vrhovi::
* [[Pico d'Aneto]] ili ''Pic de Néthou'' 3.404 [[metar|m]]
* [[Mont Posets]] 3.375 m
* [[Mont Perdu]] ili ''Monte Perdido'' ili ''Mont Perdut'' 3.355 m

Na atlantskim Pirenejima strane se postupno uzdižu od istoka ka zapadu. Na istočnim Pirenejima, s izuzetkom jednog prekida na krajnjem istoku (''Pyrénées Ariégeoises''), srednja nadmorska visina je ujednačena dok iznenada ne opadne u dijelu lanca poznatog kao Albères.
[[Datoteka:Pic de Bugatet.jpg|mini|<center>''Pic de Bugatet'' u prirodnom rezervatu ''Néouvielle'']]
Pirineji su stariji od [[Alpe|Alpa]]: prvi [[sediment]]i su stvoreni u obalnom bazenu tijekom [[paleozoik]]a i [[mezozoik]]a. U razdoblju starije [[kreda (epoha)|krede]] nastao je Baskijski zaljev, koji je gurnuo Španjolsku prema Francuskoj i stvorio velike slojeve potisnutih sedimenata. Intenzivan pritisak i udizanje zemljine kore prvo su se dogodili u istočnom dijelu i postupno se proširili na cijelo gorje, da bi kulminirali u razdoblju [[eocen]]a.

Istočni dio Pireneja se sastoji uglavnom od [[granit]]nih i [[gnajs]]nih [[stijena]], dok na zapadu granitni vrhovi imaju [[vapnenac|vapnenačke]] slojeve. Masivni i oštri vrhovi grebena su od granita, koji je posebno otporan na [[erozija|eroziju]], kao i na glacijalne promjene.

Upadljive odlike pirenejskog [[pejzaž]]a su:
* odsustvo velikih jezera, kakvima su ispunjene doline Alpa,
* rijetki i visoki planinski prijevoji,
* veliki broj planinskih bujica (''gaves'') koje često stvaraju visoke vodopade, koje nadmašuju jedino oni u [[Skandinavija|Skandinaviji]],
* česta pojava da gornji dio doline dobije oblik polukružnog strmog grebena (''cirk'').

Najveći vodopad je [[Gavarnie]] (462 m) na ulazu [[Gave de Pau]]; [[Cirque de Gavarnie]], u istoj dolini, je vjerojatno najpoznatiji primjer ''kružne'' formacije. Posebno zanimljiva atrakcija je [[La Brèche de Roland]], otvor u grebenu, koji je prema predaji stvorio [[Roland]].

== Prirodna bogatstva ==
[[Datoteka:Pyrenees summit in summer.jpg|mini|<center>Vrh Pireneja ljeti]]
U Prirenejima nema mnogo metala, iako postoje rudnici [[željezo|željezne]] rudače u [[Vie de Sos]] ([[Ariège]]) i u podnožju [[Canigou]]a u istočnim Pirinejima. Rezerve [[ugljen]]a koje se mogu vaditi nalaze se uglavnom na španjolskoj strani, ali na francuskoj strani postoje brojna nalazišta [[lignit]]a. Otvoreni rudnik u Trimunu (Ariège) je jedan od najvećih nalazišta [[talk]]a u Europi.

Mineralni izvori su obilni i značajni, a naročito su poznati [[termalni izvor]]i, kojih na Alpama ima veoma malo.

Količina padalina, kiše i snijega, je mnogo veća u zapadnim nego u istočnim Pirenejima, što se različito odražava na klimu. Prvo, istočni Pirineji nemaju [[ledenjak]]e, jer je količina snijega koja padne nedovoljna za njihov nastanak. Ledenjaci su ograničeni na sjeverne padine središnjih Pireneja i ne klize naniže u doline, kao u Alpama, ali imaju veliku dužinu na planinskom grebenu. Oni čine usko područje blizu vrhova najviših planina. Ovdje, kao i u drugom visokom gorju središnje Europe, ima dokaza o mnogo većem prostiranju ledenjaka u vrijeme [[Ledeno doba|ledenog doba]].

== Bioraznolikost ==

Veće padalina na zapadnom dijelu lanca imaju još veći utjecaj na vegetaciju. Niži dijelovi planine na krajnjem zapadu su dobro pošumljeni, ali količina šuma opada prema istoku, pa su istočni Pireneji poprilično divlji i goli. Postoji promjena i u sastavu flore od zapada prema istoku. Na zapadu je flora, bar na sjeveru, slična onoj u središnjoj Europi, dok je na istoku [[mediteran]]ska, iako je razlika u geografskoj širini samo 1°. Pireneji su relativno bogati [[endem]]skim vrstama, a najznačajniji primjeri endemizma su jedinstvena europska vrsta ''[[Dioscorea]]'' (vrsta puzavice), ''Dioscorea pyrenaica'', koja se može naći samo u visokim predjelima središnjih Pireneja, i monotipska vrsta ''[[Xatardia]]'', koja raste samo na visokom prijevoju između [[Val d'Eynes]] i [[Katalonija|Katalonije]]. Rod koji je najbogatije zastupljen u Pirenejima su [[Kamenika|kamenike]], od kojih su nekoliko vrsta endemske.

U fauni Pireneji također imaju neke izvanredne primjerke endemizma. Pirinejska vodena krtica (''[[Galemys pyrenaicus]]'') može se naći samo u nekim potocima na severnim padinama planine, a jedini drugi član ovog [[rod]]a nalazi se u rijekama [[Kavkaz]]a u južnoj [[Rusija|Rusiji]]. Pirinejski salamander (''Euproctus pyrenaicus''), endemska vrsta [[salamander]]a, također živi u potocima i jezerima na velikim visinama. Među ostalim osobitostima pirenejske faune su slijepi insekti u spiljama Ariège, od kojih su najvažniji rodovi ''[[Anophthalmus]]'' i ''[[Adelops]]''. Pirinejski [[kozorog]] (''Capra pyrenaica pyrenaica'') je tajanstveno nestao u siječnju 2000.; domaći pirenejski [[mrki medvjed]] je gotovo istrebljen 1990-ih, ali je ponovo naseljen 1996., kada su tri medvjeda dovedena iz [[Slovenija|Slovenije]]. Uspješno su odgajani pa se vjeruje kako danas ima 15 mrkih medvjeda u središnjem području oko Fosa i četiri domaća medveda u dolini Aspe.

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Pyrenees}}
* [http://www.pyreneestourism.org Turističke informacije o Pirenejima (Katalonija, Andora, Aragon, Navara, Baskija) i Kosta Brava] {{eng oznaka}}
* [http://www.iberianature.com/material/glaciers.htm Ledenjaci na Pirenejima] {{eng oznaka}}
* [http://www.chambresdhotesfrance.com Hoteli na Pirenejima] {{fr}}

[[Kategorija: Gorja]]
[[Kategorija: Planine u Francuskoj]]
[[Kategorija: Planine u Španjolskoj]]
[[Kategorija: Andora]]

{{Mrva-zemlj}}

Pireneji - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica