WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T09:38:51Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 09:38
Redak 24:		Redak 24:

	== Izbor za papu ==		== Izbor za papu ==
	[[~~File~~:Pius VIII Litho.jpg\|mini\|200px\|left\|Litografija pape Pija VIII. od Josefa Kriehuberga, 1829]]		[[Datoteka:Pius VIII Litho.jpg\|mini\|200px\|left\|Litografija pape Pija VIII. od Josefa Kriehuberga, 1829]]
	Papa [[Lav XII.]] umire šest godina kasnije i [[24. veljače]] [[1829.]] godine započinju dugotrajne konklave koje će potrajati pet tjedana. Pedeset od pedeset osam kardinala nisu se mogli dogovoriti. Konačno, [[31. ožujka]] [[1829.]] godine složili su se oko imena Francesca Saverija Castiglionija. Unatoč tome što je kardinal Castiglioni bolovao od gihta, posebno u nogama i herpesa, te je imao veliku kvržicu na vratu zbog koje je glavu morao držati nagnutu u jednu stranu, pa je bio gotovo paraliziran čovjek, postao je papom. Uzeo si je ime Pio VIII. po uzoru na svog prethodnika Pija VII., kojeg je jako cijenio i koji ga je imenovao biskupom i kardinalom.		Papa [[Lav XII.]] umire šest godina kasnije i [[24. veljače]] [[1829.]] godine započinju dugotrajne konklave koje će potrajati pet tjedana. Pedeset od pedeset osam kardinala nisu se mogli dogovoriti. Konačno, [[31. ožujka]] [[1829.]] godine složili su se oko imena Francesca Saverija Castiglionija. Unatoč tome što je kardinal Castiglioni bolovao od gihta, posebno u nogama i herpesa, te je imao veliku kvržicu na vratu zbog koje je glavu morao držati nagnutu u jednu stranu, pa je bio gotovo paraliziran čovjek, postao je papom. Uzeo si je ime Pio VIII. po uzoru na svog prethodnika Pija VII., kojeg je jako cijenio i koji ga je imenovao biskupom i kardinalom.

Redak 32:		Redak 32:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	[[~~File~~:Monument to Pope Pius VIII.jpg\|mini\|250px\|right\|Grobnica pape Pija VIII.]]		[[Datoteka:Monument to Pope Pius VIII.jpg\|mini\|250px\|right\|Grobnica pape Pija VIII.]]
	* Jacques Mercier, ''Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican)'', Barbat, Zagreb 2001.,		* Jacques Mercier, ''Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican)'', Barbat, Zagreb 2001.,
	* Marijo Milić, ''Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II.'', Laus, Split 2000.,		* Marijo Milić, ''Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II.'', Laus, Split 2000.,

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T03:54:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir papa |
| hrvatsko_ime = Pio VIII.
| latinsko_ime = Pius PP. VIII.
| pravo_ime = Francesco Saverio Castiglioni
| grb = [[Datoteka:C o a Pio VIII.svg|130 px]]
| slika = Ritratto di Papa Pio VIII, by Clemente Alberi.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis =
| papa_od = [[31. ožujka]] [[1829.]]
| papa_do = [[1. prosinca]] [[1830.]]
| prethodnik = [[Lav XII.]] <br> ([[1823.]] – [[1829.]])
| nasljednik = [[Grgur XVI.]] <br> ([[1831.]] – [[1846.]])
| datum_rođenja = [[20. studenog]] [[1761.]]
| mjesto_rođenja = Cingoli, [[Italija]]
| datum_smrti = [[1. prosinca]] [[1830.]]
| mjesto_smrti = [[Rim]], [[Italija]]
| imenjaci = Pio
|}}
'''Pio VIII.''' ''lat. Pius PP. VIII.'' (Cingoli, [[20. studenog]] [[1761.]] - [[Rim]], [[1. prosinca]] [[1830.]]), rođen kao '''Francesco Saverio Castiglioni''', 253. poglavar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], papa od [[31. ožujka]] [[1829.]] do smrti [[1830.]]

== Raniji život ==

Francesco se rodio [[20. studenog]] [[1761.]] godine u Cingoliju u aristokratskoj obitelji, kao treće od osmero djece grofa Ottavia Castiglionija i grofice Sanzije Ghislieri. Nakon osnovne škole odlazi u sjemenište Collegio Campana u Osimu, a potom studira teologiju u [[Bologna|Bologni]] i [[1785.]] godine stječe doktorat iz kanonskog prava. Dana [[17. prosinca]] [[1785.]] godine biva zaređen za svećenika. Već sljedeće godine Francesco je tajnik komisije za proučavanje Sinode u [[Pistoia|Pistoiji]], a potom odlazi za generalnog vikara u Anagniju, Fanu, te u Ascoli-Piceniju. Papa [[Pio VII.]] imenuje ga [[11. kolovoza]] [[1800.]] godine za biskupa Montalta. Kada je [[Francuska]] okupirala [[Italija|Italiju]] i [[Napoleon I.]] se [[23. svibnja]] [[1805.]] godine u milanskoj katedrali okrunio Željeznom krunom [[Lombardija|Lombardije]] kao talijanski kralj, Francesco odbija položiti mu prisegu vjernosti. Godine [[1808.]] biva uhićen i doveden u [[Milano]]. Sljedećih šest godina Francesko je proveo po raznim zatvorima, od Pavije, [[Mantova|Mantove]], [[Torino|Torina]] i Milana, i tako sve do pada Napoleona I. [[1814.]] godine, kada se [[16. lipnja]] [[1814.]] godine vraća u Montalto. Papa Pio VII. ga je puno cijenio pa ga dvije godine kasnije imenuje biskupom [[Cesena|Cesene]], a [[8. ožujka]] [[1816.]] godine imenuje ga kardinalom. Pet godina kasnije Francesco, sada već kao biskup Frescatija, postaje glavni blagajnik u Kuriji, te prefekt Registra zabranjenih knjiga. Uživa veliko povjerenje kod pape Pija VII. koji ga je često spominjao kao svoga nasljednika. Iako nije naslijedio Pija VII. [[1823.]] godine, Francesco izvrsno surađuje i s novim papom [[Lav XII.|Lavom XII.]]

== Izbor za papu ==
[[File:Pius VIII Litho.jpg|mini|200px|left|Litografija pape Pija VIII. od Josefa Kriehuberga, 1829]]
Papa [[Lav XII.]] umire šest godina kasnije i [[24. veljače]] [[1829.]] godine započinju dugotrajne konklave koje će potrajati pet tjedana. Pedeset od pedeset osam kardinala nisu se mogli dogovoriti. Konačno, [[31. ožujka]] [[1829.]] godine složili su se oko imena Francesca Saverija Castiglionija. Unatoč tome što je kardinal Castiglioni bolovao od gihta, posebno u nogama i herpesa, te je imao veliku kvržicu na vratu zbog koje je glavu morao držati nagnutu u jednu stranu, pa je bio gotovo paraliziran čovjek, postao je papom. Uzeo si je ime Pio VIII. po uzoru na svog prethodnika Pija VII., kojeg je jako cijenio i koji ga je imenovao biskupom i kardinalom.

== Pontifikat i smrt==

Kao papa, Pio VIII. nije bio političar. Više je pažnje posvećivao pastoralnim i doktrinarnim pitanjima. Slovio je kao ugledan poznavatelj crkvenog prava, vrlo dobro upućen u Sveto pismo, i izvrstan upravitelj, duboko svjestan odgovornosti rimskog prvosvećenika. U svojoj prvoj i jedinoj enciklici »Traditi humilitati nostrae«, od [[24. svibnja]] [[1829.]], osuđuje indiferentizam i aktivnost američkih protestantskih sljedbi. Protivi se nastojanjima da se brak proglasi građanskom institucijom. Osuđuje utjecaj masona na odgoj i obrazovanje, kao i liberalizam. Dana [[25. ožujka]] [[1830.]] Pio VIII. objavljuje Apostolsko pismo „''Litteris altero abhinc''“, u kojem ističe da brak može biti blagoslovljen od Crkve ako je zajamčen kršćanski odgoj djece. Većinu poslova vanjske politike Papa je prepuštao kardinalu Giuseppeu Albaniju ([[1750.]] – [[1834.]]), državnom tajniku. Njegov pontifikat trajao je dvadeset mjeseci i većinu tog vremena proveo je u krevetu. Pred kraj njegovog pontifikata u [[Papinska Država|Papinskoj Državi]] dolazi do sve žešćih nemira protiv Papine vlasti, ali se Papa s tim problemom neće morati suočiti. Pio VIII. umro je [[30. studenog]] [[1830.]] godine i sahranjen je u Bazilici sv. Petra u Rimu. Njegov vjerni suradnik, kardinal Albani dao je na njegovom grobu napisati: „Rodio se, plakao je i umro“.

== Izvori ==
[[File:Monument to Pope Pius VIII.jpg|mini|250px|right|Grobnica pape Pija VIII.]]
* Jacques Mercier, ''Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican)'', Barbat, Zagreb 2001.,
* Marijo Milić, ''Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II.'', Laus, Split 2000.,
* Eric Russell Chamberlin, ''The bad popes'', Dorset Press, 1969.,
* Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
* Cardinals of the Holy Roman Church , [http://www2.fiu.edu/~mirandas/cardinals.htm],
* The Catholic Encyclopedia, [http://www.newadvent.org/cathen/],
* Enciclopedia dei Santi, [http://www.santiebeati.it/].

{{pape}}
[[Kategorija:Pape]]

Pio VIII. - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica