<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Philipp_Melanchthon</id>
	<title>Philipp Melanchthon - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Philipp_Melanchthon"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Philipp_Melanchthon&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-17T06:15:52Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Philipp_Melanchthon&amp;diff=12661&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Philipp_Melanchthon&amp;diff=12661&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-24T02:14:29Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Philipp Melanchthon&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Philipp Melanchthon 3.jpg|mini|Philipp Melanchthon]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Philipp Melanchton&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (pravim imenom &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Philipp Schwartzerdt&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [[Bretten]], [[16. veljače]] [[1497.]] - [[Wittenberg]], [[19. travnja]] [[1560.]]), [[Njemačka|njemački]] [[Reformacija|reformator]], [[Teologija|teolog]] i [[Filozofija|filozof]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od [[1518.]] godine Melanchton je bio profesor u Wittenbergu, gdje je pristao uz [[Martin Luther|Luthera]] i postao njegovim najbližim suradnikom. Bio je učen [[Humanizam|humanist]] i pisac školskih knjiga ([[Starogrčki jezik|grčka]] i [[Latinski jezik|latinska]] gramatika, logika i dr.) te je dobio naziv &amp;#039;&amp;#039;Praeceptor Germaniae&amp;#039;&amp;#039;. Izradio je temelje za reorganizaciju [[Protestantizam|protestantske]] crkve i škole. Osnivač je Augsbuške konfesije, koju je iznio i branio na saboru u [[Augsburg]]u [[1530.]] godine. Posebno je cijenio [[Aristotel]]ovu etiku i dijalektiku te se, poput Luthera, držao Aristotelova i [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]eva učenja o kozmosu, pa je [[Nikola Kopernik|Kopernikovo]] učenje odbacio kao &amp;quot;bezbožno&amp;quot; jer &lt;br /&gt;
proturiječi [[Biblija|Bibliji]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao idejni vođa &amp;quot;filipista&amp;quot;, umjerene struje u protestantizmu, teološki se sukobio s [[Matija Vlačić Ilirik|Matijom Vlačićem]], osobito u pitanjima čovječe slobode i spasenja. [[Papa|Rimskog papu]] označava kao antikrista riječima: &amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;To je vrlo očito i bez ikakave sumnje, da je rimski papa stvarni Antikrist... U 2. Solunjanima 2, Pavao jasno kaže da će Sin grijeha vladati nad crkvom, predstavljajući sebe ispred službe Bogu&amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspravu o moći i prvenstvu pape &amp;#039;&amp;#039;Tractatus de Potestate et Primatu Papae&amp;#039;&amp;#039; napisao je [[1538.]] godine. U toj raspravi Melanchthon koristi [[Biblija|Sveto pismo]] da bi dokazao tri glavne tvrdnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Papa nije glava Crkve i superioran svim ostalim biskupima &amp;quot;božanskim pravom&amp;quot; (de iure divino);&lt;br /&gt;
* Papa i biskupi nemaju pravo na građansku vlast i božanski status;&lt;br /&gt;
* Tvrdnju iz papine bule &amp;quot;[[Unam Sanctam]]&amp;quot; (1302.) da je poslušnost papi potrebna za spasenje, smatra bezvrijednom, jer se suprostavlja opravdanju vjerom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Melanchthon, Philipp}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Njemački kršćanski kler]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Luteranski kler]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Luteranizam u Njemačkoj]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Teolozi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Njemački filozofi]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>