Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:52:45Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:52
Redak 64:		Redak 64:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commons\|Category:Pyrazine}}~~

	[[Kategorija:Boje]]		[[Kategorija:Boje]]
	[[Kategorija:Organski spojevi]]		[[Kategorija:Organski spojevi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T08:44:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = <chem> C4H4N2 </chem>
| slika = Pyrazine 2D aromatic full.svg
| slika_opis = Kemijska struktura pirazina
| slika1 = Pyrazine-3D-balls-2.png
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = Pirazin
| ostala imena = 1,4-diazabenzen 1,4-diazin
| CAS = 290-37-9
| EC = 206-027-6
| UN = -
| RTECS = -
| molarna masa = 80,09 g/mol
| molekulska masa =
| izgled = Bijeli [[kristal]]i
| gustoća = 1,031 g/cm3
| tališteK =
| tališteC = 52 °C
| vrelišteK =
| vrelišteC = 115 °C
| tlak para =
| topljivost = Topiv u [[voda|vodi]] Topiv u [[etanol]]u i dietileteru <ref> RömppOnline: "Pyrazin", 29. September 2014, ID=RD-16-05097 </ref>
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule =
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti = Štetan za zdravlje i zapaljiv
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 2 |F = 2| R = 0}}
}}

'''Pirazin''' je [[Heterociklički aromatski spojevi|heterociklički aromatski]] [[organski spoj]] [[kemijska formula|kemijske formule]] C4H4N2. To je simetrična [[molekula]]. Pirazin je manje bazičan od [[piridin]]a, [[piridazin]]a i [[pirimidin]]a. Pirazin i razni alkilpirazini spojevi su okusa i arome koji se nalaze u pečenim proizvodima. Pronađeno je da tetrametilpirazin (poznat i kao ligustrazin) uklanja [[anion]] superoksida i smanjuje proizvodnju [[Dušikovi oksidi|dušikovog oksida]] u ljudskim polimorfonuklearnim [[leukocit]]ima. <ref>{{cite journal | doi = 10.1016/S0024-3205(03)00139-5 | title=Tetramethylpyrazine scavenges superoxide anion and decreases nitric oxide production in human polymorphonuclear leukocytes | journal=Life Sciences | date=2003 | volume=72 | issue=22 | pages=2465–2472 | first=Zhaohui | last=Zhang| pmid=12650854 }}</ref>

== Azinska bojila ==
{{glavni|Bojilo}}

'''Azinska bojila''' imaju pirazinski prsten koji [[kondenzacija|kondenziran]] s aromatskim jezgrama daje [[kromofor]], fenazin. Supstitucijom amino-grupa i hidroksi-grupa u aromatske jezgre u p-položaju prema N-atomu u prstenu dobivaju se bojila. Prvo sintetičko bojilo koje se proizvodilo za komercijalne potrebe spada u ovu grupu. To je [[mauvein]], što ga je pripremio 1856. [[William Henry Perkin|W. H. Perkin]] [[oksidacija|oksidacijom]] sirovog [[anilin]]a (koji je sadržavao smjesu [[izomer]]nih toluidina) [[natrij]]evim dikromatom u hladnoj razrijeđenoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]]. Danas se više ne upotrebljava.

Bezbojni ili slabo obojeni azinski spojevi s [[kiseline|kiselinama]] tvore snažno obojene [[soli]]. Azinska su bojila bazna bojila koja [[protein]]ska vlakna bojaju direktno a [[pamuk]] tek nakon močenja [[tanin]]om. Daju obojenja crvena, modra i ljubičasta. Iz ove je grupe tehnički važan [[safranin]] T, [[Indeks boje|C.I.]] 50240, koji se priprema djelovanjem natrijeva nitrita na orto-toluidin-hidroklorid, redukcijom nastalog aminoazotoluena [[željezo|željeznom]] piljevinom i oksidacijom natrijevim bikromatom uz dodatak anilina, sve u jednom slijedu bez izolacije intermedijara. Spomenuti treba iz ove grupe i ''Wollechtblau BL'', C.I. 50315, koji se dobiva kondenzacijom l,3-dianilino-naftalin-8-sulfonske kiseline s 4-aminodifenilamin-2-sulfonskom kiselinom i naknadnom oksidacijom; upotrebljavaju se i neka druga slično građena bojila.

U ovu grupu spadaju također nigrozini i indulini. To su ljubičasta do modrocrna bojila koja nastaju kondenzacijom nitrobenzena ili aminoazobenzena s anilinom i anilinklorhidratom. Upotrebljavaju se za bojenje [[papir]]a, [[Koža (materijal)|kože]], [[plastika|plastičnih masa]], zatim u proizvodnji hektografskih masa, laštila za kožu i grafičkih [[boja]]. Takav je produkt na primjer ''Indulinbase NF'', C.I. 50400; priprema se kratkim grijanjem p-aminoazobenzena sa smjesom anilina i hidroklorida anilina. Iz anilina i hidroklorida anilina uz nitrobenzen priprema se grijanjem na 180 - 200 °C u prisutnosti [[Bakar (element)|bakarnih]] soli; ''Nigrosinbase N'', C.I. 50415, bojilo netopljivo u vodi, a topljivo u [[ulja|uljima]], [[masti]]ma i mnogim otapalima. Iz ovog se bojila nakon sulfuriranja i prevođenja sulfonskih grupa u natrijeve soli priprema u vodi topljivi ''Nigrosin GF'' (''Indulin WL''), C.I. 50420.

U ovu grupu bojila spada i postojano anilinsko crnilo, C.I. 50440, koje nastaje oksidacijom anilina na vlaknu u prisutnosti bakarnih ili [[vanadij]]evih soli kao [[katalizator]]a. Kao sredstvo za oksidaciju upotrebljava se najčešće [[kalij]]ev dikromat ili kalijev klorat. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Boje i lakovi'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Historische Farbstoffsammlung DSC00350.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Sample of Safranin O.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Safranin O in aqueous solution.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center|Jedna od prvih [[Anilinske boje|anilinskih boja]] bila je [[Ljubičasta|ljubičasti]] [[mauvein]].
|align=center|[[Safranin]] u krutom stanju.
|align=center|Otopina [[safranin]]a.
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Category:Pyrazine}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]

Pirazin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica