WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T03:48:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Philippe Halsman
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| pseudonim =
| rođenje = [[2. svibnja]] [[1906.]], [[Riga]]
| smrt = [[25. lipnja]] [[1979.]], [[New York City|New York]]
| nacionalnost =
| poznat_po = [[portret]]noj fotografiji
| zanimanje = [[fotograf]]
}}

'''Philippe Halsman''' ([[Latvijski jezik|latv.]] Filips Halsmans, [[Njemački jezik|njem.]] Philipp Halsmann; [[Riga]], [[2. svibnja]] [[1906.]] - [[New York City|New York]], [[25. lipnja]] [[1979.]]) američki [[portret]]ni [[fotograf]]. Rodio se u dijelu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] koje je kasnije postalo [[Latvija]].

==Život i rad==
Halsman se rodio u Rigi u židovskoj obitelji; njegov otac, Morduch (Maks) Halsman, bio je stomatolog, a majka, Ita Grintuch, ravnateljica osnovne škole. Godine [[1910.]] rodila mu se sestra Liouba. Studirao je električno [[inženjerstvo]] u [[Dresden]]u.

U [[Rujan|rujnu]] [[1928.]] 22-godišnji Halsman je bio optužen za oceubojstvo dok je bio na izletu u [[Tirol (austrijska savezna država)|Tirolu]], u kojem je tada vladao [[antisemitizam]].<ref name="Prior">Weinstein, D., Arpadi, A., Prior Life: The Tragedy That Transformed a Master, American Photo, 2000., svibanj-lipanj, str. 60-64, 104</ref> Nakon suđenja koje se temeljilo na indicijama, Halsman je bio osuđen na četiri godine zatvora. Njegova obitelj, prijatelji i odvjetnici su radili na tome da ga oslobode, u čemu su imali potporu važnih europskih intelektualaca kao što su [[Sigmund Freud]], [[Albert Einstein]], [[Thomas Mann]], Jakob Wassermann, [[Erich Fromm]], Paul Painlevé, Heinrich Eduard Jacob i Rudolf Olden. Halsman je proveo dvije godine u zatvoru, gdje je obolio od [[Sušica|sušice]]; pisma iz tog razdoblja su objavljena [[1930.]] kao knjiga ''Briefe aus der Haft an eine Freundin''.<ref name="Prior" /> Iste godine u listopadu pomilovao ga je austrijski predsjednik Wilhelm Miklas, te je pušten iz zatvora.<ref>Halsman Rosenberg, O., Halsman, P., Unknown Halsman, New York, 2008., {{ISBN|1933045876}}</ref>

Halsman je nakon toga napustio [[Austrija|Austriju]] i otišao u [[Francuska|Francusku]]. Počeo je raditi za modne časopise kao što je ''Vogue'', te je uskoro stekao ugled kao jedan od najboljih portretnih fotografa u Francuskoj, poznat po slikama koje su bile jasne, bez mekog fokusiranja koje je tada bilo popularno, i po pažljivo obrezanim slikama. Kad je Njemačka [[Bitka za Francusku|napala Francusku]], Halsman je pobjegao u [[Marseille]]. Na kraju je uspio dobiti američku vizu zahvaljujući obiteljskom prijatelju [[Albert Einstein|A. Einsteinu]].<ref name="auto">Philippehalsman.com, [http://philippehalsman.com/halsman/autobiography/ Autobiografija Philippea Halsmana], preuzeto 8. siječnja 2018.</ref>

Halsman je doživio prvi uspjeh radeći za kozmetičku kompaniju Elizabeth Arden: iskoristio je sliku modela Constance Ford nasuprot američke zastave u promotivnoj kampanji za ruž ''Victory Red''. Godinu kasnije, [[1942.]], počeo je raditi za časopis ''Life'' fotografirajući dizajne šešira; portret modela sa šeširom dizajnerice Lilly Daché bila je njegova prva naslovnica za ''Life''.

[[Slika:Salvador Dali A (Dali Atomicus) 09633u.jpg|thumb|left|P.Halsman, ''Salvador Dalí Atomicus'' (1948.), neretuširana verzija u kojoj se vide uređaji koji su držali različite rekvizite.]]
Godine [[1941.]] Halsman je upoznao [[Nadrealizam|nadrealističkog]] umjetnika [[Salvador Dalí|Salvadora Dalíja]]; započeli su suradnju kasnih [[1940-ih]]. Fotografija iz [[1948.]], ''Dalí Atomicus'', istražuje ideju prekida, prikazujući tri mačke u letu, kantu bačene vode i Dalíja u zraku. Naslov fotografije je aluzija na Dalíjevu sliku ''Leda Atomica'' koja se može vidjeti desno na fotografiji iza dvije mačke. Halsman je izjavio da im je trebalo 28 pokušaja prije nego što su dobili željeni rezultat. Halsman i Dalí su na kraju izdali pregled njihove suradnje [[1954.]] u knjizi ''Dalijevi brkovi'', u kojoj se može naći 36 različitih pogleda na umjetnikove karakteristične brkove. Njihova druga poznata suradnje je ''In Voluptas Mors'', nadrealistički portret Dalíja pokraj velike lubanje, koja je ustvari tzv. ''živa slika'' (ili ''tableau vivant''), koja se sastoji od sedam nagih modela. Halsmanu je bilo potrebno tri sata da postavi modele prema Dalíjevoj skici.<ref>Life Library of Photography: Great Photographers, Time-Life Books, 1977., str. 226., {{ISBN|0316707228}}</ref> Tijekom godina su se pojavile različite rekonstrukcije i aluzije na ''In Voluptas Mors''; najpoznatija verzija je suptilno iskorištena za plakat filma ''[[Kad jaganjci utihnu (1991.)|Kad jaganjci utihnu]]'',<ref>Posterwire, [http://posterwire.com/silence-of-the-lambs/ Silence of the Lambs], 30. travnja 2005.</ref> dok se upadljiva rekonstrukcija pojavila na promotivnom plakatu za film ''Špilja užasa'' iz [[2005.]]<ref>De Barros, A., [http://illusion.scene360.com/art/51997/dali-skull-illusion/ Dali's Skull Illusion Still Inspires], Illusion Scene 360, 19. siječnja 2014.</ref>

Godine [[1947.]] Halsman je stvorio fotografiju koja će postati jedna od njegovih najpoznatijih radova: tužnog [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] koji je tijekom snimanja izrazio kajanje zbog svoje uloge u stvaranju [[Nuklearno oružje|atomske bombe]] u [[SAD]]-u. Fotografija se pojavila [[1966.]] na američkoj [[Poštanska marka|poštanskoj marki]] i [[1999.]] na naslovnici časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'', kad su Einsteina proglasili "osobom stoljeća".

[[NBC]] je [[1951.]] angažirao Halsmana da fotografira popularne komičare tog vremena, uključujući Miltona Berlea, Sida Caesara, [[Groucho Marx|Groucha Marxa]] i Boba Hopea. Mnoge od njih je snimio u skoku, što ga je inspiriralo da tako snimi i druge poznate osobe kao što su obitelj [[Ford]], [[Edvard VIII.|Edvarda VIII.]] i njegovu suprugu Wallis Simpson, [[Marilyn Monroe]], Maríu Félix i [[Richard Nixon|Richarda Nixona]].

Halsman: "Kad zamoliš osobu da skoči, njegova pažnja je većinom usmjerena na čin skakanja, čime pada maska i pojavljuje se stvarna osoba."<ref>National Portret Gallery, [http://www.npg.si.edu/exh/halsman/intro.htm Portreti P. Halsmana], preuzeto 8. siječnja 2018.</ref> Fotograf je razvio filozofiju fotografije skoka (engl. jump), koju je nazvao ''jumpology''.<ref>Halsman, P., Philippe Halsman's Jump Book, str. 24., Bologna, 2015., {{ISBN|978-8862084208}}</ref> Godine [[1959.]] je izdao knjigu ''Philippe Halsman's Jump Book'' koja sadrži ironičnu raspravu o filozofiji skoka i 178 fotografija poznatih skakača.

Ostale poznate osobe koje je fotografirao Halsman su: [[Alfred Hitchcock]], komičarski duo ''Martin and Lewis'' (Dean Martin i Jerry Lewis), [[Judy Garland]], [[Winston Churchill]], [[Marilyn Monroe]], Dorothy Dandridge, [[Pablo Picasso]] i [[Jean Cocteau]]<ref>Conway, R., [http://time.com/3878148/jean-cocteau-by-philippe-halsman-playful-portraits-of-a-surrealist/ Dream of a Poet: Halsman's Playful Portraits of Jean Cocteau], Time, 10. listopada 2013.</ref>. Mnoge od tih fotografije su se pojavile na naslovnici časopisa ''Life'', a u njima često upotrebljava svojih šest pravila fotografije.

Godine [[1952.]] Halsman je dvaput fotografirao [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]]. Prva fotografija se pojavila na omotu prvobitnog izdanja Kennedyjeve knjige ''Profiles in Courage'', a druga je iskorištena u njegovoj predizbornoj kampanji za senatora.

Godine [[1958.]] Halsman se pojavio na popisu "deset najvećih fotografa na svijetu" časopisa ''Popular Photography'', a [[1975.]] je primio nagradu za životno djelo Američkog društva časopisnih fotografa, za koje je bio izabran kao prvi predsjednik [[1945.]] Također je održao mnogo velikih izložbi u svijetu.<ref>Philippehalsman.com, [http://philippehalsman.com/career/solo-exhibitions/ Solo Exhibitions], preuzeto 13. siječnja 2018.</ref>

Godine [[2007.]] u filmu ''Jump!'' Halsmana je portretirao glumac Ben Silverstone.<ref>Meza, E., [http://variety.com/2007/film/markets-festivals/austrian-focuses-on-halsman-trial-1117959474/ Austrian focuses on Halsman trial], Variety, 14. veljače 2007.</ref>

==Halsmanovih šest pravila fotografije==
U svojoj knjizi iz [[1961.]], ''Halsman on the Creation of Photographic Ideas''<ref>Halsman, P., Halsman on the Creation of Photographic Ideas, New York, 1961.</ref><ref>Le Magazine Jeu de Paume, [http://lemagazine.jeudepaume.org/2015/10/halsman-fr/ Philippe Halsman On the Creation of Photographic Ideas], 5. listopada 2015. (besplatno prvo poglavlje knjige)</ref>, raspravlja o načinima na koje fotografi mogu stvoriti neobične fotografije slijedeći ovih šest pravila:

* pravilo direktnog pristupa
* pravilo neobične tehnike
* pravilo dodane neobične osobine
* pravilo nedostajuće osobine
* pravilo izmiješanih osobina
* pravilo doslovne ili ideografske metode

U prvom pravilu Halsman objašnjava da izravnost i jednostavnost stvara snažnu fotografiju.

Prema drugom pravilu, obični i nezanimljivi subjekti se mogu učiniti zanimljivima i neobičnima korištenjem raznih fotografskih tehnika kao što su neobično osvjetljenje, kut, kompozicija, itd.

Treće pravilo predstavlja trud fotografa da uhvati pažnju publike. On nastoji privući pogled publike na nešto neočekivano nekom neobičnom osobinom ili rekvizitom na fotografiji. Npr. fotografija dječaka koji drži ručnu granatu, koju je snimila [[Diane Arbus]].

Halsmanovo četvrto pravilo "nedostajuće osobine" stimulira promatrača da ide protiv svojih očekivanja.

Peto pravilo zadužuje fotografa da kombinira druga pravila s ciljem dodavanja originalnosti u svojoj fotografiji.

Napokon, Halsmanova doslovna ili ideografska metoda: fotograf ilustrira poruku u fotografiji prikazujući subjekt najjasnije što može.

==Bibliografija==
* Philippehalsman.com: [http://philippehalsman.com/?publication=books-by-philippe-halsman Popis knjiga Philippea Halsmana]
* Pollack, Martin. ''Anklage Vatermord - der Fall Philipp Halsmann'', Zsolnay, 2002,. {{ISBN|3-552-05206-2}}

==Bilješke==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.philippehalsman.com/ Philippehalsman.com] (službena stranica)
*[http://pro.magnumphotos.com/Catalogue/Philippe-Halsman.html Philippe Halsman] na [[Magnum Photos]]
*Javna knjižnica New Yorka: [http://archives.nypl.org/the/21413 Fotografije Philippea Halsmana, 1947.-1969.] (Billy Rose Theatre Division)
* The Smithsonian National Portrait Gallery: [http://www.npg.si.edu/exh/halsman/ Izložba Philippea Halsmana]
*Edwards, O., [https://www.smithsonianmag.com/arts-culture/when-he-said-jump-130897523/ When He Said "Jump..."] SmithsonianMag.com, listopad 2006.

{{GLAVNIRASPORED:Halsman, Philippe}}
[[Kategorija:Američki fotografi]]
[[Kategorija:Umjetnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Latvija]]
[[Kategorija:Životopisi, SAD]]
[[Kategorija:Fotografi Magnum Photosa]]

Philippe Halsman - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica