https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Pijerko_Buni%C4%87_Lukovi%C4%87Pijerko Bunić Luković - Povijest promjena2026-09-01T04:02:12ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pijerko_Buni%C4%87_Lukovi%C4%87&diff=225953&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-16T13:09:35Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Pijerko Bunić Luković'''-->'''Pijerko (Pero, Petar, Pjerko) Bunić Luković''' ([[Dubrovnik]], [[14. prosinca]] [[1788.]] – Dubrovnik, [[18. srpnja]] [[1846.]]), hrvatski dramski [[pisac]], [[pjesnik]], [[skladatelj]] i [[pripovjedač]].<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Rodio se je u Dubrovniku 1788. godine u vlastelinskoj obitelji [[Bunić (plemstvo)|Bunić]]. Sin je [[Miho Bunić Luković|Mihe]] i brat [[Frano Bunić Luković|Frana]], gorljivih boraca za [[borba za obnovu Dubrovačke Republike 1813.-1815.|obnovu]] Dubrovačke Republike, te unuk [[Luka Mihov Bunić|Luke Mihova]], hrvatskog pjesnika i prevoditelja. Bio je glazbeno obrazovan: svirao je violinu, violončelo i glasovir.<br />
Kao i otac i brat, i Pijerko je sudjelovao u borbi za opstanak Dubrovačke Republike. Bio je jednim od predvodnika [[pobuna u Dubrovniku 1813.|protufrancuske pobune]] prosinca 1813. godine. U pobuni je bio teško ozlijeđen. <br />
<br />
Po ozdravljenju bio je generalni nadzornik zdravstva dubrovačkog okružja. Nova austrijska vlast ga je razočarala, ponajviše zbog toga što je spoznao da ne će biti moguće obnoviti Dubrovačku Republiku. <br />
<br />
Zbog toga je otišao u inozemstvo. Živio je od 1815. devet godina u Kairu i Aleksandriji, nakon čega je otišao u Trst gdje se oženio djevojkom iz bogate barunske obitelji Marenzi. Planove o iseljavanju u Ameriku napustio je na zagovor roditelja i rodbine. Tako se iste 1825. godine kad se oženio, vratio u rodni Dubrovnik. Otišao je na svoje imanje u [[Rijeka dubrovačka|Rijeci dubrovačkoj]] gdje je živio do kraja života, baveći se pisanjem i poljoprivredom. Živio je od ispomoći vlasti, jer je bio u materijalnoj oskudici. 1841. se je još jednom politički angažirao, kad se pobunio protiv uvođenja poreza od kojega je do tada bio oslobođen dubrovački kraj, t.zv. [[desetina (porez)|desetine]]. <br />
<br />
Bio je pristaša ideja hrvatskog narodnog preporoda i zagovornik hrvatskog jezika. Nikad nije prihvatio [[gajica|Gajev pravopis]], no nikad se nije do kraja izjasnio kojem bi se pravopisu priklonio.<br />
<br />
== Djela ==<br />
Pisao je drame raznih žanrova na dubrovačkom govoru hrvatskog jezika, te dvije komedije na talijanskom. Sačuvan je dio njegovih mnogobrojnih drama: komedija, farsa, tragedija, povijesnih i didaktičko-pučkih igrokaza. <br />
<br />
Pjesnički rad obilježile su mu prigodničarske, domorodne, ljubavne i satirične pjesme, popularne kolende, pripovijetke i pokoji članak. Dio je svojih pjesama uglazbio. Bavio se i skladateljstvom.<br />
Prevodio je sastavke djeda Luka, što je bio Pijerkov pjesnički početak.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
* [[Miljenko Foretić]]: [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5012 Pijerko Bunić Luković], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989.<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Bunić Luković, Pijerko}}<br />
[[Kategorija:Bunići|Pijerko]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski komediografi]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]<br />
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]<br />
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]</div>WikiSysop